DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 15     <-- 15 -->        PDF

- 189


B.
Po B. načinu proračunanja vriednosti odpada na:


I. razred debljine od 46— 60 cm. . 58 stabala.
II. » » » 51—
82 cm. . 458
III. » » » 83—120 cm. . 584 »
IV.
» » »121-150 cm. . 18
Ukupno 1018 stabala
t. j . za 18 stabala manje nego li kod A. načina, i to s toga
razloga, jer se kod B. za ciepku gradju sposobna stabla istom
počam od debljine od 46 cm. dočim kod A. načina počam od
debljine od 40 em. računaju. Tih 18 stabala zaračunano je
kod B. načina u smislu poglavja V. kao gradjevno drvo.
Za B. način dobivamo sliededa uzor stabla, i to za:


I. razred,
II. »
III. »
IV. »
uzor
»
»
»
stablo
»
»
»
5´4
11-7
15-5
13-1
m.
»
»
»
dugo
»
»
»
48
70
87
129
cm.
»
y
»
debelo.
»
»
liziDrvna gromada
za pojedine razrede:
tih uzor-stabala iznaša po sliedećoj anaI.
II.


1-4 — 48 — 9-254 1 — 70 — 0.385
1 — 47 — 0-173 1 — 67 — 0 362
1 — 46 — 0-166 1 — 65 — 0-332
1 — 44 — 0-152 1 — 64 — 0-322
1 — 41 — 0-132 1 — 62 — 0-302
5-4 — 0-593 ~ 0-284 1 — 60 — 0-283
1 — 57 — 0-255
1 — 55 — 0-237
1 — 53 — 0-221
1 — 50 — 0-196
1-7— 46 — 0282
11-7 — 2-885 0-282




ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 202 -:
— za 1000 komada normalne dužice potrebno je oko 25"0 m´
surovine — da je taj veliki gubitak surovine uzrokom, da je
šumska pristojba za gradjevno drvo nešto veća, i to usljed
toga, što su odpadci kod proizvadjanja gradjevnoga drva puno
manji. Ti manji odpadci dakle — a ne kvaliteta, povisili su
šum. pristojbu gradjevnom drvu.
U liepima, visoko izraslima, te zdravima hrastovima šumama
ne igra gradjevno drvo veliku ulogu; nu gdje su hrastovi
granati, nepi´avilno izrasli, bolestni i t. d., gdje bi prociena
preveć visoka bila, kada bi se procienili kao ciepka gradja,
a opet preved nizka, da se uzmu lih kao ogrievno drvo, za
takove šume neobhodno je nuždno, da se prouadje neka srednja
pristojba, koja će odgovarati raznovrstnim sitnijim proizvodom,
koji se iz takovih hra^ftova proizvadjati mogu.


VII.
Konačna razmatranja.
Ako potanje promotrimo procienu odnosno vriednost sječine,
proračunanu po B. načinu, vidjeti ćemo, da se ista sa


stoji iz četiri činbenika. Jesmo li u stanju ta četiri činbenika
točno ustaoviti, tada ne im dvojbe, da ustanovljena vriednost
sječine mora valjana biti.
Ta četiri činbenika jesu pako i
1. proizvodni troškovi,
2- tržna ciena gotove robe,
3. drvna gromada uzor stabala i


4. prociena pojedinih stabala obzirom na tehničku im
sposobnost.
Iznesemo li gore spomenutu sječinu sa 1036 hrastova,
sa 5378 m´ tehničke drvne gromade sa procieuom od 143.013 K.
na prodaju, te ako ista neprodana ostane, tada nam valja
ona četiri činbenika toČno izpitati, da vidimo, kod kojega smo
činbenika pogriešku počinili.


"Ad 1. Proizvodni troškovi. Kako je poznato, sastaje
se proizvodni troškovi iz raznih točaka, od kojih se godimice
nekoje više, nekojo ni malo ne mienjaju.




ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 203 —


Izradbeni troškovi za dužicu zuadu više puta po 5 — 6
godiua nepromienjeni ostati, nu iznenada dogodi se, kao što
se baš pod zadnje godine dogadjalo, te velik dio radnika ode


n. pr. u Ameriku, Rumunjsku, Srbiju, tako da u listopadu,
kada radna kampagna započne, šumotržci niesu u stanju dobiti
dovoljno radnika, tako da izradbeni troškovi prema prošloj
godini od jedanput za 10—SO^/o poskoče.
Izvozni troškovi takodjer su promienljivi, te mogu i do
SC/o i više postotaka varivati.


Troškovi željezničkoga transporta već su stalniji, a to valja
i za ostale sitnije troškove.


Da budemo dakle sigurni kod zaračunavanja proizvodnih
troškova, morala bi svaka šumarija voditi točan
očevidnik vrhu onih troškova, koja su vezani na
sumuitozasvakusječinu, koja je sve do danas
u njenom području izrabljena.


Iz podataka za sječine iz prijašnjih godina moći će se
dosta točno kombinirati troškovi za sječinu, koja tekuće godine
na prodaju dolazi.


Nastane li gore opisani slučaj, da su usljed nestašice
radnika troškovi izradbe poskupili, tada će valjati tu točku
proizvodnih troškova izpraviti; nije li se pako u tom pravcu
prema prošlo-godisnjim troškovom ništa promienilo, tada moramo
uzeti, da je činbenik »proizvodni troškovi« valjano u
račun unesen.


Ad 2. Tržna ciena gotove robe. U našem primjeru
uzeli smo cienu od 1000 komada normalnih dužica na riečkom
sa 550 K.; uzmimo, da je ta ciena postojala sve do konca
mjeseca srpnja, kada srao procienu sječine dovršavali.


Nu buduć da sječine obično tek u listopadu na prodaju
dolaze, to nije izključeno, da se tržna ciena dužice tečajem
kolovoza i rujna promieni.


Pokažu li se u tom kratkom razdobju nenadane političke
komplikacije, ili navale li u drugoj polovini rujna u Francuzkoj
silne kiše, koje oštete berbu; baci li pod zadnji čas




ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 201 —


bavi. svinuti, suhi i polusuhi, crvljivi, granati) da se ne mogu
za tu robu upotrebiti.


S druge strane opet se ne mogu niti lih u gorivo drvo
uračunati, jer imaju pojedina svojstva, radi kojih se mogu u
tehničku robu lošije vrsti \ipotrebiti. Tako se n. pr. iz suhareva
može praviti i dužica sa podpunom normalnom duljinom,
ali takove kvalitetete (crljena, crvljiva i t. d.), da joj je ciena
za polovicu i dvie trećine niža od normalne, imade grana i
ovršina, od kojih se takodjer posve zdrava, ali kratka dužica
proizvadjati može, koja je takodjer na cieni za polovicu niža
od normalne. Ima hrastića spravnih i visokih, ali tankih, ima
isto takovih ovršina, koje se ne mogu ni za ciepku, ni za piljenu
robu upotriebiti, ali su za to dobre za podvlake i kućnu
gradju i dr.


Kako se vidi. raznolikost gradjevnoga drveta je velika;
to je i uzrokom, da ne imamo čvrste podloge za izračunavanje
točne šumske pristojbe za to drvo.


Obzirom na to, da se svekolike dimenzije stabla od najkraće
do najdulje, od najtanje do najdeblje, kod raznih gradjevnih
obrta upotrebiti mogu, biti će najshodnije, ako se
šumska pristojba za gradjevno drvo iz popriečne ciene, dobivene
iz svijuh ciena za ciepku i piljenu robu, te uz odbitak
od 60"/, izvede.


Ciene surovine za ciepku i piljenu robu jesu kako znamo:


1 2 3 4 5 6
12 + 20-40 -4- 28-80 + 32´00 + 4Q´Q0 + 48-Q0 _ 181-20
6 6 ~
30-20 K.
Odbitkom od 507o od te popriečne ciene, iznašala bi
šumska pristojba za gradjevno drvo 15-10 K.


Možda će se komu činiti nelogičnim, da je šumska pristojba
za gradjevno drvo viša od pristojbe za ciepku robu
najnižega razreda debljine, — nu taj višak ne proiztiče iz
bolje kvalitete gradjevnoga drva, nego odatle, što su kođ*´najnižega
razreda debljine za ciepku robu odpadci tako veliki




ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 200 —


Kod A. načina iznaša prociena na temelju čisto ciepke
robe: 144.156 K., a na temelju piljene i ciepke robe: 164.874 K.
Ovdje je dakle piljena roba povisila vriednost sječine za 12.718 K.,
ili za kojih U"/«.


Kod B. načina iznaša prociena na temelju čiste ciepke
robe: 127.874 K., a na temelju piljene i ciepke robe: 147.974 K.
ili za 20.100 K. odnosno za 15-67o više.


Kako se vidi, svota, za koju je piljena roba procienu sječine
povisila, jeste kod oba načina malo ne jednaka.


Nu buduč da A. način prociene ne vodi računa sa manjim
utržkom za ciepku robu usljed izlučenja najljepših trupaca za
piljanu, usuprot B. način taj gubitak računa, to faktično povišenje
prociene uslied visokije ciene piljene robe ne će iznašati
20.100 K. nego samo (20.100 — 5142) = 14.958 K.


Po B. načinu proračunana prociena iznaša
dakle 142.832 K. k tomu još na 332 K. procie njeno
gradjevno drvo, ukupno dakle 143.1´34 K. ili za l57o
manjeodprocienepo A. načinu.


VI.
Gradjevno drvo.
Prije nego li B. način prociene još jedan put u suštini
razmotrimo, moramo se dirnuti još i tako zvanoga gradjevnoga
drveta, koje po kvaliteti spada u treću vrst tehničkoga drva.
Pod gradjevnim drvom razumieva se obično ono drvo,
koje se rabi za razne kućne obrte, tako za kolariju, pinteriju,
zatim za šindru i krovnu gradju, nadalje za razne stupove,
ograde, te napokon za podvlake i tomu sličnu gradju.
Stalnih dimenzija ae ima gradjevno drvo, svakolika od
20—160 cm. debela stabla, u koliko su zdrave i u koliko
imaju uuždnu duljinu, mogu se rabiti za gradjevni obrt.
Osim podvlaka, ne ima gradjevna roba niti velikoga trga^
niti velike prodaje; kod prociene procienjuju se za gradjevno
drvo onakova stabla, ili dielovi stabla, koji niesu sposobni
niti za piljenu, niti za ciepku robu: bud za to, što ne imaju
nuždnih dimenzija, bud za to, što im je kvaliteta takova (gi




ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 199 —


Nu kao što smo jur spomenuli, izlučenje najljepšega diela
tehničkoga drveta za piljenu robu, mora obaliti prvobitnu
vriednost trupca, odnosno drvne gromade preostavše za ciepku robu.


Mane na taj način dobivene ciepke robe nisu doduše tako
velike, ali su ipak takove, da ne čemo za nju dobiti onu
cienu, koju bi dobili, da niesmo izvadili najljepše trupce za
piljenu robu. Te mane sastajati će se u tomu, da ćemo dobiti
veći postotak krad e dužice (izpod 46 palaca = 1 met.)
biti veći postotak dužice sa manjima grieškama: savinute ,
crljene i t. d.


Sve te mane uplivati će, da ćemo robu morati jetinije
dati, nego što bi ju dali, da nismo vadili trupaca za pilu.


Za koliko će postotaka taj utržak manji biti, ne može se
za svaki slučaj posve točno izračunati, ali možemo od prilike
uzeti, da ćemo u onom slučaju, gdje smo za piljenu robu izlučili
do 207o najljepše drvne gromade, dobiti za
5% manja odpopriečneciene;gde smopako preko
207o u potre bili za piljenu robu, tada ćem o z a ciep ku
robu oko 10% manje dobiti od popriečne ciene
dužice.


U prvom slučaju dakle za 550 x 5 = 27 K. 50 fil., a u
drugom za 550 X 10 = 55 K. manje po 1000 komada dužice,
uzevši popriečnu cienu po 1000 komada 36/1" sa 550 K.


Nedvojbeno je, da taj manjak moramo odbiti od one
vriednosti, koju smo računali za dužicu dobivenu bez izlučenja
najljepših trupaca.


Po gornjem računu iznaša vrieonost na ciepku robu procienjene
drvne gromade 102.838 K. od te dakle svote valja
odbiti 570 u ime manje vriedne dužice.


Prema tomu iznašati će prociena ciepke robe (102*228 —
5142) = 97.696 K., a kada joj pribrojimo procienu piljene robe
u iznosu od 45 136 K. tada iznaša konačna prociena gornje
sječine po B. načinu 142. 832 K.


Svakako će biti zanimivo, ako sada sporedimo sve četiri
prociene, naime prve dvie na temelju proračunanja piljeneciepke robe.




ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 198 —


stavnosti radi uzeti demo, da je od svekolike tehničke drvne
gromade (koja je kod prve prociene lih kao ciepka gradja procienjena
bila) procienjeno 15—20"!^ na piljenu robu.


Prema tomu dobiti ćemo za A. način preračunavanja za
piljenu robu:


I. (1231 15%)* = 185 m» a 45 K. . . . 8.325 K.
jj (2949
X 20 = 189} ^ 778 m´a 51-30K. . . 39.911 K.


1 943 :
Ukupno 48.236 K.
za ciepanu:


I. (1231 185) = 1046 m^ d 21-30 K. . . 22.280 K.
II. (2949 589) = 2360 m´ a 28-80 K. . . 67.978 K.
III. ( 943 189)== 754 m´ a 35-00 K. . . 26.390 K.
Ukupno . . 116.638 K.
Ukupna dakle vriednost sječine iznašala bi po A. načinu:


164.874
K.
Za B. način proračunanja vriednosti dobili bi sliedeću
svotu:
Za piljenu robu:


I- 12899 X 200/; ==´580} ^^^ ^´ ^^ ^^ ^ ^3.200 K.


jj [2222 X 20<´/o=444 l ,. „ B - AO ir 01 IQ.. t"
1 87 X 15% = 13 ) ^^^ ^´ ^^^^ 21.136 K.
Ukupno ... . 45.136 K.
Ostatak ciepke robe:


I. 163 a 12 K
1.956 K.
II. (2899 — 580) = 2319 m´ a 20-40 K 47.398 K.
III.
(2222 —444) - 1778 m´ a 28-80 K 51.206 K.
IV. (87— 13) - 74 m´ a 32-00 K 2.368 K.
Ukupno . . . .102.838 K-
Sveukupna vriednost iznaša đake po B. načinu proračunanja
147.974 K.


* 0 ovoj drvnoj gromađi sadržani su takodjer hrastovi od 40—66 cm. debljine;
ti se doduše ne bi niti smjeli uračunati u piljenu robu, nu radi jednostavnosti uzeli
smo od ciele gromade toga razreda 15 j^. jer drvna gromada, koja pripada hrastovima
od 40—66 era. debljine nije velika, te ne de puno uplivati na ukupni račun.


ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 23     <-- 23 -->        PDF

- 197 —
Već u toj činjenici leži jedan momenat, Itoji neosporivo
zahtjeva, da ciena trupcima za piljenu robu najbolje vrsti, mora
biti veea od trupaca, odredjenih za ciepku robu.


Da nadjemo cienu, odnosno šumsku pristojbu trupcima
opredjeljenima za piljenu robu, postupati demo isto onako, kao
što smo postupali kod ustanovljenja šumske pristojbe za ciepku
gradju, sravnati ćemo naime;


1. potrošak surovine za jedan kubični metar ciste piljene robe,
2. proizvodne troškove za 1 m´ i
3. napokon utržak za 1 m´´ piljene robe prve vrsti.
»to se tiče potrebe surovine, to valja i za robu isto pravilo,
naime, da su odpadci tim veći, čim je trupac tanji, t. j .
što tanji trupci tim više treba surovine za 1 m´ čiste robe.


Sadanja razdioba imade dva razreda debljine za trupce za
piljenu robu, i to I. razred od 66—80 cm. a II. razred od
81 cm. gore. Ta je razdioba posve dovoljna, te ćemo istu i
za B. način pridržati.


Za I. razred debljine uzima se obično 60 % odpadka a za


II. oko 40% ; od trupca I. razreda trebati će dakle 2 m´ surovine
za 1 m´ čiste robe, a od trupaca II. razreda debljine
trebati će 1´666 m^ surovine za 1 m´ čiste robe.
Kao tržište piljenoj robi uzeti ćemo bečki trg, jer nam je
ciena na njemačkim, francuzkim i englezkim tržištima nepoznata.


Sadanja ciena za 1 m" prve vrsti piljene robe iznaša u
Beču 120 K.; proizvodni troškovi pako — loco Beč — iznašaju
oko 40 K. po 1 m´, diferencija od 120 — 40 ^ 80 K.
predstavlja šumsku pristojbu.


Za prvi razred debljine, naime za trupac do 80 cm. debljine
iznašati će šumska pristojba 80 : 2 = 40 K., a za trupce
preko 80 cm. debljine 80:1-666 = 48 K.


Tome nasuprot iznaša ciena, koja je prošle godine valjala
za brodske šume, za I. razred 45 K. a za II. razred .51´30 K.,
dakle je popriečno za IC/o viša, nego li ona, kako smo ju
netom izračunali.


Da vidimo, za koliko će narasti vriednost sječine, o koje
smo gore razpravljali, kada zaračunamo i piljenu robu. Jedno




ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 196 —


čunavanja uzor stabla jedan dio, koji de nam predstavljati kus,
koji je sposoban za piljenu, i opet drugi dio, koji ćemo računati
kao ciepku robu.


Od spomenutoga uzorstabla, čiju smo analizu gore priobćili,
uzeti ćemo po nuzležedoj slici n. pr. onaj dio, koji počima
sa debljinom od 87 a svršava sa debljinom od 80 cm., te
predstavlja trupac od 6 met. duljine — kao najljepši dio toga
stabla — za piljenu robu; ostala pako dva trupca t. j . gornji
od 97—^90 cm. i dolnji od 78—62 cm. debljine, računati ćemo
kao ciepku robu.


Na taj način razdielili smo to stablo u tri kvalitete tehničkoga
drveta.
Prva i najbolja kvaliteta jeste, kao što rekosmo, dio od
87—80 cm. sa 2*762 m´ sposoban za piljenu robu.


Druga kvaliteta biti će 3-3 metra dugi trupac od 97—90 cm.
sa 2*044 m^ eiepke robe III. razreda debljine, te napokon
treća kvaliteta 7 met. dugi trupac od 78—62 cm. debljine sa
sa 2´256 m´´ eiepke robe II. razreda debljine, odnosno II. razreda
ciene za ciepku gradju.


Pomnožimo li svaku tu pojedinu kvalitetu sa brojem stabala
toga razreda, tada ćemo dobiti;


484
X 2-762 ^-^ 1337 m´ sposobne za piljenu robu


484
X 2-044 -— 989 m´ sposobne za ciepku robu


III.
razredne debljine.
484 2´756 -^ 1240 m´ sposobnih za ciepku robu
II.
razredne debljine.
Kako se vidi, izvadili smo za piljenu robu najljepši dio
stabla.
Skroz je naravno, da smo izvadivsi taj trupac obalili
vriednost onih trupaca, koji su ostali za ciepku robu; iz srednjega
trupca izvadili bi dužicu najljepše kvalitete, koja bi, pomješana
sa dužicom iz ostalih dvaju trupaca, kvalitetu iste za
stanoviti postotak digla, dočim je ovako kvaliteta dužice od
onih dvajuh lošijih trupaca za stanoviti postotak pala.




ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 195 —


jer kada tomu ne bi tako bilo, onda dužičari ne bi mogli
pokraj pilana u opće obstati.


Onaj višak, koji se za piljenu robu preko dužičarske ciene
postizava, potiče od najljepših dielova pojedinoga
hrasta . Takovih pako dielova, koji najskuplju piljenu robu
daju, i koji veću cienu od dužicarske robe imaju, imade jedva
10—SO"/,! od sveukupne tehničke drvne gromade u pojedinim
sječinama.


Prigodom prociene izlučuju se takovi dielovi i sračunavaju
pod posebnom stavkom.


Za primjer uzeti ćemo stablo, koje odgovara kvaliteti i
dimenziji uzor-stabla III. razreda, koje ima 15"3 m. tehničke
visine. Uzmimo, da je to stablo sposobno za piljenu robu 5, a
za ciepku 10´3 metra, tada ćemo u procienbenom manualu
pod oznakom »ciepka roba« ubilježiti 10´3 mtr. a pod oznakom
»piljena roba« 5 m.


t "^ «

$ wu ^iX ^O-tH-C-M-ii


´6"i *M/ -10^, /XA -Xjv\A/L


99S


Procienjujući na taj način sva ona stabla, koja su sposobna
i za piljenu i za ciepku gradju, dobiti ćemo kod izra




ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 194 —


Kako se vidi, približuje se na taj način proračuna vriednost
posvema onaj gore po B. načinu, t. j . sortiranjem kusova polag
debljine, proračunanoj vriednosti od 220 K. 14 fil.


Time je jasno dokazano, koliku pogriešku Činimo,
proračunavaj ud vriednost stojećih stabala na
podlozi jedne jedine debljine, t j. one, koja odgovara
prsnomu promjeru.


Ta je pogrieškatimveća, štojeduljatehnička
visina procienjenih stabala, a tim manja, čim je
tehnička duljina procienjenih stabala kraća.


Ako je tehnička duljina procienjenih stabala
takova, da debljina tanjega kraja (zadnjega metra)
ne pada izpod granice razredne debljine, kojoj
dotično stablo polag prsnoga promjera pripada,
tada je pogrieška jednaka ništici.


V.
Šumska pristojba za piljenu robu.
Osim ciepke robe, proizvadja se u posavskim hrasticima
jošte i piljena roba
Ova potonja industrija podigla se je zadnjih desetak godina
do neslućene visine.


Nu radi raznih gospodarskih kriza u inozemstvu, poglavito
u Njemačkoj i Englezkoj, popustila je produkcija piljene
robe zadnjih dvijuh godina, ali se ipak čini, da će ta kriza
prolazna biti.


Buduć da se obćenito drži, da su pilane u stanju veću
pristojbu platiti, nego li dužičari i akoprem je ta viša ponuda
relativna, ipak moramo sa tom činjenicom računati, te kod prociene
hrastovih sječina i na piljenu robu obzir uzeti.


Kada se uvaži, da je pilana u stanju puno intenzivnije
izcrpiti sječinu, nego li proizvadjač dužice, jer pilana izpili i
takove komade i komadiće, kojih dužičarski producent uporabiti
ne može, tada iz toga jasno proizlazi, da samo jeda n
dio piljene robe imade veeucienu od dužicerobe.




ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 193 —


Akoprem će dakle trgovac od drugoga stabla samo 7—10
komada dužica više izradili, mora za ovo drugo stablo 30 K.
više platili.


Prema B. načinu prociene iznašati de ciena prvomu hrastu
20 40 X 4 = 82 K. a drugomu hrastu za prvi metar ili forak
1—84 = 0-554 X 28-80 = 15 K. 96 fil. a za ostalu drvnu
gromadu (4´00—0-554) = 3-446 X 20-24 = 70 K. 30 fil.
ili ukupno 86 K. t. j . za 4 K. više, nego li onaj prvi hrast,
upravo dakle za onoliko je ovaj potonji hrast više dao dužica
od prvoga.


Kao drugi primjer uzmimo stablo koje je 25 m. visoko,
a u prsnoj visiai 9G cm. a na gornjem kraju t. j . na kraju


25. metra 46 cm. debelo.
Po A. načinu prociene izračunala bi se vriednost tomu
hrastu, koje ima 10-00 m^ drvne gromade, a po svom prsnom
promjeru spada u II. razred debljine, na 28-80 X 10 =^ 288 K.


Po B. načinu prociene, iznašala bi mu vriednost za duljinu
od:
6 met. t. j. od 96 — 82 cm, sa 3-820 m´ III razred
15 » » od 81 —50 » sa 5-480 m´ II.
4 » ^> od 49—46 » sa 0-694 m´ I. »


Ukupno . . 9-999 m´´
´


3-820 X 28-80 = 100 K. 02 fil.


5-480 X 20-40 = 111 K. 79 fil.


0-694 X 12-00= 8 K. 33 fil.


Ukupno . . 220 K 14 fil.


Razlika dakle izmedju jedne i druge prociene, iznašala bi


kod ovoga hrasta ništa manje nego 68 K.


Kada bi se taj hrast procienio polag debljine srednjega


promjera, koji iznaša 71 cm., kojemu promjeru odgovara ku


bični sadržaj: 25 m. 71 cm. = 9-898 m´, tada bi polag ciene


koja odgovara II. razredu debljine za B. način prociene, vriednost


toga hrasta iznašala:


za
A. 9-898 X 21-30 = 213 K.
za B. 9-898 X 20-40 = 204 K.
14




ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 192 —


Hporediv procienu A. sa B. vidimo, da je ona prva sa:


144.156 — ]27 87´4 = 16.282 K. ili za 12-87o viša od ove
potonje.
Taj višak polazi djelomice od visokije šumske pristojbe, a
djelomice opet odatle, što A. proeiena nije sortirala drvnu gromadu
pojedinih stabala u razredne debljine, nego je upotrebila
onu pristojbu, koja pripada prsnoj debljini, na cielokupnu
drvnu gromadu toga stabla, unatoč tomu, da znatan
dio drvne gromade nije odgovao onomu razredu debljine, kojemu
pripada prsna debljina stabla.


Poznato je, da nijedan šumar ne će vriednost ležedega
stabla proračunati na temelju razredne debljine, koju isto imade
u prsnoj visini, nego, ili će ga razdieliti u kusove polag razrednih
debljina i ciena, te vriednost svakoga kusa posebno izračunati,
ili će uzeti srednji promjer te prema tomu promjeru,
kao kubatiiru, tako i vriednost cieloga stabla na temelju ciene
proračunati, koja tomu promjeru odgovara.


Kod kraćih kusova jeste ovaj drugi način posve toČan,
kod dugačkih kusova pako ne može se na temelju srednjeg
promjera toČna vriednost kusa dobiti.


Sto pako za ležeće stablo valja, to mora valjati i za
stojeće.


Kolika je razlika izmedju A i B. načina proračunavanja
vriednosti stabala, osvjetliti će nam najbolje sliedeća dva
primjera.


Uzmimo dva hrasta, jedan je u prsnoj visini 80 cm., a
drugi 84 cm. debeo.


Osim te normalne razlike u prsnoj debljini, ta su dva
stabla inače posve jednaka, te i jedan i drugi ima 4´00 m´ tehničke
drvne gromade.


Prema A. načinu prociene, spada prvo stablo u L, a
drugo u II. razrednu debljinu i cienu. Prema tomu iznašati
će proeiena za prvo stablo 21´30 X 4 = 85 K., a za drugo
28-80X4= 115 K.




ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 191 —


Ne može nikako logično biti, da se na pr. za cielu drvnu


IV. uzor stabla plaća šumska pristojba, koja odgovara IV. razredu
debljine, kad od ciele gromade toga uzorstabla samo
4´834 m^ spada u IV. razred debljine, dočim kud i kamo veći
d.io gromade od 7*477 m´ spada u III. razred debljine.
Prema tomu iznašati će drvna gromada za pojedine razrede
kako sliedi, za:


I. razred debljine
Iz I. razreda 58 stabala X 0*593 m´ . . 34 m´


Izli. razreda458 stabala X 0´282 m´^ . . 129 m"
Ukupno^ 163^´


II. razred
Iz II. razreda 458 stabala X 2*884 m* . 1321 m^
Iz III. razreda 484 slabala X 3*261 m" . 1578 m«
Ukupno . 2899 m´


III. razred
Iz III. razreda 484 stabala x 4*311 m´ . 2087 m´


Iz IV. razreda 18 stabala X 7*477 m´ . 135 m´


Ukupno . 2222 n?


IV. razred
Iz IV. razreda 18 stabala ,< 4*834 m´ . 87 m^
Pomnožimo li izkazane drvne gromade sa pripadajućima
im šumskima pristojbama, tada dobivama kao vriednost procienjene
sječine svotu od:


I. 163 X 12*— K. 1.956 K.
II. 2899 X 20*40 K. 58.140 K.
III. 2222 X 28*80 K. 63.994 K.
IV. 87 X 32´— K. 2*874 K.
""5371 ´ ukupno 127.87^ ^




ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 1L »0 —
III IV.
1-3 — 97 — 0-739 1-1— 129—
1-307
1 — 93 — 0-679 1 — 125—
1-227
1 — 90 — 0636 1 — 122—
1-169
1 —-87 — 0-594 1 — 120—
1 181
1 — 86 — 0-581 1 — 117 — 1-075
1 84 0-544 1 _ 114 — 1-021
1 -82 — 0-528 1 — 110 — 0-950
1 — 80 - 0-505 1 — 107 — 0-899
1 — 78 - 0-478 1 — 103 — 0-833
1 — 77 -0 466 1 — 100 — 0-785
1 — 74 - 0-430 1 — 96 — 0-724
1 — 70 - 0-385 1 — 90 — 0 636
1 — 68 - 0-363 1 — 84 — 0-554
1 — 65 -0-332 13-1 - 4-834 — 7-477
1 — 62 - 0-302
15-3 — 4-311-
3 261


Kako iz gornje analize proizlazi, izkazane su za svako
uzor stablo dvije drvne gromađe, od kojih je svaka uvrštena
u onu razrednu debljinu, u koju prema debljini
odnosnoga diela uzor stabla spada.


Od uzor stabla I. razreda debljine, odpadaju debljine do
46 cm. sa 0*593 m´´ drvne gromade u I. razred, ostatak pako
od 0-284 m^ u gradjevno drvo.


Od uzor stabla II. razreda, odpada drvna gromada od
2-885 m*, koja odgovara dielu stabla sa promjerima od 70 —
50 cm. u II , dočim drvna gromada od 0-282 [m´, koja pripada
onomu dielu uzor stabla u debljini od 46 cm. spada u


I.
razred debljine.
To isto valja i za treće i četvrto uzor stabla, gdje granicu
razredne debljine pokazuje promjer od 82, odnosno 120 cm.
Gornja razdioba, odnosno prenašanje drvne gromade u onaj
razred, u koji po svojoj debljini pripada, mora se
priznati jedino valjanom.




ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 188 —
1
I. II. III.
1—66 ´
0-342 1 — 92-0-665 1 — 116 — 1-039
1—62 -
0.302 1 — 88 — 0-608 1 — 108—0-916
1—60 -
0-283 1 — 86 — 0-581 1 — 102 — 0-817
1—58 -
0-264 1 — 84 — 0-554 1 — 98 — 0-754
1 —56 -
0-246 1 — 84 —0554 1 — 96-0-724
1 —56 -
0-246 1 — 82 — 0-528 1 — 94-0-694
1—54 -
0-229 1 — 78 — 0-478 1 — 92 — 0-666
1—52 -
0-212 1 — 76 — 0-454 1 — 88 — 0-608
1—50 -
0-196 1 — 72 — 0-407 1 __ 84-0-554
1-4-46 --0-166 1 — 70 — 0-385 1 — 80 — 0-503
1 — 68 — 0-363 1 — 78 — 0-478
1 — 64 — 0-322 1 — 74-0-430
1 — 62 — 0-302 1 — 70 — 0-385
1 — 60—0-283 1-4— 66 — 0-492


1-1 — 56 —0-249
10-4 — 2.486 15-1 — 6-733 14-4 — 9-160 m´
m^ m^


Pomnoži li se razredni broj stabala sa drvnom gromadom
uzor-stabla toga razreda, tada iznaša ukupna drvna gromada za:


I. 495 X 2-486 = 1231 m´
II. 428 X 6-732 2949 m´
III. 103 X 9-160 = 943 m´
Ako se sada ta drvna gromada pomnoži sa cienom svakoga
razreda, tada dobijemo:


1231 X 21-30 = 26.220 K.
2949 X 28-80 = 84-931 K.
943 X 35-00 = 33-005 K.
Ukupno 144.156 K.


Procienbena vriednost tehničke drvne gromade iznaša dakle
po A. načinu 144.156 K.




ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 187 —


Da je pako ta ukočenost pristojbe skopčana sa znatnom
pogrieškom kod preračunavanja vriednostni sječiue, to smo
netom gore iztakli.


IV.
Praktični primjer.


U gornja tri odsjeka ustanovili smo debljine na podlozi
proizvodnje množine dužica, zatim smo prema debljini uzorstabla
opredielili na temelju jur postojećih skrižaljka količinu
hrastove surovine za 1000 komada »normalne« dužice, te napokon
ustanovili šumsku pristojbu na podlozi svakogodišnje
ciene i svakogodišnjih troškova za 1000 komada dužica.


Imajudi dakle svekolike faktore za proračunauje vriednosti
za prodaju odredjene sječiue, izvesti ćemo cio postupak
na podlozi faktično obavljene procieue jedne sječine.


Proračunauje sječine izvesti ćemo na oba načina t. j . po
dosadanjem A. i po popravljenomu našemu načinu B.
U dotičnoj sječini procienjeno je ukupno 1036 tehnički
sposobnih hrastovih stabala.


Po dosadanjem načinu proračunanja vriednosti odpada na
I. razred debljine od 44—80 cm. 49.5 stabala
II. razred debljine od 81—105 cm. 438 stabala
III. razred debljine od 106 gore 103 stabala
Ukupno 1036 stabala
Uzor stabla za:
I. razred debljine jeste 10"4 m. dugo 66 cm. | u prsnoj vi


li. „ » » 15´1 » » 92 cm. (sini (l-3m. od
III. » » , 14-4 » » 11.5 cm. I zemlje) debelo
Drvna gromada tih uzor stabala iznaša po sliedećoj analizi
za razred debljine:




ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 186 —


Kao što je rečeno, šumska pristojba se mienja prema debljini
uzorstabla.
Ako bi n. pr. na prodaju određjena sječina imala deblja
stabla, tako da bi debljinu uzorstabla proračunali za:


II. razred sa 76 cm, — 14-1 m´
III. » » 102 » — 10-4 m 3
IV. » » 136 » — 9-2 m3
Sada bi šumska pristojba iznašala za
II. razred 300 ; 14-1 = 21 K. 88 fil.
III. » 300 : 10-4 = 28 K. 80 fil.
IV. » 300: 9-2 = 32 K. 60 fil.
Kako se vidi, u II. razredu je razlika u cieni naprama
gore navedenoj za 1 K. 88 fil., a u IV. razredu za 60 fil.
veća. Kada se uzme u obzir, da ima sječina sa 10.000 do


40.000 m´ tehničke drvne gromade, i da na II. razred u takovima
sječinama 3000 -13.000 m´´ odpada, tada se može razabrati,
da i ta nevelika razlika u šumskoj pristojbi ipak takovu
svotu representira, koja se ne smije omalovažiti.
Ne može bo irelevantno biti, da li je dotična sječina za


(3.000 X 1-88) = 5640 do (13.000 x l´SS) = 24.440 kruna više
ili manje procienjena.
I to je baš velika prednost ovoga načina proračunavanja
vriednosti hrastovih rječina, da ne računa po šabloni


t. j . sa pristojbom, koja je obćenita za sve sjeČine, nego, da
za svaku sječinu i razrednu debljinu posebnu
šumsku pristojbu ustanovljuje.
Prošlogodišnja šumska pristojba za brodske hrastove šume
isnašala je, za:


I.
razred t. j . za debljinu od 40— 80 cm. 21*30 K.
II. » » » 81—105 » 28-80 K.
III.
» » » 106—gore » 35-00 K.
Ta je šumska pristojba stalna, t. j . ona se ne mienja,
bilo uzorstablo u pojedinima razredima i u pojedinima sječinama
deblje ili tanje.




ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 185 —


Odbivši tu svotu od utržka (550—220) preostaje 330 K.;
od te svote valja još odbiti lO^/o zaslugu, ili tako zvanu poduzetnu
dobit u iznosu od 33 K., tako da u ime čiste šumske
pristojbe 297 K. ili, okruglo raŽunano, 300 K. preostaje.


Ta svota predstavlja dakle šumsku pristojbu
za 1000 komada normalne francuzke dužice, prema
cieni i troškovima od god. 1901.


Kako se vidi, šumska pristojba je promienljiva olina, jer
su i faktori, iz kojih je izvedena promieuljive naravi.


To je razlogom, da se šumska pristojba mora
za svaku godinu i za svaku sječinu posebno ustanoviti.


Pošto je jedinična mjera kod preračunavanja drvne gromade:
lm*, to nam preostaje još da ustanovimo cienu jednoga
punoga metra hrastove surovine, sposobne za dužicu.


Kao što smo gore vidjeli, nije za proizvodnju dužice — a
isto tako i ostalu tehničku -robu — jedno te isto, proizvadja
li se ta roba od trupaca, koji su 50 ili lOO cm. debeli; stoga
je naravno, da ni ciena jednoga kubika surovine od trupca,
koji je 50 cm. i od trupca, koji je 100 cm. debeo, ne če biti
jednako visoka.


Ciena jednoga kubičnoga metra surove hrastovine
stoji u obratnom razmjeru prama količini
drvne surovine, koja je za 1000 komada dužice
potrebna; ili drugim riečima, što je veća količina
surovine potrebna, tim je ciena niža, što
manja količina surovine, tim joj je ciena viša.


Prema tomu iznašati če ciena, odnosno šumska pristojba
jednoga kubika hrastove surovine na panju, proračunana na
temelju gore navedenih uzorstabala, odnosno tima uzorstablima
odgovarajuće surovine i to za:


I. razred debljine 300 : 25-2 = 12 K. — fil.
II. » » 300 : 14-7 = 20 K. 40 fil.
III. * » 300 : 10-4 = 28 K. 80 fil.
IV. » » 300: 9-3 = 32 K. — fil.


ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 184 —


uzorstabla nije za sve sječine jedna te ista, tako isto ne c´e ni
drvna surovina za 1000 komada dužice za pojedine razredesječine stalna biti.


III.
Sumskapristojba.
Šumska pristojba je ona svota, koja nam preostaje po
odbitku sviju troškova od utržka, koga smo dobili za stanovitu
jedinicu gotove robe.
U našem slučaju jeste 1000 komada normalne francuzke
dužice, postavljene na r i e č k o m trgu, ta jedinica gotove robe;
ciena pako, koja se za tu jedinicu na riečkom trgu od godine
do godine postizava, jeste onaj utržak, od kojega moramo svekolike
troškove, koji su do prodaje narasli, odbiti, da nam
u diferenciji izmedju utržka i troškova ostane svota, koja predstavlja
t. ZV. šumsku pristojbu.
Da gornji teoretski račun u praksi izvedemo, uzeti ćemo
cienu dužice, koju je imala god. 1901. na Rieci, a iznašala
je popriečno 560 K.
Mora se iztaknuti, da je ciena dužici riedko kada tečajem
ciele godine stalna, što više, tečajem jedne te iste godine prodade
se malne svgki milijun dužice pod drugu cienu. To
naglašujemo radi toga, da se ne bi ekstremne brojke kao mjerodavne
u račun uzele.
Isto tako nisu ni troškovi proizvodnje stalni, nego su malo
ne
za svaku sječinu drugi.
Ti troškovi sastoje se iz sliededih. izdataka.


1. Izradba i deputat za lOOO komada dužice 90 K.
2. Dovoz do prve željeznice
12 K.
3. Željeznica od Vinkovaca do rieke.... 46 K.
4. Ostali troškovi (utovarivanje, iztovarivanje,
škartiranje, stovarište, procienbeni troškovi, porez,
osobni troškovi i t. d.) 60 K.


5. 67o kamate od gornje glavnice = 208 X 6 =
12-48,
ili okruglo . 12 K.
ukupno . . 220 K.




ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 183 —


U toj skrižaljki možemo nadi za svaku debljinu, pocam
od 46 cm., pripadajuću joj drvnu gromadu, koja je nuždna
za lOOO komada normalne dužice.


Tako n pr. treba za furke, koji su s korom :
48 cm. debeli — 25´2 m* surovine
50 >
>> » — 21-5 » »
60 » » — 15-9 »
70 » » — 14-7 » »
90 » » — 10-7 »


110 ^> > — 10 0 .>
140 » » — 9-1 » »


Pošto se drvna gromada za svaki pojedini razred debljine
izračunava iz uzorstabla, koji je za taj razred na temelju kružnih
ploha i procienjene visine svijuh stabala toga razreda pronadjen,
te pošto je na taj način uzor-stablo, representant sviju
stabala dotičnoga razreda, kao obzirom na debljinu tako i na
visinu, to če debljina uzor-stabla biti onaj faktor na kojemu
če se bazirati proračunanje drvne gromade, nuždne za proizvodnju
1000 komada dužica u dotičnom razredu debljine.


Za sječine, o kojoj ćemo niže razpravaljati, izračunana je
debljina uzor stabla za :
I, razred sa 48 cm.


II. » » 70 »
III. » » 97 »
IV. » » 129 »
Tima debljinama odgovaraju po rečenoj skrižaljci sliedeće
drvne gromade i to za:


I. debljinu od 48 cm. = 25-2 m^
II » » 70 >
>> = 14-7 »
III. » » 97 » = 10-4 »
IV. » » 129 » = 9-3 » surovine.
Time je dakle na temelju debljine uzor-stabla ustanovljena
količina drvne gromade, koja je za proizvodnju 1000 komada
dužice za svaki razred nuždna.
Razumie se samo po sebi, da će se prema debljini uzorstabla
i odnosna drvna gromada mienjati, t. j . kao što debljina




ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 182 —


Kao što je gore pokazano, nuždna je za tredi kružai vienac
dužica debljina furka od 120 cm.; debljina od 25 cm., odnosno
105 cm. nikako ne može biti onaj razmak, koji bi označivao
stanovitu granicu u produkciji dužice, ovdje dakle granicu za
tredi kružni vienac, jer je za isti potrebno 30 em., a ne samo
25 cm. uporabive surovine, ne uracunav još i neuporabivu.


Ista mana karakteriše i III. razred debljine, naime, onaj
od 106 cm. pa gore; jer ako uzmemo zadnju debljinu sa
150 cm., tada razpolaže taj razred sa debljinom od 45 cm.,


t. j . za 16 cm, više, nego li je za jedan kružni vinac potrebito.
Iz gornjega razmatranja sliedi nepobitno, da sadanja razdioba
hrastova po debljini u tri razreda nikako ne odgovara
naravi produkcije dužice; kada pako ta
razdioba nijeracionalno izvedena, tada je jasno,
dani ciena t. j. šumska pristojba, koja je za pojedine
razrede debljine udarena, ne može racionalnabiti.


II.
Kazredima debljine odgovajuća surovina za 1000
komada normalnih dužica.
Nakon što smo na bazi proizvodnje dužica ustanovili četiri
razreda debljine, valja da se sada ustanovi ona drvna gramada,
koja je za svaki taj razred nuždna, a da se iz iste
1000 komada normalne dužice proizvesti uzmogne.
U tu svrhu stoje ,nam na razpolaganje skrižaljke, sastavljene
po A. Danhelovskom, u njegovoj knjizi »Technik
des IIolzwaarengewerbeR«, kao i skrižaljke u Rački-Vrba nidevom
hrv. šumarskom kolendaru (Skrižaljka A. i B. na
strani 156—158)* Budud. da su Danhelovskove skrižaljke u
staroj mjeri sastavljene, držati ćemo se onih u hrv. šumarskom
kolendaru.


* Koliko mi je poznato, te je skrižaljke izdalo kr. šumarsko ravnateljstvo u
Zagrebu, ako se ne varam god. 1882./3.


ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 181 —


I. razred od 40— 80 cm.
II. „ » 81—105. »
III. » » 106—gore*,
tada nije težko razabrati znatn u razlik u izmedju tih dvijuh
razdioba.
Nastaje nehotice pitanje: na kojem temelju uzsliedila je
ova potonja razdioba?
Na temelju kružnih vienaca, koji odgovaraju jedno-dvotro-
i četverorednoj množini dužica nikako ne.
Ta razdioba izpustila je sasvim I. razred debljine t. j . onaj
onaj od 46—50 cm., te je od I. i II. razreda, napravila samo


I. razred, obuhvativ u isti svekolike hrastove od 40—80 cm.,
dakle i one, iz kojih se može samo jedan i one iz kojih se
mogu vienca dužica izvaditi.
Pošto je, kao što ćemo kasnje vidjeti, količina drvne gromade,
koja je nuždna za proizvodnju 1000 komada dx;žica iz
hrastova, koji ne prekoračuju (prsnu) debljinu od 50 cm. puno
veća, nego li ona za hrastove u debljini od 51—82 cm., to
je posve jasno, da se ne može postići nuždna točnost, ako se
ta dva razreda debljine u jedan stapljaju i da se za oba dva
ta razreda debljine samo jedna šumska pristojba udari.


Eventualan izgovor, da je broj stabala izmedju 46—50
cm. preveć neznatan, a da bi bilo nuždno, za tu debljinu po


seban razredonda, kadakao dan danas.
i posebnu
se hrastovina
cienu ustanovljivati,
nije onako inten
mogaozivna
je
izra
valjati
bljivala
«


Ali sada, gdje se nastoji svaku granu izcrpsti, mora ses tim razredom debljine računati.


Ako kritički promotrimo sliedeći II. razred debljine, koji
je ustanovljen za hrastove od 81 —105 cm. debljine, to ne
možemo nikako dokučiti, koju svrhu ima debljina od 25 cm.
za koje je II. razred deblji od I. razreda?


* Koliko mi je poznato, ova se razdioba rabi kao kod državnih tako i kod
svijuh imovnih obćina.


ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 180 —


Da se iz jednoga furka izvade dva reda nornoalnili dužica,
potrebna mu je ova debljina:


1. biel i kora
8 cm,
2. srž
14 cm.
3.
2 reda dužica a 15x4= 60 cm.
Ukupno 82 cm.
To bi bio II. razred, obuhvaćajući hrastove od 51—82 cm.
debljine.
Za tri reda dužica, nuždna je debljina f urka^ od:


1. biel i kora
10 cm.
2. srž
20 cm.
3.
3 reda dužica a 15 X 6 = 90 cm.
Ukupno 120 cm.
To bi bio III. razred´debljine t. j . hrastovi od 83—120 cm.
Za Četiri reda dužica, nuždna je debljina furka od


1. biel i kora
10 cm.
2. srž
20 cm.
3.
četiri reda dužica a 15 X 8 = 120 cm.
Ukupno 150 cm.
To bi bio IV. razred debljine, obuhvaćajući hrastove od
121—150 cm.


Pošto se hrastovi preko 150 cm. debeli jedva mogu smatrati
tako zdravi, da bi se mogao i peti vienac dužice izvaditi,
biti će razdioba u IV. razreda debljine za slavonske posavske
hrastove dovoljna.


Ako gornju razdiobu hrastova po debljini u četiri razreda
t, j.


I. razred od 46 ~
50 cm.
II. » » 51— 82 «
III. » » 83-120 «
IV. » » 121—150 »
sporedimo sa sadanjom u uporabi stojećom razdiobom debljine,
naime:


ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 179 —


žice, odnosno za 1000 komada normalne dužice nuždna drvna
količina uzme za temelj proračunanju vriednosti
sječi ne, koja se unovčiti kani.


I.
Ustanovljenje razrednih debljina.
Da se to uzmogne polučiti, valja najprije razbistriti, na
kojima uvjetima osniva se produkcija dužice obzirom na raznovrstna
svojstva hrastovine, iz koje se dužica proizvadja.


Predpostavivsi stanoviti stupanj kalavosti. bez koje se produkcija
dužice ni pomisliti ne može, ne osporivo je, da debljina
hrastovih stabala, odnosno furaka, prvu ulogu kod proizvodnje
dužice igra.


Kako je poznato, normalna dužica jeste ona, koja se označuje
sa formulom 36/1" t. j . dužicu, koja je oko 1 metar duga
i 27 cm. debela, te napokon 10*8— 16 2, ili popriečno 13-6 cm.
široka.


Hrastova surovina, kako se u šumi na svoju količinu i
tehničku sposobnost procienjuje, sastoji se iz aj uporabivih i
b) neuporabivih dielova; ovi potonji jesu: kora, biel i srž.


Kora i biel iznašaju prema debljini hrasta 8—10 cm.,
neuporabiva srž pako od 10—20 a i više cm.


Uporabivi dielovi jesu pako zdravo, zrelo i kalovo drvo.
Pošto pako srednja širina jedne normalne gotove dužice u trgovini
13´5 cm. iznaša, te pošto je za produkciju takove dužice
nuždna u neizradjenom stanju širina od barem 15 cm.,
tada je za produkciju jednog a vienca dužica nuždna sliedeca
minimalna debljina;


1. biel i kora
8 cm. neuporabivi dielovi
2. srž
10 cm. neuporabivi dielovi
3.
1 red dužica a 15 cm. X 2 = 30 cm. uporabivi dielovi
Ukupno 48 cm.
t. j . da izvadimo jedan red (vienac) normalnih dužica, moramo
imati furak, koji je najmanje 46 —50 cm. debeo.
To bi dakle bio I. i najnižji razred debljine hrastova, koji
su sposobni za produkciju dužice.




ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 178 —


dimice iznaša stanovitu drvnu gromadu na prodaju, a da od
te drvne gromade samo jednu polovicu do dvie trećine prodade,
a da pri tomu neuspjehu nije na čistom, zašto i onu
drugu polovicu, odnosno trećinu nije unovčiti
mogao?


Akoprem su tomu neuspjehu višeputa vanjski razlozi krivi
(gospodarske i drvarske krize), svakako ne će biti s gorega,
da se izpituju i nutarnji razlozi, to jest, oni faktori, od kojih
se vriednost svake pojedine sječine sastoji.


Ti faktori pako jesu :


1. drvna gromada,
2. šumska pristojba, odnosno ciena, ustanovljena za 1 m´
drvne surovine na panju.
Da je izpitanje tih faktora sbilja nuždno, dokazuje najbolje
ta činjenica, da se ona količina za Europu nuždne tehničke
robe, na primjer dužice, unatoč lošoj prodaji hrastovih
sječina u slavonskim šumama, ipajj producira
, što je dokazom, da je hrastova drvna surovina izvan
naše domovine jeftinija.


Kada se uzme u obzir, da godišnja potreba francuzke
dužice iznaša oko 45 mil. kom., a da je za tu množinu potrebno
oko 540.000 m´ drvne surovine, računajuć pri tom 12 m^ na 1000
komada normalnih dužica; nadalje, daje Hrvatska i Slavonija
tečajem god. 1900., 1901. samo sa 20—25"/o u gornjoj produkciji
dužice učestvovala, dočim je u prvanjim godinama sa
50% i više postotaka u evropskoj produkciji dužica zastupana
bila, — tada je svakako i to jedan dokaz, da tvrdnja drvotržaca
radi previsoke prociene nije posve netemeljita.


Ako je pako tomu tako, tada valja da se izpitaju ona
gore spomenuta dva faktora, kako bi se konstatii´ati dalo, da
li je u vriednosti neunovčenih sječina onaj prvi, ili onaj drugi
faktor previsoko udaren.


Pošto se na ciepanu robu, naime na francuzku dužicu i
njemačku bačvarsku robu najveći dio hrastove tehničke surovine
troši, biti će svakako najshodnije, ako se produkcija du




ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 3     <-- 3 -->        PDF

mmMiM Ilit


Br. 4. u ZAGREBU, 1. travnja 1902. God.XXVI.


Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 16 K.; za ´/a stranice 8 K.; za Va stranice
5 K. 20 fil.; za ´A stranice 4 K. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina.


Proračunanje vriednosti posavskih hrastovih
sječina.


Razpravlja J. Kozarac, kr nadšumar.


Zadnjih dvijuh godina pala je prodaja hrastovih sječina
tako, da je jedva 60-—707^^ od onoga unovčeno, sto je na prodaju
došlo. To valja ponajpače za posavske šume u bivšem
brodskom, petrovaradinskom i gradiškom okružju.


Kao uzrok tomu neuspjehu smatraju šumovlastnici obdu
gospodarsku krizu zadnjih dvijuh godina, dočim drvotržci taj
uzrok tek u drugom redu priznaju, a kao pravi i prvi razlog
tomu neuspjehu drže, da je previsoka prociena.


Za dokaz svojoj tvrdnji navadjaju drvotržci, da su se sve
one sječine, koje niesu previsoko procienjene, unovčile, dapače
da je za iste i znatan višak plačen, a to da bi se postiglo i
kod ostalih sječina, kada bi prociena drvarskomu tržištu odgovarala.


Budud da se ta tvrdnja drvotržaca oprovrći ne može, jer
je za jedan dio sječina sbilja višak od kojih 10X polučen, i
pošto su drvotržci svekolike ponovno obdržavane dražbe svakiputa
živahno posjećivali, što je dokazom, da su se, akoprem
ponuda stavljali niesu, ipak za dražbu u velike zanimali, to će
biti svakako probitačno, da se pomno izpita, da li, i u koliko
je tvrdnja drvotržaca obzirom na previsoku procienu, istinita.


Nijednomu šumovlastniku ne može biti ravnodušno, da go




ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 204 ~
Amerika ili druga lioja zemlja, o kojoj se nije vodilo, ili nije
moglo voditi računa, silnu množinu duge na trg, tada se dosadanja
ciena od 550 K. ne može uzdržati, nego počne sad
jače, sad slabije padati.


Pronadjemo li, da smo ostala tri činbenika dobro si´ačunali,
i da je jedino ovaj dragi činbenik t. j . loša tržna ciena
kriva, da ne možemo procienjenu vriednost za sječinu dobiti,
tada iz toga ne sliedi, da šumovlastnik mora odmah procienu
sječine obaliti. On je u ovom slučaju trgovac kao i svaki drugi
trgovac, te može kazati: ja ne mogu moje robe (sječine) dati
pod onu cienu, koja je ovaj čas na tržištu mjerodavna; ja ću
ju ostaviti neprodanu sve dotle, dok se na trgu ne pokaže
ona ciena, koja meni konvenira.


Razumije se samo po sebi, da će tako moći samo onaj
šumovlastnik raditi, komu nije prieka nužda za novcem, u protivnom
slučaju ne preostaje ino, nego da se šumska pristojba
na temelju nove tržne ciene ponovno ustanovi, odnosno tržnoj
cieni prilagodi.


U ovom slučaju ne može se nipošto kazati, da je »prociena
previsoka«, kao što se ne bi moglo kazati, da je »prociena
prenizka« bila, ako bi slučajno tržna ciena iznenada poskočila,
i mi za sječinu 10%—IS"/« preko prociene dobili.
Porast ili padanje tržnih ciena, nije sinoniman izraz sa »visokom
« ili »nizkom procienora«.


Ad 3. Prva dva činbenika stoje, kako smo vidjeli izvan
djelokruga šumovlastnika; šumovlastnik ne može na ta dva
činbenika niti u pozitivnom, niti u negativnom pravcu uplivati.
(Izuzam time, da bi radi jeftinijega izvoza sagradio iz
šume cestu do željezničke ili vodne postaje). Usuprot leže ostala
dva činbenjka podpuno u ruci šumovlastnikovoj, odnosno procieniteljevoj.


Ustanovljenje drvne gromade uzorstabala jeste od izvanredne
važnosti kod preračunavanja vriednosti hrastovih sječina.


Hrastovo stabalje je toli raznoliko obzirom na brčnost
(punoću), da ne imamo dva sreza, dvije sječine, o kojima bi
mogli reći, tu su posve jednaki hrastovi




ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— ´20b —


Za slavonske šume niesmo jošte na čistu, da li je
bolje, da kod proračunanja drvne gromade uzorstabla upotrebimo
popriečne rezultate, odnosno oblične brojeve
dobivene na temelju mjerenja znatnoga broja stabala iz raznih
srezova, ili je bolje, da za svaku sječinu posebno izmjerimo
uzorstabla.


Ovaj potonji način odgovarao bi svakako- bolje svrsi, nu
samo u onom slučaju, ako nam sbilja podje za rukom izabrati
takova uzorstabla, koja oblikom svojim ne će padati niti u
jedan, niti u drugi eksti-em. A to je baš ono, što nije tako
lako, osobito kod debelih stabala.


Od deset srušenih i izmjerenih uzorstabala od 15´3 m.
duljine te 97 cm. prsne debljine sigurno ne će biti niti dva,
koja će imati jednaku drvnu gromadu od 7´572 m^, koju smo
za gore analizirano uzorstablo III. razreda debljine pronašli.


Ne samo oblik stabla, koji ovisi od toga, da li je dotični
hrast u gušćoj ili riedjoj sastojini izrasao, nego i mnoge nepravilnosti
kore i rasta, kadre su drvnu gromadu uzorstabla
za 5"/o i vise postotaka bud povisiti, bud obaliti.


Tu se pogrieška čini u prvi mah neznatna, nu kada se
uzme u obzir, da se na temelju drvne gromade tih četiriju
uzorstabala proračunana drvna gromada ciele sjeČine, koja iznaša
10.000 m´´ i više, tada je jasno, koliki upliv i najmanja
pogrieška kod izbora i premjerbe uzorstabla na konačnu
vriednost sječine ima.


Ako uzmemo za primjer našu sječinu od 5378 m´\ i recimo,
da smo drvnu gromadu uzorstabala za 5"|o previsoko
ustanovili, tada bi drvna gromada ciele sječine iznašala za
5378 X 5 = 269 m» više.


Pošto pako popriečna šumska pristojba 30´20 K. po 1 m´´
iznaša, to bi naša sječina za 269 X 30´20 = 8124 K. visokije
procienjena bila.


Ta je svota svakako toli znatna, da će nedvojbeno puno


uplivati na to, da li ćemo sječinu unovčiti, ili ne.




ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 206 —


Kao što je rečeno, uzorstabla igraju vanredno veliku ulogu


kod ustanovljenja kao drvne gromade, tako i vriednosti sječine,


za to im valja što moguće veću pozornost posvetiti.


Da budemo kod proračunanja drvne gromade uzorstabla


što sigurnije, preporučili bi, da procienitelj, odnosno upravitelj


šumarije prigodom izradbe pojedinih sječina po dostaleu točno


premjeri po 20 stabala za svaki razred debljine, i to onakovih


stabala, koja imadu prsnu debljinu uzorstabala dotične sječine.


Na taj način pribrati će si svaka šumarija, odnosno pro


cienitelj, za svaki srez, koji je pod sječom, mali statistički ma


terijal, koji će mu kod proračunanja uzorstabala u novoj sje


čini kao kontrola od velike pripomoći biti.


Ostanu li nam dakle sječine neunovčene, tada će nam
valjati preizpitati izbor i premjerbu uzorstabala, pronadjemo li,
da smo u tom pravcu počinili pogriešku, tada ćemo prema
novom rezultatu, kao cielokupnu drvnu gromadu, tako i novčanu
vriednost sječine izpraviti.


Ni u tom slučaju, ne će biti točno, ako se kao razlog
neunovčivosti sječine bude kazalo, »prociena je previsoka«,
pravi izraz za ovaj slučaj glasiti će, »drvna gromada uzorstabla
bila je pogriešno izračunana«.


Ad 4. Prelazeći napokon na zadnji činbenik, na ocjenu
tehničke sposobnosti pojedinih stabala, koliko je naime svako
pojedino stablo procienjeno za piljenu i ciepku robu, te gradjevno
drvo, moramo iztaknuti, da je to nedvojbeno najvažniji
a i najteži dio svekolikoga procjenbenoga elaborata. Je li
prociena stabala pogriešna tada je naravski i uzorstablo pogriešno,
a po njemu i svakolika drvna gromada.


Žalibože ne može se vanjska prociena hrastovih stabala
obzirom na tehničku sposobnost, na nikoji drugi način naučiti,
nego li upornim vježbanjem u sumi samoj. Ima tu toliko sitnih,
jedva primjetivih- momenata, koje samo vješt procienitelj opaziti
i ocieniti znade, nu koji se nikako na papiru naučiti ne
mogu.


Ne možemo ni mi tih momenata ovdje opisivati, jer početnik
se iz njih ne bi ničemu naučiti mogao, dočim su vje




ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 207 —


štomu procienitelju nepotrebni, jer ih je lakše u sječini samoj,
nego li riečima na papiru fiksirati.


Pronadjemo li, da su sva tri prvašnja einbenika pravilno
u račun uzeta, tada ne preostaje ino, nego da sjecinu što rigoroznije
preizpitamo.


Ne ima dvojbe, da ćemo se brzo uvjerili, da li smo stabla
previsoko ili nizko procienili.


To preizpitanje obaviti ćemo tim sigurnije, ako budemo
skroz neovisno od prvanje prociene postupali, t. j . ako jedan
dio stabala p onovn o procienimo, neobzirući se na prvanju
procienu.


Istom kada smo preizpitanje (ponovnu procienu) dovršili,
istom tada demo onu prvu i ovu drugu procienu svakog pojedinoga
stabla usporediti, te razliku izmedju jedne i druge prociene
konstatirati.


Ta diferencija poučiti će nas : jesmo li i u koliko smo
prviputa manjkavo procienjivali.


Prema tako izpravljenoj procieni, morati ćemo uzorstabla
izračunati, te u slučaju znatne diferencije u debljini uzorstabla
i šumsku piistojbu na temelju novih uzorstabala izvesti.


Nu obično ne će debljine uzorstabala tako diferirati, da
bi valjalo novu pristojbu izvadjati, nego će se samo promieniti
duljina uzorstabla, te prema njoj i drvna gromada, koja
će biti veća ili manja od prvašnje, i koju će tada valjati u
račun uzeti, da dobijemo novu novčanu vriednost sječine.


U ovom slučaju dakle, kada je ovaj četvrti činbenik pogriešno
u procjenbeni elaborat unesen, može se punim pravom
uporabiti onaj običajni izraz »prociena je previsoka« ili »prociena
je prenizka«. jer u tomu smo slučaju sbilja tehničku sposobnost
pojedinih stabala bud visoko, bud nizko ocienili.


Imajući u ruci gore iztaknuta četiri činbenika, ne ćemo se
morati u onom slučaju, da nam sječina neunovčena ostane,
odmah zadnjega, ali skroz neracionalnoga sredstva latiti, naime,
procienu za stanoviti postotak sniziti.


Taj dosadanji postupak jeste tim manje opravdan, što se
pri tom nikada nije pitalo : zašto je dotična sječina ostala ne




ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 208 —


unovčena? Leže li uzroci: u visokoj pristojbi, u previsoko procienjenoj
drvnoj gromadi, ili u slaboj tržnoj cieni?


Šumovlastnik, odnosno procienitelj ne imajući u ruci onih
četiriju Činbenika, ne može znati, je li i u kojem pravcu je
njegova prociena pogriešna, pa ne znajući to, dakako da je
nije niti u stanju racijonalno izpraviti, nego je primoran procienu
za 10—IS^/o obaliti, samo da sječinu unovči.


Nu pri tom se dogadja i to, da se sječina ni uz tako
obaljenu procienu ne može unovčiti. To je svakako dokazom,
da procienitelj, ne poznavajuć pojedinih činbenika, o kojima
vriednost sječine ovisi, nije u stanju prosuditi, koliko mu je
sječina faktično vriedna.


Time sam, mislim, jasno razložio cieli postupak ovoga popravljenoga
načina proračunavanja vrieduosti hrastovih sječina,
te ću na koncu još u kratko iztaknuti one momente, odnosno
prednosti, koju ova metoda pred dosadanjom imade.


1. Ta je metoda ustanovila razredne debljine stabala na
jedino racionalnom temelju, t. j . na onoj debljini, koja je potrebna
za jedan, dva, tri ili četiri kružna vienca, sposobna za
proizvodnju normalnih francuzkih dužica.
2. Šumsku pristojbu za pojedine razrede ustanovila je odbitkom
točno sračunanih proizvodnih troškova od ciene robe,
koja za dotičnu godinu na svjetskim tržištima valja, i to
tako, da za svaku pojedinu s j e č i n u, na temelju deb-
Ijive dotičnih uzorstabala, posebn u šumsku pristojbu izračunava.
Usljed toga stvorila je od šumske pristojbe gibku olinu,
koja se mienja i prilagodjuje faktorima, od kojih je sastavljena.
3. Drvnu gromadu, proračunanu na temelju uzorstabala,
razvrstala je polag razrednih debljina, tako, da je svakoj razrednoj
debljini dodielila onaj dio drvne gromade, kojoj polag
dotičnog diela uzorstabla pripada Time je izpravila pogriesku
dosadanje metode, koja je svekoliku drvnu gromadu
uzorstabla uvrstila u onaj razred debljine,
kojoj to uzor stablo polag prsne svoje
debljine odgovara, ne obziruć se na to, da doljnji.


ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 209 —


tanji dielovi toga uzorstabla ne spadaju po svojoj debljini u


taj, nego u niži razred debljine


Razdioba ciena, odnosno šumskih, pristojba polag debljina
jeste po dosadan joj metodi A. iluzorna,
jer u većini slučajeva mieša razredne debljine, uporabljujući
cienu višega razreda i za onaj dio drvne gromade, koji sbilja
tomu razredu pripada, kao i na onaj dio, koji je pao izpod
granice te debljine, te usljed toga spada u niži razred, odnosno
i u nižu cienu.


4. Uzima u obzir onaj gubitak na kvaliteti, odnosno cieni
dužice, koji nastaje ondje, gdje se najljepši dielovi stabla izlučuju
za pilanu.
5. Vriednost sječine proračunava iz ^četiriju toeno opredjeljenih
činbenika, tako da je u stanju svaki pojedini Činbenik
posebice kontrolirati, i u slučaju neunovčivosti sječine posve
točno pronaći pogriešku, koja je prigodom izračunavanja vriednosti
sječine počinjena.
Nekoliko rieči kao osvrt na članak: „Kako postaju
naši suharevi".


Citajuć nedavno u »Šumarskom listu« od prosinca prošle
godine članak gornjeg naslova, upale su mi unatoč liepa razlaganja
0 uzrocih sušenja naših hrasta nekoje dedukcije pisca,
a imeuito način, kojim on misli i preporuča, kako da tomu
sušenju na put stanemo.


Nekanim ovdje i ne mogu da se upustim u razpravu o
uzrocih raznih bolestih pa i samog sušenja; znam bo dobro,
da mi ovo malo enciklopediČnog znanja iz fiziologije i pathologije
bilja ni iz daleka doseglo ne bi izpravnomu i pozitivnom
riešenju tih pitanja; ja ću to radje prepustiti stručarom specialistom,
koji se naposeb izučavanjem tih zamršenih stvari
bave, a meni je jedina namjera sa ovo nekoliko riečih izvesti


15