DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1902 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 146 — tastrum od capitastrum = glavna porezna knjiga). No nemanju vriednost imade katastralna izmjera time, što svačiji posjed štiti od smetanja, jer je ona nedvojbeni a često i jedini svjedok za sve medjašne linije svakog posjednika, za ono vrieme, kad je provedena ili eventualno kasnije izpravljena (reambulirana). Nadalje su katasti´alne mape od velike koristi, bolje, neobhodno potrebne svakom ovećem posjedniku u njegove privatne gospodarstvene svrhe, bez kojih se racionalno gospodarstvo voditi ne bi dalo, ili bi se morali kod svakog gospodarstva posebni nacrti praviti. Takva su oveća gospodarstva, obično sva državna, obćinska i ranoga privatna šumska gospodarstva, pa držim da ne će biti suvišno ovdje koju reći o tim katastralnim nacrtima i o načinu, kako se sama katastralna izmjera provadja, držeć, da će tim mnogom čitaocu katastralna mapa jasnijom postati. Katastralna mapa (recimo ona za čitavu Ugarsku i Hrvatsku) jest projekcija svijuh kulturnih medja i medja zemljišta pojedinih posjednika sa zemlje na onu ravninu, koja zemaljsku površinu tangira u zvjezdarni Citadela (Budimpešta), predočena u umanjenom mjerilu 1" --= 40" (1 : 2880). Ta idealna ravnina razdieljeua je onim meridijanom, što prolazi citadelom, u dvie pole: istočnu i zapadnu stranu. Istočna, a lako i zapadna strana, dieli se meridijanima u t. z. kolone i to: istočne i zapadne kolone, koje su po 4000 hvati široke t. j . toliko, da istosmjernice u okomitom smjeru preko njih i jednakom razmaku (kao i meridijani) povučene, dlele rečenu ravninu u četvorne milje (po 10.000 rali). Svaka se četvorna milja dieli u dvadeset jednakih površina (pačetvorina) i to tako, da se one stanice, što ih u milji tvore meridijani, razdieli u 5 jednakih dielova, doeim one, što ih tvore istosmjernice, u 4 jednaka diela. Svaki takov jedan dio jest jedna t. z. sekcija, jest jedan list katastralne mape u običnom formatu. Ako kolone, što ih tvore meridijani, označimo s jedne strane prama istoku, a s druge prama zapadu rimskimi brojevi I., II., III., ... . počam od meridijana što prolazi Ci |