DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1902 str. 67 <-- 67 --> PDF |
— 241 — je utoka Yode u samom začetku sprečavana, i to počev od vrha brda pa na niže i što bliže dnu, to sve uže. Gdje su bile velike pi´ovalije tu su zidali brane od kamena, a pored tih brana podizali su šumu. No nisu se Francuzi zaustavili samo na tome, oni su čak propisivali, kakva, i gdje treba šuma da se podiže. Svoju alpinsku oblast podielili su u 4 zone, za svaku zonu odredjeno je koja drveta treba podizati, pazeći pri tome na zemljište, vlagu, zakloiiitost od vetrova, visinu nad morem i t. d. Uspjeh koji su Francuzi u tome postigli ogroman je, do 1883. god. samo u 6 „perimetrija" podigli su oni 1700 velikih ozidanih brana, a 24.000 manjih, sem drugih sitnijih radova; osušili su i pošumili 150.000 ha. zemtje, i utrošili na sve to 59,066.107 dinara. Kredit, koji im je na tu celj od strane njihove skupštine odobren, iznosi 220 milijuna dinara, a rok kad svi ti radovi oko podizanja šuma treba da se dovrše, odredili su 70 godina. Pa ipak sva ta suma od 220 milijuna, ma koliko da je velika, ipak je jednaka šteti što je samo jedne godine 1855. god. nanjela poplava u ronskoj dolini, i koja kao što smo napred spomenuli, iznosi 200 milijuna. („Naše Novine"). JfoTa šumska industrija. Medju prijateljima kestenovih šuma u Francuzkoj vlada velika zabrinutost zbog toga, što se razvila nova šumska industrija, koja upravo uništenjem prieti šumama pitomoga kestena, naročito u otoku Korsiki. Iz kore kestenovoga drva počela se je ekstraktirati galusova kiselina, nu ta industrija treba toliko kore, da se je bojati, da će korzički kestenici od toga vanredno stradati, ako se osobito štitili ne budu, tim više je zabrinutost za kestenike opravdana, što je kestenov plod glavna hrana Korsikanaca. Dioničko družtvo za izradbu drva riećke vjeresijske banke, koja se već 15 godina šuinsko-trgovačkimi prsti bavi i koja je već prije 3 godine postigla veliku pilanu u Brodu na Savi, obznanjuje, daje predala čitav taj posao pomenutom dioničkom družtvu, koje je sada obilno providjeno glavnicami, nu preneslo je svoje sjedište u — Budimpeštu. DrTotržci i prodaja taninskoga drva. Drvotržci nisu zadovoljni dosadanjim modalitetim prodaje hrastovih odpadaka, t. zv. gula, koje rabe za proizvodnju taninskoga ekstrakta, te su u tom pogledu upravili na Preuzvišenu gospodu bana i kr. ug. ministra za poljodjelstvo predstavke, da se dojakošnji način unovčenja tih gula promieni. (Potanje na drugom mjestu u ovom broju Š. 1.). Opekline dobro je namazati kolodiumom, da se preprieči pristup zraka, koji prouzročuje velike boli od takovih rana. Nu isto tako dobro je namazati ovakovu opeklinu bjelanjkom a to je sredstvo bolje, jer je brzo pri ruci; nu i žutanjak jaja je dobar. Po tom valja ranu čisti m platnom ili vatom povezati. Osobito valja na čistoću paziti kod otvorenih rana. 17 |