DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1902 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 148 — kojom se proračunavaju te točke (logaritmičke tablice sa 10 decimala. Takova je triangularna mreža potrebna i dovoljna za rad sa stolom, koji je kod nas uveden, kao do danas najpraktičniji mjerači instrumenat za ovakav rad. Predpostavljajud, da svaTci čitaoc teoretski pozna radnju sa stolom, govorit du samo o praktičnom provodjanjii poznatih teoretskih pravila i metoda mjerenja. Mjernik napne papir na dasku stola i to pomodu bjelanka jajeta u kojeg se usipa nješto vode i napravi t. z. snieg; zatim na papiru napravi više manje praktičnim a ne matematičnim putem točan paralelogram, koji zatvara sasma točno 500 jutara t. j . čini jednu sekciju. Dalnja mu je zadaća, da trigonometričke točke, koje su mu vani vidljivo označene, prenese najvećom točnošću u tu sekciju. On dobije iz trigonometričkog ureda te trigonometričke točke (odakle ih mogu i privatne stranke dobiti uz neku odštetu), zadane kotama sa sekcioiialnih linija t. j . sa okvira same sekcije — a koje kote tumači priležeći nacrt istih u vrlo malenom mjerilu. Unesav trigonometričke točke na papir, kojih na jednom papiru mora najmanje tri biti a izmedju tih barem jedna takova, da se je moguće sa stolom na uju postaviti, i prelazi na vanjski posao. Očevidno je, da su tri točke, malo za povoljno i propisno kretanje čitavom jednom sekcijom, jer sa triju će točaka (odnosno sa dvijuh) riedko kada moći viditi sav terrain jedne sekcije t. j . motku na svakom uglu medja u toj sekciji ali tako, da mu se vizure sjeku pod propisanim kutem od 60^ do 120° (inače nije jasno prosjecište rajona), pa bile te točkenajzgodnije postavljene. Potrebna je dakle još jedna triangularna mreža, koja će omogućiti, da mjernik može iz te mreže mapirati svaku točku zadatog terraina uz uvjet, da mu se vi- sure sieku pod kutem što bližim pravome. Tu petu i posljednju mrežu pravi mjernik sa stolom ovako: |