DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 15 <-- 15 --> PDF |
- 189 B. Po B. načinu proračunanja vriednosti odpada na: I. razred debljine od 46— 60 cm. . 58 stabala. II. » » » 51— 82 cm. . 458 III. » » » 83—120 cm. . 584 » IV. » » »121-150 cm. . 18 Ukupno 1018 stabala t. j . za 18 stabala manje nego li kod A. načina, i to s toga razloga, jer se kod B. za ciepku gradju sposobna stabla istom počam od debljine od 46 cm. dočim kod A. načina počam od debljine od 40 em. računaju. Tih 18 stabala zaračunano je kod B. načina u smislu poglavja V. kao gradjevno drvo. Za B. način dobivamo sliededa uzor stabla, i to za: I. razred, II. » III. » IV. » uzor » » » stablo » » » 5´4 11-7 15-5 13-1 m. » » » dugo » » » 48 70 87 129 cm. » y » debelo. » » liziDrvna gromada za pojedine razrede: tih uzor-stabala iznaša po sliedećoj anaI. II. 1-4 — 48 — 9-254 1 — 70 — 0.385 1 — 47 — 0-173 1 — 67 — 0 362 1 — 46 — 0-166 1 — 65 — 0-332 1 — 44 — 0-152 1 — 64 — 0-322 1 — 41 — 0-132 1 — 62 — 0-302 5-4 — 0-593 ~ 0-284 1 — 60 — 0-283 1 — 57 — 0-255 1 — 55 — 0-237 1 — 53 — 0-221 1 — 50 — 0-196 1-7— 46 — 0282 11-7 — 2-885 0-282 |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 202 -: — za 1000 komada normalne dužice potrebno je oko 25"0 m´ surovine — da je taj veliki gubitak surovine uzrokom, da je šumska pristojba za gradjevno drvo nešto veća, i to usljed toga, što su odpadci kod proizvadjanja gradjevnoga drva puno manji. Ti manji odpadci dakle — a ne kvaliteta, povisili su šum. pristojbu gradjevnom drvu. U liepima, visoko izraslima, te zdravima hrastovima šumama ne igra gradjevno drvo veliku ulogu; nu gdje su hrastovi granati, nepi´avilno izrasli, bolestni i t. d., gdje bi prociena preveć visoka bila, kada bi se procienili kao ciepka gradja, a opet preved nizka, da se uzmu lih kao ogrievno drvo, za takove šume neobhodno je nuždno, da se prouadje neka srednja pristojba, koja će odgovarati raznovrstnim sitnijim proizvodom, koji se iz takovih hra^ftova proizvadjati mogu. VII. Konačna razmatranja. Ako potanje promotrimo procienu odnosno vriednost sječine, proračunanu po B. načinu, vidjeti ćemo, da se ista sa stoji iz četiri činbenika. Jesmo li u stanju ta četiri činbenika točno ustaoviti, tada ne im dvojbe, da ustanovljena vriednost sječine mora valjana biti. Ta četiri činbenika jesu pako i 1. proizvodni troškovi, 2- tržna ciena gotove robe, 3. drvna gromada uzor stabala i 4. prociena pojedinih stabala obzirom na tehničku im sposobnost. Iznesemo li gore spomenutu sječinu sa 1036 hrastova, sa 5378 m´ tehničke drvne gromade sa procieuom od 143.013 K. na prodaju, te ako ista neprodana ostane, tada nam valja ona četiri činbenika toČno izpitati, da vidimo, kod kojega smo činbenika pogriešku počinili. "Ad 1. Proizvodni troškovi. Kako je poznato, sastaje se proizvodni troškovi iz raznih točaka, od kojih se godimice nekoje više, nekojo ni malo ne mienjaju. |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 203 — Izradbeni troškovi za dužicu zuadu više puta po 5 — 6 godiua nepromienjeni ostati, nu iznenada dogodi se, kao što se baš pod zadnje godine dogadjalo, te velik dio radnika ode n. pr. u Ameriku, Rumunjsku, Srbiju, tako da u listopadu, kada radna kampagna započne, šumotržci niesu u stanju dobiti dovoljno radnika, tako da izradbeni troškovi prema prošloj godini od jedanput za 10—SO^/o poskoče. Izvozni troškovi takodjer su promienljivi, te mogu i do SC/o i više postotaka varivati. Troškovi željezničkoga transporta već su stalniji, a to valja i za ostale sitnije troškove. Da budemo dakle sigurni kod zaračunavanja proizvodnih troškova, morala bi svaka šumarija voditi točan očevidnik vrhu onih troškova, koja su vezani na sumuitozasvakusječinu, koja je sve do danas u njenom području izrabljena. Iz podataka za sječine iz prijašnjih godina moći će se dosta točno kombinirati troškovi za sječinu, koja tekuće godine na prodaju dolazi. Nastane li gore opisani slučaj, da su usljed nestašice radnika troškovi izradbe poskupili, tada će valjati tu točku proizvodnih troškova izpraviti; nije li se pako u tom pravcu prema prošlo-godisnjim troškovom ništa promienilo, tada moramo uzeti, da je činbenik »proizvodni troškovi« valjano u račun unesen. Ad 2. Tržna ciena gotove robe. U našem primjeru uzeli smo cienu od 1000 komada normalnih dužica na riečkom sa 550 K.; uzmimo, da je ta ciena postojala sve do konca mjeseca srpnja, kada srao procienu sječine dovršavali. Nu buduć da sječine obično tek u listopadu na prodaju dolaze, to nije izključeno, da se tržna ciena dužice tečajem kolovoza i rujna promieni. Pokažu li se u tom kratkom razdobju nenadane političke komplikacije, ili navale li u drugoj polovini rujna u Francuzkoj silne kiše, koje oštete berbu; baci li pod zadnji čas |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 201 — bavi. svinuti, suhi i polusuhi, crvljivi, granati) da se ne mogu za tu robu upotrebiti. S druge strane opet se ne mogu niti lih u gorivo drvo uračunati, jer imaju pojedina svojstva, radi kojih se mogu u tehničku robu lošije vrsti \ipotrebiti. Tako se n. pr. iz suhareva može praviti i dužica sa podpunom normalnom duljinom, ali takove kvalitetete (crljena, crvljiva i t. d.), da joj je ciena za polovicu i dvie trećine niža od normalne, imade grana i ovršina, od kojih se takodjer posve zdrava, ali kratka dužica proizvadjati može, koja je takodjer na cieni za polovicu niža od normalne. Ima hrastića spravnih i visokih, ali tankih, ima isto takovih ovršina, koje se ne mogu ni za ciepku, ni za piljenu robu upotriebiti, ali su za to dobre za podvlake i kućnu gradju i dr. Kako se vidi. raznolikost gradjevnoga drveta je velika; to je i uzrokom, da ne imamo čvrste podloge za izračunavanje točne šumske pristojbe za to drvo. Obzirom na to, da se svekolike dimenzije stabla od najkraće do najdulje, od najtanje do najdeblje, kod raznih gradjevnih obrta upotrebiti mogu, biti će najshodnije, ako se šumska pristojba za gradjevno drvo iz popriečne ciene, dobivene iz svijuh ciena za ciepku i piljenu robu, te uz odbitak od 60"/, izvede. Ciene surovine za ciepku i piljenu robu jesu kako znamo: 1 2 3 4 5 6 12 + 20-40 -4- 28-80 + 32´00 + 4Q´Q0 + 48-Q0 _ 181-20 6 6 ~ 30-20 K. Odbitkom od 507o od te popriečne ciene, iznašala bi šumska pristojba za gradjevno drvo 15-10 K. Možda će se komu činiti nelogičnim, da je šumska pristojba za gradjevno drvo viša od pristojbe za ciepku robu najnižega razreda debljine, — nu taj višak ne proiztiče iz bolje kvalitete gradjevnoga drva, nego odatle, što su kođ*´najnižega razreda debljine za ciepku robu odpadci tako veliki |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 200 — Kod A. načina iznaša prociena na temelju čisto ciepke robe: 144.156 K., a na temelju piljene i ciepke robe: 164.874 K. Ovdje je dakle piljena roba povisila vriednost sječine za 12.718 K., ili za kojih U"/«. Kod B. načina iznaša prociena na temelju čiste ciepke robe: 127.874 K., a na temelju piljene i ciepke robe: 147.974 K. ili za 20.100 K. odnosno za 15-67o više. Kako se vidi, svota, za koju je piljena roba procienu sječine povisila, jeste kod oba načina malo ne jednaka. Nu buduč da A. način prociene ne vodi računa sa manjim utržkom za ciepku robu usljed izlučenja najljepših trupaca za piljanu, usuprot B. način taj gubitak računa, to faktično povišenje prociene uslied visokije ciene piljene robe ne će iznašati 20.100 K. nego samo (20.100 — 5142) = 14.958 K. Po B. načinu proračunana prociena iznaša dakle 142.832 K. k tomu još na 332 K. procie njeno gradjevno drvo, ukupno dakle 143.1´34 K. ili za l57o manjeodprocienepo A. načinu. VI. Gradjevno drvo. Prije nego li B. način prociene još jedan put u suštini razmotrimo, moramo se dirnuti još i tako zvanoga gradjevnoga drveta, koje po kvaliteti spada u treću vrst tehničkoga drva. Pod gradjevnim drvom razumieva se obično ono drvo, koje se rabi za razne kućne obrte, tako za kolariju, pinteriju, zatim za šindru i krovnu gradju, nadalje za razne stupove, ograde, te napokon za podvlake i tomu sličnu gradju. Stalnih dimenzija ae ima gradjevno drvo, svakolika od 20—160 cm. debela stabla, u koliko su zdrave i u koliko imaju uuždnu duljinu, mogu se rabiti za gradjevni obrt. Osim podvlaka, ne ima gradjevna roba niti velikoga trga^ niti velike prodaje; kod prociene procienjuju se za gradjevno drvo onakova stabla, ili dielovi stabla, koji niesu sposobni niti za piljenu, niti za ciepku robu: bud za to, što ne imaju nuždnih dimenzija, bud za to, što im je kvaliteta takova (gi |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 199 — Nu kao što smo jur spomenuli, izlučenje najljepšega diela tehničkoga drveta za piljenu robu, mora obaliti prvobitnu vriednost trupca, odnosno drvne gromade preostavše za ciepku robu. Mane na taj način dobivene ciepke robe nisu doduše tako velike, ali su ipak takove, da ne čemo za nju dobiti onu cienu, koju bi dobili, da niesmo izvadili najljepše trupce za piljenu robu. Te mane sastajati će se u tomu, da ćemo dobiti veći postotak krad e dužice (izpod 46 palaca = 1 met.) biti veći postotak dužice sa manjima grieškama: savinute , crljene i t. d. Sve te mane uplivati će, da ćemo robu morati jetinije dati, nego što bi ju dali, da nismo vadili trupaca za pilu. Za koliko će postotaka taj utržak manji biti, ne može se za svaki slučaj posve točno izračunati, ali možemo od prilike uzeti, da ćemo u onom slučaju, gdje smo za piljenu robu izlučili do 207o najljepše drvne gromade, dobiti za 5% manja odpopriečneciene;gde smopako preko 207o u potre bili za piljenu robu, tada ćem o z a ciep ku robu oko 10% manje dobiti od popriečne ciene dužice. U prvom slučaju dakle za 550 x 5 = 27 K. 50 fil., a u drugom za 550 X 10 = 55 K. manje po 1000 komada dužice, uzevši popriečnu cienu po 1000 komada 36/1" sa 550 K. Nedvojbeno je, da taj manjak moramo odbiti od one vriednosti, koju smo računali za dužicu dobivenu bez izlučenja najljepših trupaca. Po gornjem računu iznaša vrieonost na ciepku robu procienjene drvne gromade 102.838 K. od te dakle svote valja odbiti 570 u ime manje vriedne dužice. Prema tomu iznašati će prociena ciepke robe (102*228 — 5142) = 97.696 K., a kada joj pribrojimo procienu piljene robe u iznosu od 45 136 K. tada iznaša konačna prociena gornje sječine po B. načinu 142. 832 K. Svakako će biti zanimivo, ako sada sporedimo sve četiri prociene, naime prve dvie na temelju proračunanja piljeneciepke robe. |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 198 — stavnosti radi uzeti demo, da je od svekolike tehničke drvne gromade (koja je kod prve prociene lih kao ciepka gradja procienjena bila) procienjeno 15—20"!^ na piljenu robu. Prema tomu dobiti ćemo za A. način preračunavanja za piljenu robu: I. (1231 15%)* = 185 m» a 45 K. . . . 8.325 K. jj (2949 X 20 = 189} ^ 778 m´a 51-30K. . . 39.911 K. 1 943 : Ukupno 48.236 K. za ciepanu: I. (1231 185) = 1046 m^ d 21-30 K. . . 22.280 K. II. (2949 589) = 2360 m´ a 28-80 K. . . 67.978 K. III. ( 943 189)== 754 m´ a 35-00 K. . . 26.390 K. Ukupno . . 116.638 K. Ukupna dakle vriednost sječine iznašala bi po A. načinu: 164.874 K. Za B. način proračunanja vriednosti dobili bi sliedeću svotu: Za piljenu robu: I- 12899 X 200/; ==´580} ^^^ ^´ ^^ ^^ ^ ^3.200 K. jj [2222 X 20<´/o=444 l ,. „ B - AO ir 01 IQ.. t" 1 87 X 15% = 13 ) ^^^ ^´ ^^^^ 21.136 K. Ukupno ... . 45.136 K. Ostatak ciepke robe: I. 163 a 12 K 1.956 K. II. (2899 — 580) = 2319 m´ a 20-40 K 47.398 K. III. (2222 —444) - 1778 m´ a 28-80 K 51.206 K. IV. (87— 13) - 74 m´ a 32-00 K 2.368 K. Ukupno . . . .102.838 K- Sveukupna vriednost iznaša đake po B. načinu proračunanja 147.974 K. * 0 ovoj drvnoj gromađi sadržani su takodjer hrastovi od 40—66 cm. debljine; ti se doduše ne bi niti smjeli uračunati u piljenu robu, nu radi jednostavnosti uzeli smo od ciele gromade toga razreda 15 j^. jer drvna gromada, koja pripada hrastovima od 40—66 era. debljine nije velika, te ne de puno uplivati na ukupni račun. |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 23 <-- 23 --> PDF |
- 197 — Već u toj činjenici leži jedan momenat, Itoji neosporivo zahtjeva, da ciena trupcima za piljenu robu najbolje vrsti, mora biti veea od trupaca, odredjenih za ciepku robu. Da nadjemo cienu, odnosno šumsku pristojbu trupcima opredjeljenima za piljenu robu, postupati demo isto onako, kao što smo postupali kod ustanovljenja šumske pristojbe za ciepku gradju, sravnati ćemo naime; 1. potrošak surovine za jedan kubični metar ciste piljene robe, 2. proizvodne troškove za 1 m´ i 3. napokon utržak za 1 m´´ piljene robe prve vrsti. »to se tiče potrebe surovine, to valja i za robu isto pravilo, naime, da su odpadci tim veći, čim je trupac tanji, t. j . što tanji trupci tim više treba surovine za 1 m´ čiste robe. Sadanja razdioba imade dva razreda debljine za trupce za piljenu robu, i to I. razred od 66—80 cm. a II. razred od 81 cm. gore. Ta je razdioba posve dovoljna, te ćemo istu i za B. način pridržati. Za I. razred debljine uzima se obično 60 % odpadka a za II. oko 40% ; od trupca I. razreda trebati će dakle 2 m´ surovine za 1 m´ čiste robe, a od trupaca II. razreda debljine trebati će 1´666 m^ surovine za 1 m´ čiste robe. Kao tržište piljenoj robi uzeti ćemo bečki trg, jer nam je ciena na njemačkim, francuzkim i englezkim tržištima nepoznata. Sadanja ciena za 1 m" prve vrsti piljene robe iznaša u Beču 120 K.; proizvodni troškovi pako — loco Beč — iznašaju oko 40 K. po 1 m´, diferencija od 120 — 40 ^ 80 K. predstavlja šumsku pristojbu. Za prvi razred debljine, naime za trupac do 80 cm. debljine iznašati će šumska pristojba 80 : 2 = 40 K., a za trupce preko 80 cm. debljine 80:1-666 = 48 K. Tome nasuprot iznaša ciena, koja je prošle godine valjala za brodske šume, za I. razred 45 K. a za II. razred .51´30 K., dakle je popriečno za IC/o viša, nego li ona, kako smo ju netom izračunali. Da vidimo, za koliko će narasti vriednost sječine, o koje smo gore razpravljali, kada zaračunamo i piljenu robu. Jedno |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 196 — čunavanja uzor stabla jedan dio, koji de nam predstavljati kus, koji je sposoban za piljenu, i opet drugi dio, koji ćemo računati kao ciepku robu. Od spomenutoga uzorstabla, čiju smo analizu gore priobćili, uzeti ćemo po nuzležedoj slici n. pr. onaj dio, koji počima sa debljinom od 87 a svršava sa debljinom od 80 cm., te predstavlja trupac od 6 met. duljine — kao najljepši dio toga stabla — za piljenu robu; ostala pako dva trupca t. j . gornji od 97—^90 cm. i dolnji od 78—62 cm. debljine, računati ćemo kao ciepku robu. Na taj način razdielili smo to stablo u tri kvalitete tehničkoga drveta. Prva i najbolja kvaliteta jeste, kao što rekosmo, dio od 87—80 cm. sa 2*762 m´ sposoban za piljenu robu. Druga kvaliteta biti će 3-3 metra dugi trupac od 97—90 cm. sa 2*044 m^ eiepke robe III. razreda debljine, te napokon treća kvaliteta 7 met. dugi trupac od 78—62 cm. debljine sa sa 2´256 m´´ eiepke robe II. razreda debljine, odnosno II. razreda ciene za ciepku gradju. Pomnožimo li svaku tu pojedinu kvalitetu sa brojem stabala toga razreda, tada ćemo dobiti; 484 X 2-762 ^-^ 1337 m´ sposobne za piljenu robu 484 X 2-044 -— 989 m´ sposobne za ciepku robu III. razredne debljine. 484 2´756 -^ 1240 m´ sposobnih za ciepku robu II. razredne debljine. Kako se vidi, izvadili smo za piljenu robu najljepši dio stabla. Skroz je naravno, da smo izvadivsi taj trupac obalili vriednost onih trupaca, koji su ostali za ciepku robu; iz srednjega trupca izvadili bi dužicu najljepše kvalitete, koja bi, pomješana sa dužicom iz ostalih dvaju trupaca, kvalitetu iste za stanoviti postotak digla, dočim je ovako kvaliteta dužice od onih dvajuh lošijih trupaca za stanoviti postotak pala. |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 195 — jer kada tomu ne bi tako bilo, onda dužičari ne bi mogli pokraj pilana u opće obstati. Onaj višak, koji se za piljenu robu preko dužičarske ciene postizava, potiče od najljepših dielova pojedinoga hrasta . Takovih pako dielova, koji najskuplju piljenu robu daju, i koji veću cienu od dužicarske robe imaju, imade jedva 10—SO"/,! od sveukupne tehničke drvne gromade u pojedinim sječinama. Prigodom prociene izlučuju se takovi dielovi i sračunavaju pod posebnom stavkom. Za primjer uzeti ćemo stablo, koje odgovara kvaliteti i dimenziji uzor-stabla III. razreda, koje ima 15"3 m. tehničke visine. Uzmimo, da je to stablo sposobno za piljenu robu 5, a za ciepku 10´3 metra, tada ćemo u procienbenom manualu pod oznakom »ciepka roba« ubilježiti 10´3 mtr. a pod oznakom »piljena roba« 5 m. t "^ « $ wu ^iX ^O-tH-C-M-ii ´6"i *M/ -10^, /XA - 99S Procienjujući na taj način sva ona stabla, koja su sposobna i za piljenu i za ciepku gradju, dobiti ćemo kod izra |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 194 — Kako se vidi, približuje se na taj način proračuna vriednost posvema onaj gore po B. načinu, t. j . sortiranjem kusova polag debljine, proračunanoj vriednosti od 220 K. 14 fil. Time je jasno dokazano, koliku pogriešku Činimo, proračunavaj ud vriednost stojećih stabala na podlozi jedne jedine debljine, t j. one, koja odgovara prsnomu promjeru. Ta je pogrieškatimveća, štojeduljatehnička visina procienjenih stabala, a tim manja, čim je tehnička duljina procienjenih stabala kraća. Ako je tehnička duljina procienjenih stabala takova, da debljina tanjega kraja (zadnjega metra) ne pada izpod granice razredne debljine, kojoj dotično stablo polag prsnoga promjera pripada, tada je pogrieška jednaka ništici. V. Šumska pristojba za piljenu robu. Osim ciepke robe, proizvadja se u posavskim hrasticima jošte i piljena roba Ova potonja industrija podigla se je zadnjih desetak godina do neslućene visine. Nu radi raznih gospodarskih kriza u inozemstvu, poglavito u Njemačkoj i Englezkoj, popustila je produkcija piljene robe zadnjih dvijuh godina, ali se ipak čini, da će ta kriza prolazna biti. Buduć da se obćenito drži, da su pilane u stanju veću pristojbu platiti, nego li dužičari i akoprem je ta viša ponuda relativna, ipak moramo sa tom činjenicom računati, te kod prociene hrastovih sječina i na piljenu robu obzir uzeti. Kada se uvaži, da je pilana u stanju puno intenzivnije izcrpiti sječinu, nego li proizvadjač dužice, jer pilana izpili i takove komade i komadiće, kojih dužičarski producent uporabiti ne može, tada iz toga jasno proizlazi, da samo jeda n dio piljene robe imade veeucienu od dužicerobe. |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 193 — Akoprem će dakle trgovac od drugoga stabla samo 7—10 komada dužica više izradili, mora za ovo drugo stablo 30 K. više platili. Prema B. načinu prociene iznašati de ciena prvomu hrastu 20 40 X 4 = 82 K. a drugomu hrastu za prvi metar ili forak 1—84 = 0-554 X 28-80 = 15 K. 96 fil. a za ostalu drvnu gromadu (4´00—0-554) = 3-446 X 20-24 = 70 K. 30 fil. ili ukupno 86 K. t. j . za 4 K. više, nego li onaj prvi hrast, upravo dakle za onoliko je ovaj potonji hrast više dao dužica od prvoga. Kao drugi primjer uzmimo stablo koje je 25 m. visoko, a u prsnoj visiai 9G cm. a na gornjem kraju t. j . na kraju 25. metra 46 cm. debelo. Po A. načinu prociene izračunala bi se vriednost tomu hrastu, koje ima 10-00 m^ drvne gromade, a po svom prsnom promjeru spada u II. razred debljine, na 28-80 X 10 =^ 288 K. Po B. načinu prociene, iznašala bi mu vriednost za duljinu od: 6 met. t. j. od 96 — 82 cm, sa 3-820 m´ III razred 15 » » od 81 —50 » sa 5-480 m´ II. 4 » ^> od 49—46 » sa 0-694 m´ I. » Ukupno . . 9-999 m´´ ´ 3-820 X 28-80 = 100 K. 02 fil. 5-480 X 20-40 = 111 K. 79 fil. 0-694 X 12-00= 8 K. 33 fil. Ukupno . . 220 K 14 fil. Razlika dakle izmedju jedne i druge prociene, iznašala bi kod ovoga hrasta ništa manje nego 68 K. Kada bi se taj hrast procienio polag debljine srednjega promjera, koji iznaša 71 cm., kojemu promjeru odgovara ku bični sadržaj: 25 m. 71 cm. = 9-898 m´, tada bi polag ciene koja odgovara II. razredu debljine za B. način prociene, vriednost toga hrasta iznašala: za A. 9-898 X 21-30 = 213 K. za B. 9-898 X 20-40 = 204 K. 14 |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 192 — Hporediv procienu A. sa B. vidimo, da je ona prva sa: 144.156 — ]27 87´4 = 16.282 K. ili za 12-87o viša od ove potonje. Taj višak polazi djelomice od visokije šumske pristojbe, a djelomice opet odatle, što A. proeiena nije sortirala drvnu gromadu pojedinih stabala u razredne debljine, nego je upotrebila onu pristojbu, koja pripada prsnoj debljini, na cielokupnu drvnu gromadu toga stabla, unatoč tomu, da znatan dio drvne gromade nije odgovao onomu razredu debljine, kojemu pripada prsna debljina stabla. Poznato je, da nijedan šumar ne će vriednost ležedega stabla proračunati na temelju razredne debljine, koju isto imade u prsnoj visini, nego, ili će ga razdieliti u kusove polag razrednih debljina i ciena, te vriednost svakoga kusa posebno izračunati, ili će uzeti srednji promjer te prema tomu promjeru, kao kubatiiru, tako i vriednost cieloga stabla na temelju ciene proračunati, koja tomu promjeru odgovara. Kod kraćih kusova jeste ovaj drugi način posve toČan, kod dugačkih kusova pako ne može se na temelju srednjeg promjera toČna vriednost kusa dobiti. Sto pako za ležeće stablo valja, to mora valjati i za stojeće. Kolika je razlika izmedju A i B. načina proračunavanja vriednosti stabala, osvjetliti će nam najbolje sliedeća dva primjera. Uzmimo dva hrasta, jedan je u prsnoj visini 80 cm., a drugi 84 cm. debeo. Osim te normalne razlike u prsnoj debljini, ta su dva stabla inače posve jednaka, te i jedan i drugi ima 4´00 m´ tehničke drvne gromade. Prema A. načinu prociene, spada prvo stablo u L, a drugo u II. razrednu debljinu i cienu. Prema tomu iznašati će proeiena za prvo stablo 21´30 X 4 = 85 K., a za drugo 28-80X4= 115 K. |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 191 — Ne može nikako logično biti, da se na pr. za cielu drvnu IV. uzor stabla plaća šumska pristojba, koja odgovara IV. razredu debljine, kad od ciele gromade toga uzorstabla samo 4´834 m^ spada u IV. razred debljine, dočim kud i kamo veći d.io gromade od 7*477 m´ spada u III. razred debljine. Prema tomu iznašati će drvna gromada za pojedine razrede kako sliedi, za: I. razred debljine Iz I. razreda 58 stabala X 0*593 m´ . . 34 m´ Izli. razreda458 stabala X 0´282 m´^ . . 129 m" Ukupno^ 163^´ II. razred Iz II. razreda 458 stabala X 2*884 m* . 1321 m^ Iz III. razreda 484 slabala X 3*261 m" . 1578 m« Ukupno . 2899 m´ III. razred Iz III. razreda 484 stabala x 4*311 m´ . 2087 m´ Iz IV. razreda 18 stabala X 7*477 m´ . 135 m´ Ukupno . 2222 n? IV. razred Iz IV. razreda 18 stabala ,< 4*834 m´ . 87 m^ Pomnožimo li izkazane drvne gromade sa pripadajućima im šumskima pristojbama, tada dobivama kao vriednost procienjene sječine svotu od: I. 163 X 12*— K. 1.956 K. II. 2899 X 20*40 K. 58.140 K. III. 2222 X 28*80 K. 63.994 K. IV. 87 X 32´— K. 2*874 K. ""5371 ´ ukupno 127.87^ ^ |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 1L »0 — III IV. 1-3 — 97 — 0-739 1-1— 129— 1-307 1 — 93 — 0-679 1 — 125— 1-227 1 — 90 — 0636 1 — 122— 1-169 1 —-87 — 0-594 1 — 120— 1 181 1 — 86 — 0-581 1 — 117 — 1-075 1 84 0-544 1 _ 114 — 1-021 1 -82 — 0-528 1 — 110 — 0-950 1 — 80 - 0-505 1 — 107 — 0-899 1 — 78 - 0-478 1 — 103 — 0-833 1 — 77 -0 466 1 — 100 — 0-785 1 — 74 - 0-430 1 — 96 — 0-724 1 — 70 - 0-385 1 — 90 — 0 636 1 — 68 - 0-363 1 — 84 — 0-554 1 — 65 -0-332 13-1 - 4-834 — 7-477 1 — 62 - 0-302 15-3 — 4-311- 3 261 Kako iz gornje analize proizlazi, izkazane su za svako uzor stablo dvije drvne gromađe, od kojih je svaka uvrštena u onu razrednu debljinu, u koju prema debljini odnosnoga diela uzor stabla spada. Od uzor stabla I. razreda debljine, odpadaju debljine do 46 cm. sa 0*593 m´´ drvne gromade u I. razred, ostatak pako od 0-284 m^ u gradjevno drvo. Od uzor stabla II. razreda, odpada drvna gromada od 2-885 m*, koja odgovara dielu stabla sa promjerima od 70 — 50 cm. u II , dočim drvna gromada od 0-282 [m´, koja pripada onomu dielu uzor stabla u debljini od 46 cm. spada u I. razred debljine. To isto valja i za treće i četvrto uzor stabla, gdje granicu razredne debljine pokazuje promjer od 82, odnosno 120 cm. Gornja razdioba, odnosno prenašanje drvne gromade u onaj razred, u koji po svojoj debljini pripada, mora se priznati jedino valjanom. |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 188 — 1 I. II. III. 1—66 ´ 0-342 1 — 92-0-665 1 — 116 — 1-039 1—62 - 0.302 1 — 88 — 0-608 1 — 108—0-916 1—60 - 0-283 1 — 86 — 0-581 1 — 102 — 0-817 1—58 - 0-264 1 — 84 — 0-554 1 — 98 — 0-754 1 —56 - 0-246 1 — 84 —0554 1 — 96-0-724 1 —56 - 0-246 1 — 82 — 0-528 1 — 94-0-694 1—54 - 0-229 1 — 78 — 0-478 1 — 92 — 0-666 1—52 - 0-212 1 — 76 — 0-454 1 — 88 — 0-608 1—50 - 0-196 1 — 72 — 0-407 1 __ 84-0-554 1-4-46 --0-166 1 — 70 — 0-385 1 — 80 — 0-503 1 — 68 — 0-363 1 — 78 — 0-478 1 — 64 — 0-322 1 — 74-0-430 1 — 62 — 0-302 1 — 70 — 0-385 1 — 60—0-283 1-4— 66 — 0-492 1-1 — 56 —0-249 10-4 — 2.486 15-1 — 6-733 14-4 — 9-160 m´ m^ m^ Pomnoži li se razredni broj stabala sa drvnom gromadom uzor-stabla toga razreda, tada iznaša ukupna drvna gromada za: I. 495 X 2-486 = 1231 m´ II. 428 X 6-732 2949 m´ III. 103 X 9-160 = 943 m´ Ako se sada ta drvna gromada pomnoži sa cienom svakoga razreda, tada dobijemo: 1231 X 21-30 = 26.220 K. 2949 X 28-80 = 84-931 K. 943 X 35-00 = 33-005 K. Ukupno 144.156 K. Procienbena vriednost tehničke drvne gromade iznaša dakle po A. načinu 144.156 K. |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 187 — Da je pako ta ukočenost pristojbe skopčana sa znatnom pogrieškom kod preračunavanja vriednostni sječiue, to smo netom gore iztakli. IV. Praktični primjer. U gornja tri odsjeka ustanovili smo debljine na podlozi proizvodnje množine dužica, zatim smo prema debljini uzorstabla opredielili na temelju jur postojećih skrižaljka količinu hrastove surovine za 1000 komada »normalne« dužice, te napokon ustanovili šumsku pristojbu na podlozi svakogodišnje ciene i svakogodišnjih troškova za 1000 komada dužica. Imajudi dakle svekolike faktore za proračunauje vriednosti za prodaju odredjene sječiue, izvesti ćemo cio postupak na podlozi faktično obavljene procieue jedne sječine. Proračunauje sječine izvesti ćemo na oba načina t. j . po dosadanjem A. i po popravljenomu našemu načinu B. U dotičnoj sječini procienjeno je ukupno 1036 tehnički sposobnih hrastovih stabala. Po dosadanjem načinu proračunanja vriednosti odpada na I. razred debljine od 44—80 cm. 49.5 stabala II. razred debljine od 81—105 cm. 438 stabala III. razred debljine od 106 gore 103 stabala Ukupno 1036 stabala Uzor stabla za: I. razred debljine jeste 10"4 m. dugo 66 cm. | u prsnoj vi li. „ » » 15´1 » » 92 cm. (sini (l-3m. od III. » » , 14-4 » » 11.5 cm. I zemlje) debelo Drvna gromada tih uzor stabala iznaša po sliedećoj analizi za razred debljine: |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 186 — Kao što je rečeno, šumska pristojba se mienja prema debljini uzorstabla. Ako bi n. pr. na prodaju određjena sječina imala deblja stabla, tako da bi debljinu uzorstabla proračunali za: II. razred sa 76 cm, — 14-1 m´ III. » » 102 » — 10-4 m 3 IV. » » 136 » — 9-2 m3 Sada bi šumska pristojba iznašala za II. razred 300 ; 14-1 = 21 K. 88 fil. III. » 300 : 10-4 = 28 K. 80 fil. IV. » 300: 9-2 = 32 K. 60 fil. Kako se vidi, u II. razredu je razlika u cieni naprama gore navedenoj za 1 K. 88 fil., a u IV. razredu za 60 fil. veća. Kada se uzme u obzir, da ima sječina sa 10.000 do 40.000 m´ tehničke drvne gromade, i da na II. razred u takovima sječinama 3000 -13.000 m´´ odpada, tada se može razabrati, da i ta nevelika razlika u šumskoj pristojbi ipak takovu svotu representira, koja se ne smije omalovažiti. Ne može bo irelevantno biti, da li je dotična sječina za (3.000 X 1-88) = 5640 do (13.000 x l´SS) = 24.440 kruna više ili manje procienjena. I to je baš velika prednost ovoga načina proračunavanja vriednosti hrastovih rječina, da ne računa po šabloni t. j . sa pristojbom, koja je obćenita za sve sjeČine, nego, da za svaku sječinu i razrednu debljinu posebnu šumsku pristojbu ustanovljuje. Prošlogodišnja šumska pristojba za brodske hrastove šume isnašala je, za: I. razred t. j . za debljinu od 40— 80 cm. 21*30 K. II. » » » 81—105 » 28-80 K. III. » » » 106—gore » 35-00 K. Ta je šumska pristojba stalna, t. j . ona se ne mienja, bilo uzorstablo u pojedinima razredima i u pojedinima sječinama deblje ili tanje. |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 185 — Odbivši tu svotu od utržka (550—220) preostaje 330 K.; od te svote valja još odbiti lO^/o zaslugu, ili tako zvanu poduzetnu dobit u iznosu od 33 K., tako da u ime čiste šumske pristojbe 297 K. ili, okruglo raŽunano, 300 K. preostaje. Ta svota predstavlja dakle šumsku pristojbu za 1000 komada normalne francuzke dužice, prema cieni i troškovima od god. 1901. Kako se vidi, šumska pristojba je promienljiva olina, jer su i faktori, iz kojih je izvedena promieuljive naravi. To je razlogom, da se šumska pristojba mora za svaku godinu i za svaku sječinu posebno ustanoviti. Pošto je jedinična mjera kod preračunavanja drvne gromade: lm*, to nam preostaje još da ustanovimo cienu jednoga punoga metra hrastove surovine, sposobne za dužicu. Kao što smo gore vidjeli, nije za proizvodnju dužice — a isto tako i ostalu tehničku -robu — jedno te isto, proizvadja li se ta roba od trupaca, koji su 50 ili lOO cm. debeli; stoga je naravno, da ni ciena jednoga kubika surovine od trupca, koji je 50 cm. i od trupca, koji je 100 cm. debeo, ne če biti jednako visoka. Ciena jednoga kubičnoga metra surove hrastovine stoji u obratnom razmjeru prama količini drvne surovine, koja je za 1000 komada dužice potrebna; ili drugim riečima, što je veća količina surovine potrebna, tim je ciena niža, što manja količina surovine, tim joj je ciena viša. Prema tomu iznašati če ciena, odnosno šumska pristojba jednoga kubika hrastove surovine na panju, proračunana na temelju gore navedenih uzorstabala, odnosno tima uzorstablima odgovarajuće surovine i to za: I. razred debljine 300 : 25-2 = 12 K. — fil. II. » » 300 : 14-7 = 20 K. 40 fil. III. * » 300 : 10-4 = 28 K. 80 fil. IV. » » 300: 9-3 = 32 K. — fil. |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 184 — uzorstabla nije za sve sječine jedna te ista, tako isto ne c´e ni drvna surovina za 1000 komada dužice za pojedine razredesječine stalna biti. III. Sumskapristojba. Šumska pristojba je ona svota, koja nam preostaje po odbitku sviju troškova od utržka, koga smo dobili za stanovitu jedinicu gotove robe. U našem slučaju jeste 1000 komada normalne francuzke dužice, postavljene na r i e č k o m trgu, ta jedinica gotove robe; ciena pako, koja se za tu jedinicu na riečkom trgu od godine do godine postizava, jeste onaj utržak, od kojega moramo svekolike troškove, koji su do prodaje narasli, odbiti, da nam u diferenciji izmedju utržka i troškova ostane svota, koja predstavlja t. ZV. šumsku pristojbu. Da gornji teoretski račun u praksi izvedemo, uzeti ćemo cienu dužice, koju je imala god. 1901. na Rieci, a iznašala je popriečno 560 K. Mora se iztaknuti, da je ciena dužici riedko kada tečajem ciele godine stalna, što više, tečajem jedne te iste godine prodade se malne svgki milijun dužice pod drugu cienu. To naglašujemo radi toga, da se ne bi ekstremne brojke kao mjerodavne u račun uzele. Isto tako nisu ni troškovi proizvodnje stalni, nego su malo ne za svaku sječinu drugi. Ti troškovi sastoje se iz sliededih. izdataka. 1. Izradba i deputat za lOOO komada dužice 90 K. 2. Dovoz do prve željeznice 12 K. 3. Željeznica od Vinkovaca do rieke.... 46 K. 4. Ostali troškovi (utovarivanje, iztovarivanje, škartiranje, stovarište, procienbeni troškovi, porez, osobni troškovi i t. d.) 60 K. 5. 67o kamate od gornje glavnice = 208 X 6 = 12-48, ili okruglo . 12 K. ukupno . . 220 K. |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 183 — U toj skrižaljki možemo nadi za svaku debljinu, pocam od 46 cm., pripadajuću joj drvnu gromadu, koja je nuždna za lOOO komada normalne dužice. Tako n pr. treba za furke, koji su s korom : 48 cm. debeli — 25´2 m* surovine 50 > >> » — 21-5 » » 60 » » — 15-9 » 70 » » — 14-7 » » 90 » » — 10-7 » 110 ^> > — 10 0 .> 140 » » — 9-1 » » Pošto se drvna gromada za svaki pojedini razred debljine izračunava iz uzorstabla, koji je za taj razred na temelju kružnih ploha i procienjene visine svijuh stabala toga razreda pronadjen, te pošto je na taj način uzor-stablo, representant sviju stabala dotičnoga razreda, kao obzirom na debljinu tako i na visinu, to če debljina uzor-stabla biti onaj faktor na kojemu če se bazirati proračunanje drvne gromade, nuždne za proizvodnju 1000 komada dužica u dotičnom razredu debljine. Za sječine, o kojoj ćemo niže razpravaljati, izračunana je debljina uzor stabla za : I, razred sa 48 cm. II. » » 70 » III. » » 97 » IV. » » 129 » Tima debljinama odgovaraju po rečenoj skrižaljci sliedeće drvne gromade i to za: I. debljinu od 48 cm. = 25-2 m^ II » » 70 > >> = 14-7 » III. » » 97 » = 10-4 » IV. » » 129 » = 9-3 » surovine. Time je dakle na temelju debljine uzor-stabla ustanovljena količina drvne gromade, koja je za proizvodnju 1000 komada dužice za svaki razred nuždna. Razumie se samo po sebi, da će se prema debljini uzorstabla i odnosna drvna gromada mienjati, t. j . kao što debljina |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 182 — Kao što je gore pokazano, nuždna je za tredi kružai vienac dužica debljina furka od 120 cm.; debljina od 25 cm., odnosno 105 cm. nikako ne može biti onaj razmak, koji bi označivao stanovitu granicu u produkciji dužice, ovdje dakle granicu za tredi kružni vienac, jer je za isti potrebno 30 em., a ne samo 25 cm. uporabive surovine, ne uracunav još i neuporabivu. Ista mana karakteriše i III. razred debljine, naime, onaj od 106 cm. pa gore; jer ako uzmemo zadnju debljinu sa 150 cm., tada razpolaže taj razred sa debljinom od 45 cm., t. j . za 16 cm, više, nego li je za jedan kružni vinac potrebito. Iz gornjega razmatranja sliedi nepobitno, da sadanja razdioba hrastova po debljini u tri razreda nikako ne odgovara naravi produkcije dužice; kada pako ta razdioba nijeracionalno izvedena, tada je jasno, dani ciena t. j. šumska pristojba, koja je za pojedine razrede debljine udarena, ne može racionalnabiti. II. Kazredima debljine odgovajuća surovina za 1000 komada normalnih dužica. Nakon što smo na bazi proizvodnje dužica ustanovili četiri razreda debljine, valja da se sada ustanovi ona drvna gramada, koja je za svaki taj razred nuždna, a da se iz iste 1000 komada normalne dužice proizvesti uzmogne. U tu svrhu stoje ,nam na razpolaganje skrižaljke, sastavljene po A. Danhelovskom, u njegovoj knjizi »Technik des IIolzwaarengewerbeR«, kao i skrižaljke u Rački-Vrba nidevom hrv. šumarskom kolendaru (Skrižaljka A. i B. na strani 156—158)* Budud. da su Danhelovskove skrižaljke u staroj mjeri sastavljene, držati ćemo se onih u hrv. šumarskom kolendaru. * Koliko mi je poznato, te je skrižaljke izdalo kr. šumarsko ravnateljstvo u Zagrebu, ako se ne varam god. 1882./3. |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 181 — I. razred od 40— 80 cm. II. „ » 81—105. » III. » » 106—gore*, tada nije težko razabrati znatn u razlik u izmedju tih dvijuh razdioba. Nastaje nehotice pitanje: na kojem temelju uzsliedila je ova potonja razdioba? Na temelju kružnih vienaca, koji odgovaraju jedno-dvotro- i četverorednoj množini dužica nikako ne. Ta razdioba izpustila je sasvim I. razred debljine t. j . onaj onaj od 46—50 cm., te je od I. i II. razreda, napravila samo I. razred, obuhvativ u isti svekolike hrastove od 40—80 cm., dakle i one, iz kojih se može samo jedan i one iz kojih se mogu vienca dužica izvaditi. Pošto je, kao što ćemo kasnje vidjeti, količina drvne gromade, koja je nuždna za proizvodnju 1000 komada dx;žica iz hrastova, koji ne prekoračuju (prsnu) debljinu od 50 cm. puno veća, nego li ona za hrastove u debljini od 51—82 cm., to je posve jasno, da se ne može postići nuždna točnost, ako se ta dva razreda debljine u jedan stapljaju i da se za oba dva ta razreda debljine samo jedna šumska pristojba udari. Eventualan izgovor, da je broj stabala izmedju 46—50 cm. preveć neznatan, a da bi bilo nuždno, za tu debljinu po seban razredonda, kadakao dan danas. i posebnu se hrastovina cienu ustanovljivati, nije onako inten mogaozivna je izra valjati bljivala « Ali sada, gdje se nastoji svaku granu izcrpsti, mora ses tim razredom debljine računati. Ako kritički promotrimo sliedeći II. razred debljine, koji je ustanovljen za hrastove od 81 —105 cm. debljine, to ne možemo nikako dokučiti, koju svrhu ima debljina od 25 cm. za koje je II. razred deblji od I. razreda? * Koliko mi je poznato, ova se razdioba rabi kao kod državnih tako i kod svijuh imovnih obćina. |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 180 — Da se iz jednoga furka izvade dva reda nornoalnili dužica, potrebna mu je ova debljina: 1. biel i kora 8 cm, 2. srž 14 cm. 3. 2 reda dužica a 15x4= 60 cm. Ukupno 82 cm. To bi bio II. razred, obuhvaćajući hrastove od 51—82 cm. debljine. Za tri reda dužica, nuždna je debljina f urka^ od: 1. biel i kora 10 cm. 2. srž 20 cm. 3. 3 reda dužica a 15 X 6 = 90 cm. Ukupno 120 cm. To bi bio III. razred´debljine t. j . hrastovi od 83—120 cm. Za Četiri reda dužica, nuždna je debljina furka od 1. biel i kora 10 cm. 2. srž 20 cm. 3. četiri reda dužica a 15 X 8 = 120 cm. Ukupno 150 cm. To bi bio IV. razred debljine, obuhvaćajući hrastove od 121—150 cm. Pošto se hrastovi preko 150 cm. debeli jedva mogu smatrati tako zdravi, da bi se mogao i peti vienac dužice izvaditi, biti će razdioba u IV. razreda debljine za slavonske posavske hrastove dovoljna. Ako gornju razdiobu hrastova po debljini u četiri razreda t, j. I. razred od 46 ~ 50 cm. II. » » 51— 82 « III. » » 83-120 « IV. » » 121—150 » sporedimo sa sadanjom u uporabi stojećom razdiobom debljine, naime: |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 179 — žice, odnosno za 1000 komada normalne dužice nuždna drvna količina uzme za temelj proračunanju vriednosti sječi ne, koja se unovčiti kani. I. Ustanovljenje razrednih debljina. Da se to uzmogne polučiti, valja najprije razbistriti, na kojima uvjetima osniva se produkcija dužice obzirom na raznovrstna svojstva hrastovine, iz koje se dužica proizvadja. Predpostavivsi stanoviti stupanj kalavosti. bez koje se produkcija dužice ni pomisliti ne može, ne osporivo je, da debljina hrastovih stabala, odnosno furaka, prvu ulogu kod proizvodnje dužice igra. Kako je poznato, normalna dužica jeste ona, koja se označuje sa formulom 36/1" t. j . dužicu, koja je oko 1 metar duga i 27 cm. debela, te napokon 10*8— 16 2, ili popriečno 13-6 cm. široka. Hrastova surovina, kako se u šumi na svoju količinu i tehničku sposobnost procienjuje, sastoji se iz aj uporabivih i b) neuporabivih dielova; ovi potonji jesu: kora, biel i srž. Kora i biel iznašaju prema debljini hrasta 8—10 cm., neuporabiva srž pako od 10—20 a i više cm. Uporabivi dielovi jesu pako zdravo, zrelo i kalovo drvo. Pošto pako srednja širina jedne normalne gotove dužice u trgovini 13´5 cm. iznaša, te pošto je za produkciju takove dužice nuždna u neizradjenom stanju širina od barem 15 cm., tada je za produkciju jednog a vienca dužica nuždna sliedeca minimalna debljina; 1. biel i kora 8 cm. neuporabivi dielovi 2. srž 10 cm. neuporabivi dielovi 3. 1 red dužica a 15 cm. X 2 = 30 cm. uporabivi dielovi Ukupno 48 cm. t. j . da izvadimo jedan red (vienac) normalnih dužica, moramo imati furak, koji je najmanje 46 —50 cm. debeo. To bi dakle bio I. i najnižji razred debljine hrastova, koji su sposobni za produkciju dužice. |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 178 — dimice iznaša stanovitu drvnu gromadu na prodaju, a da od te drvne gromade samo jednu polovicu do dvie trećine prodade, a da pri tomu neuspjehu nije na čistom, zašto i onu drugu polovicu, odnosno trećinu nije unovčiti mogao? Akoprem su tomu neuspjehu višeputa vanjski razlozi krivi (gospodarske i drvarske krize), svakako ne će biti s gorega, da se izpituju i nutarnji razlozi, to jest, oni faktori, od kojih se vriednost svake pojedine sječine sastoji. Ti faktori pako jesu : 1. drvna gromada, 2. šumska pristojba, odnosno ciena, ustanovljena za 1 m´ drvne surovine na panju. Da je izpitanje tih faktora sbilja nuždno, dokazuje najbolje ta činjenica, da se ona količina za Europu nuždne tehničke robe, na primjer dužice, unatoč lošoj prodaji hrastovih sječina u slavonskim šumama, ipajj producira , što je dokazom, da je hrastova drvna surovina izvan naše domovine jeftinija. Kada se uzme u obzir, da godišnja potreba francuzke dužice iznaša oko 45 mil. kom., a da je za tu množinu potrebno oko 540.000 m´ drvne surovine, računajuć pri tom 12 m^ na 1000 komada normalnih dužica; nadalje, daje Hrvatska i Slavonija tečajem god. 1900., 1901. samo sa 20—25"/o u gornjoj produkciji dužice učestvovala, dočim je u prvanjim godinama sa 50% i više postotaka u evropskoj produkciji dužica zastupana bila, — tada je svakako i to jedan dokaz, da tvrdnja drvotržaca radi previsoke prociene nije posve netemeljita. Ako je pako tomu tako, tada valja da se izpitaju ona gore spomenuta dva faktora, kako bi se konstatii´ati dalo, da li je u vriednosti neunovčenih sječina onaj prvi, ili onaj drugi faktor previsoko udaren. Pošto se na ciepanu robu, naime na francuzku dužicu i njemačku bačvarsku robu najveći dio hrastove tehničke surovine troši, biti će svakako najshodnije, ako se produkcija du |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 3 <-- 3 --> PDF |
mmMiM Ilit Br. 4. u ZAGREBU, 1. travnja 1902. God.XXVI. Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 16 K.; za ´/a stranice 8 K.; za Va stranice 5 K. 20 fil.; za ´A stranice 4 K. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina. Proračunanje vriednosti posavskih hrastovih sječina. Razpravlja J. Kozarac, kr nadšumar. Zadnjih dvijuh godina pala je prodaja hrastovih sječina tako, da je jedva 60-—707^^ od onoga unovčeno, sto je na prodaju došlo. To valja ponajpače za posavske šume u bivšem brodskom, petrovaradinskom i gradiškom okružju. Kao uzrok tomu neuspjehu smatraju šumovlastnici obdu gospodarsku krizu zadnjih dvijuh godina, dočim drvotržci taj uzrok tek u drugom redu priznaju, a kao pravi i prvi razlog tomu neuspjehu drže, da je previsoka prociena. Za dokaz svojoj tvrdnji navadjaju drvotržci, da su se sve one sječine, koje niesu previsoko procienjene, unovčile, dapače da je za iste i znatan višak plačen, a to da bi se postiglo i kod ostalih sječina, kada bi prociena drvarskomu tržištu odgovarala. Budud da se ta tvrdnja drvotržaca oprovrći ne može, jer je za jedan dio sječina sbilja višak od kojih 10X polučen, i pošto su drvotržci svekolike ponovno obdržavane dražbe svakiputa živahno posjećivali, što je dokazom, da su se, akoprem ponuda stavljali niesu, ipak za dražbu u velike zanimali, to će biti svakako probitačno, da se pomno izpita, da li, i u koliko je tvrdnja drvotržaca obzirom na previsoku procienu, istinita. Nijednomu šumovlastniku ne može biti ravnodušno, da go |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 204 ~ Amerika ili druga lioja zemlja, o kojoj se nije vodilo, ili nije moglo voditi računa, silnu množinu duge na trg, tada se dosadanja ciena od 550 K. ne može uzdržati, nego počne sad jače, sad slabije padati. Pronadjemo li, da smo ostala tri činbenika dobro si´ačunali, i da je jedino ovaj dragi činbenik t. j . loša tržna ciena kriva, da ne možemo procienjenu vriednost za sječinu dobiti, tada iz toga ne sliedi, da šumovlastnik mora odmah procienu sječine obaliti. On je u ovom slučaju trgovac kao i svaki drugi trgovac, te može kazati: ja ne mogu moje robe (sječine) dati pod onu cienu, koja je ovaj čas na tržištu mjerodavna; ja ću ju ostaviti neprodanu sve dotle, dok se na trgu ne pokaže ona ciena, koja meni konvenira. Razumije se samo po sebi, da će tako moći samo onaj šumovlastnik raditi, komu nije prieka nužda za novcem, u protivnom slučaju ne preostaje ino, nego da se šumska pristojba na temelju nove tržne ciene ponovno ustanovi, odnosno tržnoj cieni prilagodi. U ovom slučaju ne može se nipošto kazati, da je »prociena previsoka«, kao što se ne bi moglo kazati, da je »prociena prenizka« bila, ako bi slučajno tržna ciena iznenada poskočila, i mi za sječinu 10%—IS"/« preko prociene dobili. Porast ili padanje tržnih ciena, nije sinoniman izraz sa »visokom « ili »nizkom procienora«. Ad 3. Prva dva činbenika stoje, kako smo vidjeli izvan djelokruga šumovlastnika; šumovlastnik ne može na ta dva činbenika niti u pozitivnom, niti u negativnom pravcu uplivati. (Izuzam time, da bi radi jeftinijega izvoza sagradio iz šume cestu do željezničke ili vodne postaje). Usuprot leže ostala dva činbenjka podpuno u ruci šumovlastnikovoj, odnosno procieniteljevoj. Ustanovljenje drvne gromade uzorstabala jeste od izvanredne važnosti kod preračunavanja vriednosti hrastovih sječina. Hrastovo stabalje je toli raznoliko obzirom na brčnost (punoću), da ne imamo dva sreza, dvije sječine, o kojima bi mogli reći, tu su posve jednaki hrastovi |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— ´20b — Za slavonske šume niesmo jošte na čistu, da li je bolje, da kod proračunanja drvne gromade uzorstabla upotrebimo popriečne rezultate, odnosno oblične brojeve dobivene na temelju mjerenja znatnoga broja stabala iz raznih srezova, ili je bolje, da za svaku sječinu posebno izmjerimo uzorstabla. Ovaj potonji način odgovarao bi svakako- bolje svrsi, nu samo u onom slučaju, ako nam sbilja podje za rukom izabrati takova uzorstabla, koja oblikom svojim ne će padati niti u jedan, niti u drugi eksti-em. A to je baš ono, što nije tako lako, osobito kod debelih stabala. Od deset srušenih i izmjerenih uzorstabala od 15´3 m. duljine te 97 cm. prsne debljine sigurno ne će biti niti dva, koja će imati jednaku drvnu gromadu od 7´572 m^, koju smo za gore analizirano uzorstablo III. razreda debljine pronašli. Ne samo oblik stabla, koji ovisi od toga, da li je dotični hrast u gušćoj ili riedjoj sastojini izrasao, nego i mnoge nepravilnosti kore i rasta, kadre su drvnu gromadu uzorstabla za 5"/o i vise postotaka bud povisiti, bud obaliti. Tu se pogrieška čini u prvi mah neznatna, nu kada se uzme u obzir, da se na temelju drvne gromade tih četiriju uzorstabala proračunana drvna gromada ciele sjeČine, koja iznaša 10.000 m´´ i više, tada je jasno, koliki upliv i najmanja pogrieška kod izbora i premjerbe uzorstabla na konačnu vriednost sječine ima. Ako uzmemo za primjer našu sječinu od 5378 m´\ i recimo, da smo drvnu gromadu uzorstabala za 5"|o previsoko ustanovili, tada bi drvna gromada ciele sječine iznašala za 5378 X 5 = 269 m» više. Pošto pako popriečna šumska pristojba 30´20 K. po 1 m´´ iznaša, to bi naša sječina za 269 X 30´20 = 8124 K. visokije procienjena bila. Ta je svota svakako toli znatna, da će nedvojbeno puno uplivati na to, da li ćemo sječinu unovčiti, ili ne. |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 206 — Kao što je rečeno, uzorstabla igraju vanredno veliku ulogu kod ustanovljenja kao drvne gromade, tako i vriednosti sječine, za to im valja što moguće veću pozornost posvetiti. Da budemo kod proračunanja drvne gromade uzorstabla što sigurnije, preporučili bi, da procienitelj, odnosno upravitelj šumarije prigodom izradbe pojedinih sječina po dostaleu točno premjeri po 20 stabala za svaki razred debljine, i to onakovih stabala, koja imadu prsnu debljinu uzorstabala dotične sječine. Na taj način pribrati će si svaka šumarija, odnosno pro cienitelj, za svaki srez, koji je pod sječom, mali statistički ma terijal, koji će mu kod proračunanja uzorstabala u novoj sje čini kao kontrola od velike pripomoći biti. Ostanu li nam dakle sječine neunovčene, tada će nam valjati preizpitati izbor i premjerbu uzorstabala, pronadjemo li, da smo u tom pravcu počinili pogriešku, tada ćemo prema novom rezultatu, kao cielokupnu drvnu gromadu, tako i novčanu vriednost sječine izpraviti. Ni u tom slučaju, ne će biti točno, ako se kao razlog neunovčivosti sječine bude kazalo, »prociena je previsoka«, pravi izraz za ovaj slučaj glasiti će, »drvna gromada uzorstabla bila je pogriešno izračunana«. Ad 4. Prelazeći napokon na zadnji činbenik, na ocjenu tehničke sposobnosti pojedinih stabala, koliko je naime svako pojedino stablo procienjeno za piljenu i ciepku robu, te gradjevno drvo, moramo iztaknuti, da je to nedvojbeno najvažniji a i najteži dio svekolikoga procjenbenoga elaborata. Je li prociena stabala pogriešna tada je naravski i uzorstablo pogriešno, a po njemu i svakolika drvna gromada. Žalibože ne može se vanjska prociena hrastovih stabala obzirom na tehničku sposobnost, na nikoji drugi način naučiti, nego li upornim vježbanjem u sumi samoj. Ima tu toliko sitnih, jedva primjetivih- momenata, koje samo vješt procienitelj opaziti i ocieniti znade, nu koji se nikako na papiru naučiti ne mogu. Ne možemo ni mi tih momenata ovdje opisivati, jer početnik se iz njih ne bi ničemu naučiti mogao, dočim su vje |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 207 — štomu procienitelju nepotrebni, jer ih je lakše u sječini samoj, nego li riečima na papiru fiksirati. Pronadjemo li, da su sva tri prvašnja einbenika pravilno u račun uzeta, tada ne preostaje ino, nego da sjecinu što rigoroznije preizpitamo. Ne ima dvojbe, da ćemo se brzo uvjerili, da li smo stabla previsoko ili nizko procienili. To preizpitanje obaviti ćemo tim sigurnije, ako budemo skroz neovisno od prvanje prociene postupali, t. j . ako jedan dio stabala p onovn o procienimo, neobzirući se na prvanju procienu. Istom kada smo preizpitanje (ponovnu procienu) dovršili, istom tada demo onu prvu i ovu drugu procienu svakog pojedinoga stabla usporediti, te razliku izmedju jedne i druge prociene konstatirati. Ta diferencija poučiti će nas : jesmo li i u koliko smo prviputa manjkavo procienjivali. Prema tako izpravljenoj procieni, morati ćemo uzorstabla izračunati, te u slučaju znatne diferencije u debljini uzorstabla i šumsku piistojbu na temelju novih uzorstabala izvesti. Nu obično ne će debljine uzorstabala tako diferirati, da bi valjalo novu pristojbu izvadjati, nego će se samo promieniti duljina uzorstabla, te prema njoj i drvna gromada, koja će biti veća ili manja od prvašnje, i koju će tada valjati u račun uzeti, da dobijemo novu novčanu vriednost sječine. U ovom slučaju dakle, kada je ovaj četvrti činbenik pogriešno u procjenbeni elaborat unesen, može se punim pravom uporabiti onaj običajni izraz »prociena je previsoka« ili »prociena je prenizka«. jer u tomu smo slučaju sbilja tehničku sposobnost pojedinih stabala bud visoko, bud nizko ocienili. Imajući u ruci gore iztaknuta četiri činbenika, ne ćemo se morati u onom slučaju, da nam sječina neunovčena ostane, odmah zadnjega, ali skroz neracionalnoga sredstva latiti, naime, procienu za stanoviti postotak sniziti. Taj dosadanji postupak jeste tim manje opravdan, što se pri tom nikada nije pitalo : zašto je dotična sječina ostala ne |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 208 — unovčena? Leže li uzroci: u visokoj pristojbi, u previsoko procienjenoj drvnoj gromadi, ili u slaboj tržnoj cieni? Šumovlastnik, odnosno procienitelj ne imajući u ruci onih četiriju Činbenika, ne može znati, je li i u kojem pravcu je njegova prociena pogriešna, pa ne znajući to, dakako da je nije niti u stanju racijonalno izpraviti, nego je primoran procienu za 10—IS^/o obaliti, samo da sječinu unovči. Nu pri tom se dogadja i to, da se sječina ni uz tako obaljenu procienu ne može unovčiti. To je svakako dokazom, da procienitelj, ne poznavajuć pojedinih činbenika, o kojima vriednost sječine ovisi, nije u stanju prosuditi, koliko mu je sječina faktično vriedna. Time sam, mislim, jasno razložio cieli postupak ovoga popravljenoga načina proračunavanja vrieduosti hrastovih sječina, te ću na koncu još u kratko iztaknuti one momente, odnosno prednosti, koju ova metoda pred dosadanjom imade. 1. Ta je metoda ustanovila razredne debljine stabala na jedino racionalnom temelju, t. j . na onoj debljini, koja je potrebna za jedan, dva, tri ili četiri kružna vienca, sposobna za proizvodnju normalnih francuzkih dužica. 2. Šumsku pristojbu za pojedine razrede ustanovila je odbitkom točno sračunanih proizvodnih troškova od ciene robe, koja za dotičnu godinu na svjetskim tržištima valja, i to tako, da za svaku pojedinu s j e č i n u, na temelju deb- Ijive dotičnih uzorstabala, posebn u šumsku pristojbu izračunava. Usljed toga stvorila je od šumske pristojbe gibku olinu, koja se mienja i prilagodjuje faktorima, od kojih je sastavljena. 3. Drvnu gromadu, proračunanu na temelju uzorstabala, razvrstala je polag razrednih debljina, tako, da je svakoj razrednoj debljini dodielila onaj dio drvne gromade, kojoj polag dotičnog diela uzorstabla pripada Time je izpravila pogriesku dosadanje metode, koja je svekoliku drvnu gromadu uzorstabla uvrstila u onaj razred debljine, kojoj to uzor stablo polag prsne svoje debljine odgovara, ne obziruć se na to, da doljnji. |
ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 209 — tanji dielovi toga uzorstabla ne spadaju po svojoj debljini u taj, nego u niži razred debljine Razdioba ciena, odnosno šumskih, pristojba polag debljina jeste po dosadan joj metodi A. iluzorna, jer u većini slučajeva mieša razredne debljine, uporabljujući cienu višega razreda i za onaj dio drvne gromade, koji sbilja tomu razredu pripada, kao i na onaj dio, koji je pao izpod granice te debljine, te usljed toga spada u niži razred, odnosno i u nižu cienu. 4. Uzima u obzir onaj gubitak na kvaliteti, odnosno cieni dužice, koji nastaje ondje, gdje se najljepši dielovi stabla izlučuju za pilanu. 5. Vriednost sječine proračunava iz ^četiriju toeno opredjeljenih činbenika, tako da je u stanju svaki pojedini Činbenik posebice kontrolirati, i u slučaju neunovčivosti sječine posve točno pronaći pogriešku, koja je prigodom izračunavanja vriednosti sječine počinjena. Nekoliko rieči kao osvrt na članak: „Kako postaju naši suharevi". Citajuć nedavno u »Šumarskom listu« od prosinca prošle godine članak gornjeg naslova, upale su mi unatoč liepa razlaganja 0 uzrocih sušenja naših hrasta nekoje dedukcije pisca, a imeuito način, kojim on misli i preporuča, kako da tomu sušenju na put stanemo. Nekanim ovdje i ne mogu da se upustim u razpravu o uzrocih raznih bolestih pa i samog sušenja; znam bo dobro, da mi ovo malo enciklopediČnog znanja iz fiziologije i pathologije bilja ni iz daleka doseglo ne bi izpravnomu i pozitivnom riešenju tih pitanja; ja ću to radje prepustiti stručarom specialistom, koji se naposeb izučavanjem tih zamršenih stvari bave, a meni je jedina namjera sa ovo nekoliko riečih izvesti 15 |