DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1902 str. 86 <-- 86 --> PDF |
— 124 — rezane robe od tvrdoga drva 17.480 vagona u vriednosti od 21,063.792 K. za 2706 vagona manje nego 1900.; . dapače i dužica izvezeno je u god. 1901. za 485 vagona manje nego godine 1901. Ipak ovo posliednje nema tolike važnosti, jer je prođja francuzke dužice u prošloj godini pa sve do sada bila vrlo povoljna; djelomično je tomu uzrok, što je Francuzka već dvie vrlo dobre berbe imala i što se dužice danas kod nas više toliko ne proizvodi. Francuzi našu dužicu za vinske bačve danas vrlo dobro plaćaju, jer su se osvjedočili, da ona iz Amerike za vinsk o posudje toliko ne vriedi. Kako već zadnji puta spomenusmo, dobra prodja francuzk e dužice jedina je sjajna točka naše prošlogodišnje trgovine s drvom. Kako se je gotovo po čitavoj Evropi opažao prošle godine u gospodarskom životu neki zastoj, ipak nije nijedna zemlja takovih kriza doživjela kao Njemačka. Silna obrtna poduzeća propadoše a specialno mnoge do sele jake njemačke tvrdke, koje se bave šumskimi poslovi ili u obće preradbom drva, dodjoše u novčane neprilike ili spadoše pod stečaj. Njrmačka je sama prošle godine 1901. manj e uzela drva 54.597 vagona u vriednosti od 32 milijuna maraka. A kako su trgovačke sveze izmedju Njemačke i naše monarkije vanredno razvile, participira naše carinsko područje na spomenutom manjku sa ^/g, a samo ´/s odpada na čitav ostali sviet. Nazadak u izvozu u Njemačku nije medjutim škodio samo našoj domaćoj lirvatskoj trgovini sa hrastovim robom — koja dobrim dielom u Njemačku ide — već je indirektno škodio i našoj trgovini s mekanim drvom. Istina je, da naša mekana jelova i smrekova drvena roba ide samo na jug, naročito u Italiju, nu kako je Njemačka mnogo manje trebala te robe, nastojali su trgovci iz alpinskih i karpatskih predjelih da tu robu prođadu na jugu. Naša je dakle mekana roba imala na južnim tržištima podnieti prošle godine mnogo jaču konkurenciju nego li prijašnjih godina. Nuz to počela je sada i u mekom drvu osjetljiva konkurencija susjedne Bosne. Ne samo da se još uvjek mnogo hrastove robe u Bosnoj izradi, već se izradjuje sve više i više mekane robe, jer i četinjavih šuma ima Bosna mnogo. Uzev u obzir vladajuću obću gospodarsku stagnaciju, nadalje sve veću konkurenciju ne samo Amerike već i naših susjednih zemalja, poimence Rumunjske a u najnovije doba i Srbije, može se reći, da valjda ni ova godina ne će biti po trgovinu s drvom bolja od one prošle godine. Naši šumoposjednici morat će se obćenito zadovotjti manjimi šumskimi taksami nego na izmaku XIX. vieka. Jedinu iznimk a činit |