DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 221 — Cisto gospodarstvo (Reine Wirtschaft), da se naime šuma čisti od grmlja i svega onoga, sto ne spada u čistu sastojinu, jest takodjer velika glupost, jer da grmljeslično daje skrovišta gusjenicama i drugoj gamadi, ali ne misle takovi mudraci, da tim otimlju divljači skrovišta, hranu, a što je glavno ne misle na veliki trošak odstranjujuć to grmlje, koje zaštičuje tlo. Na koncu tog poglavja spominje još prirast svjetla (Lichtungszuwaclis), koji je svakako na mjestu, samo se dosta puta ne upotrebljuje na mjestu, jer na račun toga prirasta nastradaju stabla, ako se sječa zlo provadja i ne uzimlje u obzir ni boniteta tla ni doba. (Svršit će se). Replika na odgovor: „0 načinu procjene goriva u našim proredama". Piše Josip pl. Aue, kotarski šumar imovne obćine križevačke. Radostno se latili pera, da repliciram kritičaru mojega članka objelodanjenog pod gornjim naslovom u Sum. listu br. 1. od 0. g. g. šumar, pristavu Hinku Begni, a naročito da našim domaćim strukovnjakom, u našem strukovno slobodnom šumarskom listu, u pravo pravcato svjetlo stavim »prored u gorivnog sitniša«, a ne samo zato da pred javnošću opravdam jedan način proredjivanja. Daleko udaljen od polemizovanja, proti kojemu se g. B. na početku toli na koncu svog članka decidirano i opetovano ogradjuje, ne ću niti ja polemizirati, nego jednostavno replicirati, jer vidim da me g. pisac nije htio shvatiti, pa zato biti će i ova replika ujedno zaključnicom, — jer će slabo šta za komentiranje preostati. Čudno je, da g. B. počinje osvrtom na jedan prijašnji moj člančić: »Ka tast ral ni nacrti i reambulacija |
| ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 222 — šumskih med ja« o kojem da je htio i ne htio govoriti, nu konačno odlučio da ne če, jer da je uvjeren, da si je i o tom članku svaki od naših poštovanih čitatelja svoj sud stvorio — kako je to taj člančid zaslužio. Čudim se doista, da nisam u tom odgovoru ujedno uočio klasifikaciju tog spomenutog članci da sa: jedv a dostatno , ne dovoljno ili sasma nedovoljno!? — Nu sada k predmetu. Prije svega mi je iztači, da ja ovlašćenja na kakovo se g. B. pozivlje ne imadem niti ne potrebujem, jer držim, da svakom strukovnjaku pristoji pravo, baviti se stručnimi pitanji u našem stručnom glasilu. Tko je god od cienjenih čitatelja moj člančić u broj I. t. g. počitao, uvjerio se je prije svega o niže navedenim Činjenicami, jer jedino samo o takovim razpravljam. O načinu procienjivanja gradje u odraslim proredama absolutno nije bilo govora. Poklonit ču se drage volje svakoj takvoj točnoj procjeni, nu bilo je jedino i izključivo samo opisano procjenjivanje goriva, i to nota bene, u sitnim proredama, pošto na str. 22. izričito stoji: „10 odnosno 20 sitnili stabalca, dobiva jedan tekući broj", — dakle — ne valja se hvatati za ono o čem govora bilo nije! Ostavimo za sad proredu po njemačkoj i danskoj školi, ved radje pogledajmo s visine te prorede, kako bi se one pričinjale primjerice zrakoplovcu, koji bi nad našim proredama u svojem zrakoplovu lebdio. Vidio bi on u tim našim proredami medj silnim mladim stablima ona pojedina 70—100 cm. u prsnom promjeru mjereda stara stabla, kako se kao strašila u tim proredama nalaze, potištujud ta mlada stabla i spriečavajud ih u rastu. To bi se moralo numerirati i izvaditi. O tom se je osvjedočio i vrstni stručnjak više oblasti u mjesecu prosincu g. 1900. na licu mjesta, pa budite uvjereni, da je tu baš strukovna vrednost procjenjivanja i način numeriranja u tim sitnim proredama goriva na tapetu i pretresu bio; naravno bili smo u sitnoj proredi Z. Gaja, a ne u odraslom »Kosturaču« koj je sada 57 godina star! |
| ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 223 — Temelj kasnijim valjanim skrižaljkama, imao bi biti u metre složeni i premjereni faktični etat proredom dobivenog goriva, sveden na jedinicu površine, a ne onaj dobiveni mjerenjem promjera stabalaca na pokusnoj plohi, Da bi procjenjivanje t. j . klupiranje, numeriranje i t. d. u proredama gdje se t. z. pročistni sjek izvadja »absurdu m bio " to stoji, a da je n. pr. numeriranje i klupiranje i t. d. u takovim proredam, gdje je prije 5 — 7 god. pročistni sjek izveden, i gdje se sada po kat. rali 300 stabla medjutimnog užitka vade, koja u prsnom promjeru 4, 5 ili najviš e do 10 cmtr. mjere, isto tako veliki »nesmisao « — to takodjer stoji — a naposeb iz sliedećih razloga. Predmetom moje prve razpravice bile su prorede goriva, u kojima su se stabalca »po nalogu« od 4 — 5do 10 cm. prsnog promjera Golilerom kolom markirati i klupirati morala, a često se je desilo, da se je koje stablo slučajna presjeklo a neko ni uz najbolju volju kolom numerirati nije moglo, jer je iztesana površina bila premalena; a bilo je to u »proredi« a ne u »pročistnom sieku«. Gdje se na pr, u jednoj takovoj proredi do 11600 stabalca na 39 kat. rali markiraju a medju ovime jedva 150 komada prsnog promjera od 10 do 15 cm. pronadju, a sva ostala vaditi se imajuda stabalca u prsnom promjeru 4—5 do 10 cm. mjere, — tamo nije absolutno opravdano, da si više posla sa stabličnim markiranjem na opisani način zadajemo, nego što takav posao iziskuje. A takove prorede (izključiv pročistni sjek) i jes u de fakto izvedene po meni opisanim načinom. Takovo izvedenje markiranja nije pod nipošto samovoljom upraviteljah šumarijah izvedeno, nego glasom »naloga « — pa pošto sam izazvan, to ne mogu i ne ću trpiti da se tobože ono izkrivi, što se sasma drugačije im ade, a dosljedno tome donosim nepobitnih dokaza ! U nalogu broj 4053. od 20. lipnja god. 1901. doslovce stoji: »U okružj u X. odsjeku 2. 3. 4. 5. šum. predjela |
| ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 224 — Trupinskog Gaja potištena stabla po naČelih proredjivanja »m a r ki r ati« pravoužitnikom za gorivo ; isto tako u šum. predj. Zdenačkom Gaju okr. XV., Zobikovcu i t. d. U svim tim proredama su se potištena stabla po načelih proredjivanja vadila — a ta su stabla od 4—6 do najviše 10 cm. prsnog promjera doista mjerila! Evo nepobitnog dokaza, na pr. u okr. XV. šum. predj. Zdenačkog Gaja markirano je tog sitniša na 39-28 kat. rali 349´57 m* — a pitajmo se koliko stabalca sačinjavaju tu drvnu gromadu ?! Ne manje niti više nego 11600 komada, prema tomu odpada popriečno na jedno stablo 0´03 m^ Sada smo kod one činjenice o kojoj sam ja razpravljao, i proti kojoj se je razpravi gosp. pisac u svojoj osvrti toliko ogradjivao, da se sitniš za gorivo ne markira , već jedino odrasli je prorede, a da tomu baš tako nije, več da se i markiranje Gohlerom u takovom sitnišu doista po nalogu izvadja i to tamo, gdje je tako zvani pročistni sjek već izveden bio. Ako su pako g. piscu gore spomenuta okružja u »liaravi«, gdje su se prorede provele, poznata i ako je procjenbene knjižice dobro prolistao, mogao se je o izpravnosti prije navedenog osvjedočiti. Dapače tužili su se u jednom slučaju pravoužitnici na takovo drvo, jer da im je presitno ogrievo, a bilo je numerirano. Sliedom opravdane pritužbe dobili su ti pravoužitnici dapače povišenu kompetenciju, a onaj sitniž u okr. XV. i X. je propisno Gohlerom »po nalogu« markiran bio — a nikakav pročistni sjek. Daklem je markiranje ovakovog sitniža ipak neki naš „specialitet", — jer bi se to »vapnom« jeftinije i brže a svrsi shodno obaviti moglo ! Čast markiranju goriva, a po gotovo gradje onih stabalah koja barem 16 cm. u prsnom promjeru mjere! Neka mi g. pisac dopusti da ovdje obzirom na procjene u kr. državnima šumama sliedeću činjenicu spomenem. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 225 — Kako mi je znano, u upravi šumah kr. visokog šumskog erara, sitniž se od 5—10 dapače 15 cm. nigdje malim gohlerom prevelikog troška radi ne markira , izim u proredama kraj Stavnice i Kiraljhalma, ali i to lih znanstvenog iztraživanja radi. Nasuprot je propis da kr. državna šumska uprava u redovitima BJekoredima (vagaszorozat) sitniž izpod 10 cm. prsnog promjera u obde ne markira, pa dobije dapače kupac debljih stabala takav okolištni sitniš badava kao t. zv. »pridavu « kod dražbe. A sada osvrnuti du se na doslovne rieči g. pisca koji veli: »čini se svagdje, gdje je to moguće, čini se to tamo gdje se intenzivno gospodari (?!) Ja bi pako rekao, da se tamo ovakav sitniž suvišnim trošenjem novaca, radne sile, vremena itd. markira, — gdje i za taj posao još novaca preostane, a da toga nema bilo bi i vapno dobro, neobazirajuć se i na tu okolnost da su naše kulture vrlo krasne, — ali i krasnim troškom osnovane! Racionalno gospodarstvo — koli liepi zvuk riečih, — ali najprije neposrednom upravitelju šumarije okove sa rukuh razbiti, posvemašnu decentralizaciju provesti, da upravitelj šumarije u pojedinim otvoreni m šum. predjelima naročito u bukovim sastojinama stotine onih suhovrhih, a raznih zareznika i šumske gamadi punih bukava, pravovremeno putem doznake odstraniti može! Nu kuda sam ja zašao ? Ta može me tu dočekati disciplinarna iztraga i globa, »U šum. predjelu X. — nipošto ništa dirati, jer po osnovi tek za 15 godina do uporabe dolazi«. A što bi pokojni Kadič rekao, da te bukve vidi? Nije, mislim, baš probitačno se s´tim toli racionalnim gospodarstvom nabacivati, kad se uz ove stare bukve još i onih starih hrastova sjetimo. Kad bi mi sve te stare bukve svake godine u otvorenim šum. predjelima, samo sa stanovišta racionalnog gospodarstva vadili i svrsi priveli, tada ne bi morali uz šumsku površinu od kakovih 50.000 kat. rali šume, još svake godine od vis. 16 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 226 — kr. šumskog erara za namirenje deputata: župam, školam itd. za par hiljada kruna goriva kupovati! Ja saifi uvjeren da vadjenjem prije spomenutih ginedih bukava, potrajno gospodarstvo u ničem poremećeno bilo ne bi, pošto znamo, da svako takovo stablo, prirasta više ništa ne obećaje, a iz mnogih drugih razloga takovo nam je stablo samo na štetu. A sada k srezkom lugaru. »On je čuvar šume i ništa drugo« po nazoru g. kritičara. Pazite, da vas ne čuje g. ravnatelj lugarnice u Topuskom. Daklem lugar ne smija, ako je slučajno inteligentniji, nešto od onoga znati što njegov šumar znade, ili ne smije jednu empiričku radnju izvesti, koju je 20 i više puta vidio! Ta sjetimo se, da su kod nekojih imovnih obdiua gdjekad prije kakovih 20 godina pojedini lugari privremeno svu upravu jednog šumskog kotara vodili. U konceptu mog člančića, stajalo je naime: u ostalom da možemo »starome« , izkusnom i inteligentnijem srezkom lugaru mirne duše prepustiti vadjenje sitniša i da će se takav ponositi time, pa sav trud i napor uložiti, samo da pohvalu dobije, da je valjano posao svršio. U pojedinom je dapače slučaju upravitelj šumarije moralno prisiljen to srez. lugaru, dakako inteligentnom, prepustiti Evo, donašam i za ovu tvrdnju nepobitnih dokaza ! Računajuć, nedelje, svetke i kišne dane preostaje vani poslujućem činovniku za procjenjivanje 20 do 25 radnih dana — uzmimo popriečno 20 u mjesecu. Recimo da proredam svaki dan 1000 stabala brojno markira i t. d to će u jednom mjesecu dogotoviti 20.000 kom. stabala, a sada računajte da je jedna kotarska šumarija kroz jedno ljeto 200.000 stabla tako markirala i procjenjivala uključivo gradje, tada bi trebao jedan činovnik vani 9 —10 mjeseca raditi; medjutim je ta radnja kroz 6^´,,, mjeseca svršena bila, ali su i inteligentniji lugari pomogli. Takav je jedan n. pr. prošle godine umjesto vježbenika kroz 4V2 mjeseca šumariji dodieljen bio. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 53 <-- 53 --> PDF |
- 227 — Kuda i kamo bi upravitelj šumarije dospio, da se s tim sitnižem bavi, a gdje su mu ostale omašne i ogromne radnje koje ga svaki mjesec čekaju? ! Zirovina i pašarija; šumsko biljevište; cjepilnjak; obračunavanje prijavnicah; dražbe; šumsko ogojne radnje; blagajnički posao; reambulacije? Napokon sve ono što §. 83. Nap. C. od g. 1881. propisuje, k tomu svemu pridružuje se n. pr. ogromna »ciglana « na kojoj upravitelj u mjesecu po 3—4 puta biti mora i po 14 kim. daleko putovati, ostali slični posao, koji se tako rekud skoro više traži, nego sam rad u šumi. Medju ostalim budi rečeno, da je n. pr. umjesto vježbe nika tečajem prošle godine kroz 4V2 mjes. a mojoj šumariji dodieljeni srez. lugar bez prigovora prorede tog sitniža markirao. Pitajmo se tko je prije 20 i više godina sve te naše, sada 40 — 50 godina stare krasne sastojine proredjivao? Nitko drugi nego t. z. »Beritener«, a kašnje srezki lugar ea radnicima, dočim je dotični upravitelj šumarije, koji je imao ne kao danas 10000 rali nego 20 do 25000 rali, jedva dospio da 2—3 puta k radnji prigleda. Budemo daklem iskreni pa recimo r markiranje sitniža u proredama sa Gohlerovim kolom, je bezuvjetno pretjerano a svako pisanje tog sitniža u knjižice i ostalo već napomenuto je pravo govoreći »igrarija« t. j . više si posla zadati nego je neobhodno potrebno. Sta se tiče troška u proredama sitniža, to moram redi, da takav ne stoji u razmjerju sa korišću. Iz već prije navedenog vidimo, da se na jednoj katastralnoj rali 250 do 300 komada tog sitniža na žili i u prsnoj visini zatezati mora, onda kolom udarati, klupirati i u knjižicu uvrstiti. Jedan radnik mora daklem na 1 kat. rali 600 pata zatesivati drugi 600 puta kolom lupati treći 300 puta promjerku pružiti. Iz prakse pako znamo, da se na dan u takovim sitnim proredam po procjenitelju jedva 800 do 1000 komada procjeniti i ubilježiti dadu. * |
| ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 228 — U ljetu su pako dulji dani, poljski posao i t. d. a sliedom toga i radne sile skuplje, pa se radnici po 70, 80 i čak 90 nč. plaćaju. Uzmimo, da 4 radnika 900 stabla u jednom danu dogotove, to će nam račun odnosno trošak prorede različit biti: ako ga naime dotični kotar, šumar ili šumariji dodjeljeni pristav ili vježbenik obavlja. Ove račune označiti demo sa I. i II. I. Ako takovu procjenu šumariji dodieljeni vježbenik ili pristav obavlja, iznaša dnevni trošak: Plača i paušal procjenitelja . 3 K. 33 fil. U ime dnevnice 2 K. 00 fil. 4 radnika po 1 K. 60 fil 6 K. 40 fil. Sveukupno. 11 K."73 fil. II. Ako takovu procjenu dotični kotar, šumar izvadja, koji nota bene 1600 K. godišnje plaće ima, stajati će trošak na 1 dan Plaća i paušal 7 K. 22 fil. U ime dnevnice 3 K. 50 fil. 4 radnika po 1 K. 60 fil. . ´ 6 K. 40 fil. Ukupno . 17 K. 12 fil. t. j . kod neprekidne radnje gdje prenoćiti mora Prema toč. I. stajati će jedna katastralna ral proredjeoe sastojine 3 K. 91 fil. a po toč. II 5 K. 70 fil. Pošto ovakove prorede svake godine kroz 6—6 mjeseci neprekidno traju, to se mora procjenitelju i podpun a plać a računati, jer onaj, koji 4 do 5 dana u tjednu neprekidno vani procjenjuje, a 6. dan procjenbene knjižice zbraja, taj onda absolutno ne može ništa drugog raditi. K gore navedenom dolazi još trošak za promjerke, Gohlerova kola i popravci tih sprava, toli knjižice, mast, pa prema tomu vidimo, da te prorede baš tako jeftine nisu. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 229 — »Šumske štete ili gotov novac« — novac je jedno i drugo — žalim da je g. pisac tog mnienja, ali ja s ^ protivnog mnienja t, j. da je šumska šteta samo u tom slučaju novac, ako je utjeriva. Gosp. pisac veli nadalje, da danas ne trebamo radnika t. j . nadničara, koji će srušiti obilježeno stablo, jer to čini onaj komu je doznačeno stablo; ta ne treba ga niti onda, ako je takav sitniš sa vapnom obilježen. Pravoužitnik si drva na stanovitoj odmjerenoj površini nasječe, te svoju kompetenciju u metre slaže, pa se onda gotova složena drža sa kontrolnim čekićem činovnika pretuku, odnosno doznače. Tu smo dakle jedino to profitirali, da imademo bezplatne radnike i najtočnije podatke za gospodarstvenu priglednu knjigu. Neka mi ma samo i jedan od gosp. upravitelja šumarijah izvoli izjaviti, — ako je na t. zv. cedulje u proredi drva djelio, — da li pravoežitoici nisu premjerbu zahtjevali. Ako li pako nisu, tada je sjegurno uslied procjene po pokusnoj plohi svaki za ´/s do 1 pr. metr- ili više dobio, nego ga po selištnom posjedu pripada, a svaki takav dakako mudro šuti. Gdje se imade daklem u tom slučaju tražiti točnost godimice izdanih kubičnih metara goriva u takvim proredama — a da se drva točno ne promjere?! Posliedica manipulacije na cjedulje — bez premjerbe ukupnog izdanog goriva — biti će neprilike dotičnog upravi telja šumarije; a na koncu konca sada veće, sada manje preko račenje preliminiranog. Pisac tvrdi konačno: »da imovna obćina svake godine do 3000 kat. r li proredive sastojine proredi. Kako nam je poznato zaprema ciela imovna obćina površinu od 52256"95 kat. rali, od toga ođpada po prilici na puteve, prosjeke, močvare i ino neplodno tlo 2256"95 kat. rali, preostane nam daklem čista šumska površina od 50000 rali; od toga odpada na stare sastojine i na mlade 1—5 god. branjevine blizu 20000 rali. Za prorede bi nam daklem 30000 rh,li preostalo. Budemo li doista mogli skroz »potrajno« proredji |
| ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 230 — vati; ne će li nastupiti stagnacija; nije li 10 godišnji turnus premalen ? « Daklem strpimo se još kakovih 10—15 godina, pa onda da vidimo — ne budu li nam ipak one stare natrule, krnjaste bukve u neprilici pomoć pružile ?! Dodatak uredničt´^a. Kad smo priobdili odgovor g. H. Begne na članak »O procjeni ogrieva u našim proredama« priobćen u br 1. »S. L.« po g. Aue´u, obećali smo u opazki uredničtva, da ce mo se na ovo procienjivanje ogrieva još osvrnuti i svoju redi. To činimo sada. Proredjivanje postaje danas u obde sve važnije, naročito od osobite je važnosti ono za šume obdinske, gdje se iz redovitoga prihoda sjedine ne mogu sasvim pokriti potrebe ovlaštenika na ogrievu. Valjanim proredjivanjem modi je taj manjak sasvim ili bar djelomično namaknuti; treba s toga proredjivanju osobitu pazku posvetiti. Iz prvoga članka, kao i iz odgovora na isti, proizlazi, da se u u šumskom gospodarstvu imov. obdine križevačke osobita pomnja proredjivanju posvcduju, a to je samo hvale vriedno i bilo bi poželjno, da je tomu svagdje tako. Mjerenje, numeriranje i procienjivanje jačih stabala za gradju^ pa makar i samo za ogrievo sposobnih kod proredjivanja držimo jednako nuždnim kao i na sječinama iz kojih se crpi glavni sjeČivni prihod, jer je po uporabu i vriednost takvoga stabla svejedno, da li je to stablo dobiveno na sječini ili u proredi; može dakle i postupak biti isti. Nu imamo li posla sa sasvim tankim stabalcima, tad je doista suvišno dati takova mjeriti, numerirati i procjenjivati, ved je dovoljno, da ih na pokusnim plohama samo bilo kako obilježimo, pa tada dademo posjedi i u prostorne metre složiti Ovim se dolazi do najtočnijih rezultata. Ovakvim pokusnim proredjivanjem dobivamo podatke za prihod, koji možemo sa vedih sličnih površina dobiti. Kad se pako ved takove površine prorediti imaju, dovoljno ce biti, da se bilo čime obilježe ona stabalca, koja će se proredom izvaditi, nu samo valja obzirn o odabirati takova stabalca, da bude proredjivanje valjano obavljano. Ovako obzirno odabrana, a bilo čime obilježena stabalca, neka se tad opet posieku, u |
| ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 57 <-- 57 --> PDF |
- 231 — metre slože i medju ovlaštenike podiele; posao bit će jednostavno a Svrsishodno obavljen. Da se je mjesticno predaleko išlo, kako g. Aue navodi, i numerirala pretanka stabalca, možda je slučajn o učinjeno ; pogrieška je je to ipak manja nego da se je u protivnom smjeru radilo. Osobne viesti. Imenovanja. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašao je imenovati sliedeće šumar, vježbenike šumarskim! pristavima u XI. činovnom razredu, i to: Milana Grozdanića kod ogulinske imov. obeine, Josipa Biondića kod otočke imovne obćine i Josipa Crkvene a kod križevačke imov. obćine; nadalje imenovati Lazara Timić a akcesistom u XI. činovnom razredu kod gospodarstvenog ureda imovne obćine petrovaradinske u Mitrovici, a sve sa sustavnim berivima. Šumarsko i gospodarsko knjižtvo. Novo je izašlo: Gjnrašin, ptice, II. dio. Izašlo nakladom „Matice Hrvatske". Knjiga zanimiva je i za nas šumare i druge ljubitelje prirode, a nastavak je samo onih izdanja „Matice", kojima je svrha popularizovati prirodne nauke. Ovom zgodom upozoravamo naše straćare na ovogodišnje knjige što ih je „Matica" izdala; ima ih 9 na broju, te ih članovi dobivaju uz malu godišnju članarinu od 6 K. badava. Tko svakogodišnje izdanje „Matice" ima, može si po vremenu liepu malu biblioteku domaćih knjiga sastaviti. S tog, prem oglašivanje ovih knjiga pravo pod gornji naslov ne spada, držimo, da smo i mi samo učinili našu dužnost, kad smo gornje knjige i ovdje oglasili. Heinemann, der Kiichen und Gemiisegarten. Četvrto izdanje. (Ovu knjižicu vrlo hvale, jer da je izvrstna poduka za onoga, koji posjeduje vrt a nije u vrtljarstvu nikakav stručnjak). Ciena 1 K. 20 fil. Saliseh, die Forst-Aesthetik. Die Schonheit der Natur, die Schonheit des Forstes, die Verschonerung des Besitzes). Ciena 8 K. 40 fll. Twardowsky, statistische Daten liber Oesterreich mit einem An- hang liber Ungarn. Aus amtlichen Quellen zusammengestellt, Ciena 5 K. Pressel, (župnik) die -Fischzucht im Kleinbetrieb. Aus der Praxis. Ciena 1 K. 20 fil. Regelii fiir die deutsclie Reehtsclireibung nebst Worterverzeichnis . Einzige vom k. k. Ministerium fiir Cultus u. Unterricht autorisirte Ausgabe. Ovo je knjižica sa 196 stranica a ciena joj je 1 K. |