DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 75 <-- 75 --> PDF |
— 113 O važnosti prorede u šumskom gospodarenju ne trebamo govoriti, jer su o tom pisaii šumarsl^i auktoriteti i dadoše joj sad ovaj, sad onaj smjer u racionalnosti šumarenja, prema tome kakva su nazora bili i što su htjeli, da njome postignu. Smjerom pako prorede nije od auktoriteta nikada nijedan važnosti njene porekao. Kako da se proredjuje, stvar je načela, kojim, da se načinom to izvede, stvar je opet samo načela. Bivši taksator imovne obdine križevačke, veleuvaženi stručar, svojim je vriednim izkustvom došao do uvjerenja, da je od potrebe dati proredama, u proredivim sastojinama imovne obćine križevačke, biljeg redovitog godišnjeg prihod a na drva u pojedinim desetgodištima gospodarenja. Ne treba spominjati, da je to načelo za imovnu obdine od velike važnosti, a da se može računati sa realnim brojevima prihoda na gorivu i gradji u proredama, za namireuje potreba pravoužitnika, a da se time te gojitbene radnje obave. Smjer samih proreda dao je po njemačkoj školi, nezapostaviv uz to ni danskog proredjivanja. Uveo je turnus proreda sa 10 godina, a jakost (stupanj) proreda imade da se osvrne na tlo, podnebje, ekspoziciju, obrast, vrst drva i starost, ne zapustivši načela, da se imade glavna sastojina, ostajuda za bududu sječu, uzgojiti visokog uzrasta, liepe deblovine i razmjerne krošnje. Da se uzmogne to postignuti odabrane su godine 1898. pokusne plohe u pojedinim proredivim sastojinama. Dobro se sjedam, da su te godine kod nas bili na poučnoj ekskurziji tadanji slušatelji šumarski pod vodstvom vel. gg. profesora Partaša i Kesterčaneka, ter je sam g. šumarnik Slapničar tada raztumačio u šumi Kosturaču svoje načelo i smjer, koji želi u proredama postidi i tu je zorno pokazao, na jednoj pokusnoj plohi isto. Iza toga se je razvila medju vrlim tim našim stručarima razprava, gdje se je iztakla važnost 10 m e r a d u. Naše pokusne plohe su baza kasnijim skrižaljkam a prihoda za pojedino okružje odnosno odsjek, |