DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 280 — ima toga što se opetuje, inače je, kako sam već rekao, zanimiva, ako se možda u čemu i ne bi složili s njime stojeć na drugom stanovištu i uzev u obzir druge odnošaje, jer to su dva glavna faktora, koja šumar ne smije nikada mimoići. Meni nije žao, da sam ju pročitao;´ našao sam mnogo dobro zrnce, i knjiga će mi ostati kao neki manuale, za kojim ću češće segnuti. Završujem sa riečima oglasa te knjige u Frickovom Rundschau-u od 1901. broj 20: „Das alles muss man selbst lesen, das Biiclilein schreit formlieh nach Lesern». Vaclav Fuksa. Još nešto: „0 načinu procjene goriva u našim proredama". Na »repliku« gospodina I. pl. Aue-a pod gornjim naslo. vom smatram se obvezanim ovo par rieči napisati, jer se ciela razprava o proredi — u koliko se u obće takovom smatrati može — tiČe načina izvadjanja proredah za vrieme, dok se je po meni sastavljeni, a po visokoj vladi odobreni, taksacionalni operat kod križevačke imovne obćine provadjao. Prije svega morao sam se začuditi čitajući prvi članak o toj temi u I. broju cienjenoga našega »Šumarskoga lista« na strani 21., kojim pisac govori o markiranju stabala u proredi, jer sam u tom članku mislio naći što poučna ili nova u pogledu strukovnom, kao što je stupanj prorede pogledom na razvoj vladajuće sastojine ili slično, a nipošto o načinu, kojim se izravno kritici podvrgava nalog predpostavljenog ureda. Stvar bo je to administrativna, a ne strogo strukovna, jer šumovlastniku prosto stoji po svojih organih dati stabla, koja se imaju tad vaditi kod prorede, da bud markirati, bud vapnom mazati ili inako vidljivo označivati ili napokon bez ikakve oznake takova jednostavno rušiti i izvažati, a provedbu toga jednostavno svojim organom diktirati. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 281 — Sve ovo ipak ništa ne mienja na stvari, samo ako je proreda po načelima šumarske znanosti svrsi shodno provedena. A da je za svoj način, kojega je g. Aue toli oštroj kritici podvrgao, gospodarstveni ured imovne občine križevačke imao razloga i samo se kaže, pak upravo u tom grmu leži zec, pošto se ti razlozi ne spominju, ved se piše o koje čem drugom što na samu stvar niti ne spada, Spominju se tu pokusne plohe, kojima da se ne može doći do točnih rezultata za skrižaljke, za tim kontrolna knjiga, onda pretvorba prostorne u kubičnu mjeru; sve bez sustava tako, kao da se stabla za gorivo u proredah za to markiraju i brojem označuju a ne za to, da se upravo samo ta i nikoja druga stabla ne sieku i ne izvoze. Čujte dakle gospodine pisce, koji su razlozi tomu markiranju. Malo je šuma kod križevačke imovne obćine bilo, koje su u obde kao krasne i guste mlade porastline bile po smislu rieči »proredjene« ili bolje redi proredjivane. Proredom smatralo se je vadjenje topole, breze i ive, kao vrsti suvišnih, u hrastovih i mješovitih sastojinah i to onda, kad su takove svojom odraslom krošnjom smetale hrastiku i kad su polučile dimenzije uporabivosti za letve, rogove ili gredice, ter ih je narod prečesto dobivao za gradljiku, kao pogorelac i dr. Za to je podpisani ved u početku, uvidiv u mladih sastojinah križevačke imovne obdine veliko blago, svratio veliku pozornost na medjutimni užitak, a naročito, kad je sbrojiv prihode na gradji i ogrievu glavnog užitka opazio, da takav pravoužitničke potrebe niti iz daleka podmirivati ne može. Trebalo je dakle ustanoviti, koliko je toga užitka i kako de se upotrebljivati, da se vladajudoj ili glavnoj sastojini ne škodi. Za postignuti prvo morali smo se poslužiti pokusnimi plohami za sastojine preko 20 godina stare iz kojih smo dobili prilično točne rezultate, klupiranjem glavne i tako zvane potištene ili nuzsastojine, dodim smo za mladje sastojine do |
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 282 — 20 godina dali na pokusnih ploha i pruga potišteno stabalje sasjeći i u metre složiti, kao što je to dobro poznato gospodinu piscu članka i replike. Tako smo za sve proredive sastojine dobili prihod prorede goriva i grad je, koji smo razdielili na 10 godina i svake godine Vio stavljali u drvosječnu osnovu do uporabe i time smo došli do provedbe i načina. Tu smo našli u prvom deceniju na ogromne zaprieke, jer narod, naučan na izobilje drva iz sječina, ni da čuje o proredi. Davalo se s početka ´4 prorede Va iz sječine i sve malo po malo naučio se narod i na drva iz prorede. Ali je bilo težko pravoužitnika sustaviti, da sječe samo potištena stabla već se je on laćao i drugoga. Da, o premjerbi ni govora već na takozvane table, pa proredjuj, gdje je šumar morao izračunati širinu plohe prema duljini, koja ga za pripadnost patri, kad je u osnovi imao označeno koliko je prorede na rali. Nije tu bilo šumarskog sastanka prigodom pregledavanja sječina ili inog poslovanja u šumi, da taksator nije viedao sa gg. šumarima, kako bi bilo najprikladnije prorede izvadjati. Kušalo se vapnom i skupnim rušenjem; tim se nije uspjelo, jer narod nije složan niti može biti prema razlikosti pripadnosti i broju pruženih radnika. Kušalo se na table, tu je jedna bila do polovice proredjena, druga ni za liek, a treća i odviše. Kušalo se pod nadzorom šumara samog sječenje i izvlačenje na prosjeke na hrpe; tu se naišlo na prigovore, da je jedan dobio mjesto, gdje je drvo krupnije a drugi, da radi redje sastojine mora predaleko izvlačiti i t. d. Što se je moglo učiniti, ništa nego smo svi prionuli, da milom i silom priučimo narod na red, koji smo prilično zaveli, jer se je pravoužitnik naučio ponešto slušati i raditi po uputi a točno po namišljaju nikada pa ni danas. Mlade sastojine od tog doba nejednake su; primjerice samo gosp. piscu dozivljem u uspomenu okružje I. odsjek 1. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 285 — Usljed toga, a zapriečen važnimi i silnimi poslovi, ponudio sam gosp. Begni odgovor, a on za dobru stvar prihvati i evo »ovlasti«. Gosp. pisac replike na strani ´222 izrično veli, da je u svom prvobitnom članku jedino samo o načinu procjene u sitnim proredama govorio, a ja ga pitam, kamo će metnuti na stranu 25. zadnja alineja pasus: »U starijim proredama raditi de se obratno, tu ćemo ona stabla olieiti, koja ostanu, a sve sa vapnom neoličeno se sječe i dodje do uporabe — to je još najpraktičnije — posto ne će ni jednom pravoužitniku na um pasti, da dodje ikoje stablo samovoljno vapnom obilježivati «. Tu dakle stvar stoji drugčije nego na strani 222. »replike «, a da li je to najpraktičnije da se ostajuća stabla vapnom mažu, kako to malo više navedeni citat veli, neka sude čitatelji, dočim ja mnijem, da je to nazor, a ne bi smjela biti tvrdnja g. pisca u »Šumarskom listu« postavljena, dok ju nisu stariji i izkusniji strukovnjaci usvojili kao takovu. Sada smo došli do zrakoplova i do hrastova, koji su u proredi zaostali još od krajiške uprave. Ovo prije svega ne spada na stvar, ali kad je spomenuto evo odgovora. Daleko, za vrieme krajiške uprave šuma, bio Je pod starim hrašćem ili u grmlju, ako su sastojine riedke bile, simo tamo samonik hrastić, koji je nakon dovršene sječe već tada postigao stanovitu visinu i promjer, Medjutim su sječine sadjene i s vremenom su se sklopile, pak su ti hrastići sveudilj rasli u mladoj sastojini. Usljed velikog pristupa svjetla razvili su i razmjerno velike krošnje, pak je granje rastenjem mlade sastojine okolišne moralo dati mjesta istoj tako, da danas vidimo samo gornji dio krošnje tih starih stabala, kako ih pisac zove, dočim je deblo kvrgavo, jer su se dolnje grane posušile i odpale. Ta su hrastova stabla, kojih slučajno baš u Trupinskom i Zdenačkom gaju nešto imade, najviše 20 godina starija od |
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 286 — vlađajuće mlade sastojine, ali su za svoju starost mnogo jaca, jer su u prvo vrieme na prostoru izrasla. Ova bi stabla sjegurno bila još Krajina izvadila, da se je tada proreda obavljala današnjim načinom, i da je to radio šumar, neka bude g. pisac uvjeren, da tih stabala tu više bilo ne bi, ali je to obavljao t. zv. »Beritener«, kojega pisac na strani 227 toliko brani; za to su ta stabla još i danas. A da je g. pisac udovoljio već odavna u tom smjeru izdanom nalogu gospodarstvenog ureda takodjer tih stabala više ne bi bilo, pak čemu onda balo n i ta neumjestna primjetba? Sve to izgleda tako, kao da se želi: dugogodišnji i mučni rad drugih, — koji su sve te stvari proučavali i kušali dok su došli do najboljega i u tom osiedili — pred svietom umanjiti a sebe prikazati kao mučenika i pregaoca za narodno dobro. Sto se pako tiče izbivanja vrstnog stručnjaka više oblasti u mjesecu prosincu 1900. godine, kojom se je sgodom razpravljalo o proredama, to je baš u toj proredi u cielosti usvojen bio način markiranja, samo je taj stručnjak požalio, da g. pisac (t. j . g. pl. Aue) nije mogao dokazati, koliko je drva izradjeno, složeno i premjereno, da se usporedi procjena sa faktičnim stanjem. A upravo u tom je okružju i u sličnih sastojinah nuždno markiranje a ne vapnenje, koje će g. pisac imati i u buduće obavljati koliko mi je poznato. I ova je sastojina ako se ne varam oko 40 godina stara, a već se u njoj vodi druga proreda; stabla su jamačno jača od 5 do 10 cm., a najviše su oko 16 cm. debela. Liepa je pouka g. pisca na strani 223., kako će se na ime sastaviti valjane skrižaljke, nu žalibože nije on takovu za nijednu od svojih krasnih mladih šuma ipak do danas sastavio. I mi znamo, što nam je u tom slučaju raditi, samo do danas nismo mogli dobiti od g. pisca premjerbenih podataka. A da se skrižaljke — ne zna se ni kakove misli g. pisac — samo sječenjem i slaganjem dobivaju ne stoji, nasuprot se takove u sastojinah kao što je Zdenački gaj i preko 25 go |
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 287 — dina starili samo izbrajanjem i analizom uzornih stabala dobiti mogu, jer u tih eastojinah imade mnogo potištenog stabalja, koje je sposobno za gradju ili inu sitnu porabu, a ne lih za gorivo. Osim toga će analiza dati omjer prorede za jednu stojbinu u različitoj dobi. Tvrdnja alineje druge na strani 223. g. pisca, kojom nazivlje markiranje nedostojnim izrazom, koji ovdje ni opetovati ne mogu, mislim, da je presmjela pak se čudim da g. uredniku ,nije u oči pala i njegovom intervencijom izpuštena ili ublažena bila*. Dobiti nalog od ureda i u istom naloženi posao javno nazvati »ne smisao« , pak takav još sam provesti a ne poslužiti se pogodnošdu §. 83. naputka C) od godine 1881. zaista karakteriše g. pisca »Replike«. Ja sam osobno prečesto pritustvovao proredam i markiranju istih pak sam odredio, da se tamo potištena stabla markiraju, gdje je to u svrhu procjene odnosno ustanovljenja drvnih gromada na pokusnih plohah činjeno Izrično je bilo rečeno: kolje, još zaostalo prude 3, 4—6 i 7 cm. ne markirati, ved samo ono dalje, dočim sitniš uz markirano drvlje dobiva uz dužnost posječenja onaj, čija ee biti markirana stabla, po tom odpada svako dalnje debatiranje citiranje topoglednih naloga. Jer gospodarstveni ured nije kriv ako šumar ne izvede nalog onako, kako valja. Da s toga g. pisac više radi, a manje se bavi pisanjem članaka, koji su samo kvantitativne vriednosti, bila bi od vt če koristi za mlade sastojine, koje stoje pod njegovom upravom. Kritizovanje pako ovih stvari neka prepusti starijim i izkusnijim drugovom, kao i onim, koji za to i odgovaraju; samo neka bude izvedba točna. Gosp. Aue navodi na str. 224. al. 3. primjer za markiranje sitniša u okružju XV. šumskog predjela Zdenački gaj, gdje dolazi poprieko i okruglo na rali oko 9 m´ potištene gro * Urednik je mnogo toga izostavio odnosno ublažio; ovo nau je slučajno neublaženo ostalo. Ured. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 288 — mađe za markirati i veli, da je potrebno u tu svrhu 11.600 stabala od 0-03 m´ procieniti. Ako se uzme, da su to samo potištena stabla a često i bez vrha ili sasma male i zavinute krošnje, to će visina takovih stabala biti najviše 5—6 metara. Prema tomu će biti ta stabla poprieko 10 cm. prsnog promjera, a sa malom iznimkom manje ili više, jer je 0´039 + 0-047 m´ = -´j~ = 0-043 X 0-7 = 0-030 što odgovara prsnom promjeru od 10 cm. .Razumjeva se samo po sebi, da je g. pisac uzeo jednu od najprikladnijih sastojina za dokaz u svojoj »Repliki« ili kako on to naziva najsitniju sastojinu za markiranje sitniša. Sto su se žitelji tužili na sitno drvo i što im je u to ime pripadnost povišena dokaz je uvodno navedena činjenica, da su isti bili prije vični samo u sječinah i liepe ciepanice za gorivo dobivati ter se još i danas ne mogu snaći u proredi. Pak baš za to bi rado vidio po g. Aue-u pronadjeni način skupnog sječenja i onda dieljenja gotovih drva.* Da to nije sitniž već 10 cm. debelo mlado hrašće i brešće u tom je slučaju dokazano, a da je to specialitet imovne obćine križevačke, to joj ja na istom samo čestitati mogu, akoprem se od prošle godine i ovdje kod gjurgjevačke imovne obćine istim načinom prorede izvadjaju a zaista takove podavaju drugu sliku od onih, izvedenih po načinu pisca »Replike«., o čem ga u svako doba uvjeriti mogu. Na proredu u državnim šumama, koju g. Aue za primjer navadja, ne ću se osvrtati, jer sam vičan po svom uvjerenju i izkustvu raditi što pronadjem za dobro, a država to radi kako ona to hoće, samo neka nezaboravlja g. pisac, da državne šum.e nisu imovinske i da tamo vladaju drugi odnošaji pogledom na dužnosti, dočim podpisani u obće prema poznavanju odnošaja u našoj okolini drži, da državna šumska uprava nije niti počela sa proredama, već će to naskoro preduzimati, osim nekojih dielovah kr. šumarije Ivanske u planinskih šumah, gdje je vadila brezu i topolu iz mladih sastojina. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 293 — Preko pasusa »Replike« o radnicih za šumsku štetu pi´elazim, jer je poznata stvar, da onaj od kojega šteta nije utjeriva samo u riedkom slučaju dolazi na odrađuju, pak ću samo još 0 promjerbi nješto reći. Na strani 229 u alineji drugoj veli g. Aue, da neka si pravoužitnik na stanovitoj odmjerenoj površini svoju pripadnost posjeće i složi u svrhu premjerbe ; iz toga zaključujem, da kani na cielom odsjeku stabla vapniti i onda odmjerivati parcele i svakom svoju površinu za sječenje predati. Kako će takove prorede izgledati opisao sam uvodno medju razlozima za markiranje, dočim je stvar naravna, da se markirana stabla imadu u metre slagati radi uzporedjenja procjene sa faktičnim stanjem, koje potonje dolazi u kontrolnu knjigu. Tako glasi i odredba gospodarstvenog ureda, koja se žalibože uvjek ne vrši, već se taksator mora procjenami dotično procjenbenimi knjižicami pomoći, a kod gradjevnog drva od proreda iz premjerbah odnosnih doznačnih zapisnikah uz 50"´o pristojbu, a konačno za stabla, koja na maloj dražbi prodana budu opet sa procjenom i uzornim stablom potištene sastojiue odnosno obličnimi brojevi. Ja s toga ne znam čemu ona g. Aue-a, kojom poziva svoje drugove na izjavu, da svaki pravoužitnik za svoja drva premjerbu traži, kad je takova propisana ? A kad se stabla buletaju, a nama osim toga na razpoložbu stoji uzorno stablo, mislim da ne će premjerba pokazati toli ogromne razlike u pripadnosti, da bi pravoužitnik imao toliko razloga »mudro šutiti«. Bojazan go podina pioca »Replike« na koncu, da li turnus prorede od 10 godina niJ3 premalen, samo je nabačena rieč bez komentara, jer se proredna osnova kao i specialna osnova glavnog užitka, sastavlja za % periode, a ne za cielu obhodnju, pak je već takova za drugo desetgodište pokazala tako povoljan rezultat, da bi se turnus od 10 godina za prorede morao smanjiti, a ne povećati, [^ak g. Aue neka tu brigu i bojazan 21 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 294 — radje ostavi taksatoru, koji de u sgodno vrieme znati što ima činiti i bez njega. Mislim, da sam sa ovo par rieči dovoljno opravdao »specialitet « prorede imovne obdine križevačke, pak mi je na koncu samo redi, da g. Aue svoje članke za naš list vadi iz svoga službenog djelokruga, čime nedopuštenoj kriticji podvrgava djelovanje predpostavljenog gospodarstvenog ureda, hotedi time pred drugovi svoje nazore narinuti štovanim Čitateljem kao organizator narodnog imetka. Ja ne zazirem od kritike u pravo vrieme i na pravom mjestu i rado slušam mnienja mladjih drugova, koja se rode u raznim odnošajima, nu članci gosp. pisca razpravljaju pitanja, koja su promozgana još u vrieme kad g. Aue nije još znao, što je proreda, a njegovo pronanašašde »mazilom vapna« temeljem toga već je kod nas odavna bačeno u koš. Ne zna li dakle g. pisac o čem drugom pisati, sa proredom križevačke imovne obdine očito je zakasnio, dočim su oni, kojih se to pitanje tiče, ved odavna sa sobom na čistu koju svrhu ti članci imadu i da su oni samo kvantitativne vriednosti. Konačno umoljavam |:rijatelja g. Aue-a neka mi ne zamjeri što sam možda i malo predaleko zašao i neka to stavi na račun mog uvrieženog običaja: »što mi je na srcu to i na jeziku«, a morao sam to učiniti, da se za »specialitet rede pred štovanimi drugovi opravdanu i dokažem što je »nesmisao «.* E. Slapnićar, bivši taksator križev. imovne ohćine. LISTJ^KI. Osobne viesti. Imenovanja. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašao je imenovati: šumarske vježbenike Stjepana Prpić a kod imovne obćine I. banske u Glini; Simona Vojnovića kod im. obćine gradiške u Novoj Gradiški, Pavla Žegarca, Jovana Stanica, Pavla Stojanovića i Borivoja Neškovića kod imov. obćine petrovaradinske u * Time smatramo razpravljanje o ovom pitanju dovršenim. Ur. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 292 — dlanove i marljivo raditi, a ne sve važnije kulturne radnje prepuštati osoblju. A pošto je šumar po postojećih propisih izvršujući organ gospodarstvenog ureda, to potonji ima pravo svoje organe na osobno izvedenje važnih radnja pritegnuti, koji rad ne će, ne može a i ne smije skinuti sa ledja šumara niti »specialitet« prorede, a niti »Replika« gosp. Aue-a. Isto tako, kao što sam prije dokazao za broj dana, u kom se procjena prorede obaviti može, biti će i račun troška manji, jer je pisac raČun svoj postavio samo za isti primjer a sve sastojine nisu, koje godimice do prorede dolaze, tako sitne, da bi se na jutru 300 stabala vaditi imalo. Jer primjerice u starih proredah, gdje se gradja vaditi ima, dolazi na jutro za procieniti po 10—20 stabala, a u drugoj proredi za gorivo ne 300 već jedva 100 a i manje stabala. Ja ću se dakle držati moga prijašnjega računa po kojem odpada na godinu za markiranje u proredah 62704 stabla. Za to je nuždno 37 dana računajuć na dan samo 1450 komada, akoprem se kod nas na dan u takovih proredih i više, dapače i do 2.000 komada markira. Aparat za taj posao za jedan dan je sliedeći: Dumar sa dnevnicom, ako noći, od 3"50 K., 4 radnika najviše po 1-20 K. =4-80 K., sto čini 8´30 ili za 37 dana ukupno 307 kruna ; a pošto se godimice u garešničkoj šumariii ima na taj način poprečno proraditi 482 rali, odpada trošak na jednu ral sa 1-57 K. ili za cielu imovnu obćinu za 2.033 X 1"57 =319 2 K; a da vapnenje mnogo manje ne bi stajalo, može lasno svaki uvidjeti. Iz toga sliedi, da trošak po katastralnoj rali ne iznaša 3*70 K. odnosno 5*70 K., kako to g. Aue dokazuje, već samo 1-67 K., jer se plaća činovnika amo u račun uzeti ne smije, pošto takova istomu teče, da li on sjedi u pisarni ili obavlja vanjske radnje. A da li je to vanredan i nerazmjeran trošak za toli važnu šumsko ogojnu radnju, prepuštam sudu štovanih čitaoca. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 291 — Evo nas dakle kod računa; Kako smo prije rekli odpada na šumariju u Garešnici za markirati t. j . procjeniti na godinu popriečno 352 m^ gfadje i 4090 m´ goriva. Koliko su mi tamošnje saštojine još u pameti, zapremati de poprieko jedno stablo gradje 0´5 m´, dakle će biti stabala za gradju 704 komada. Za gorivo 4090 m´ a poprieko stablo najmanje od O´OS m´\ što čini okruglo 52000 kom. ili sveukupno 52.704 komada. Svaki iole vješt i okretan procjenitelj sa dva tesaca jednim mjeračem i jednim, koji stabla udara, procieniti će u ljetnom danu poprieko 1400 — 1500 komada a i više. Pa uzmimo, da ih procjeni samo 1450, to će trebati za taj posao okruglo 37 dana, a ima za to vremena od 1. svibnja do 15. kolovoza ili tri i pol mjeseca ili 105 dana, u kojem mu vremenu još uvjek preostaje 68 dana za druge poslove: kao procjene za veleprodaje, blagdani, kišni dani i t. d. povrh toga poznato je, da u te mjesece ne padaju druge kulturne radnje ili doznake ili ini važni poslovi. Sada uzmimo još u obzir, da su na šumariji dva činovnika; šumar i pristav ili vježbenik, pak de mi štovani čitatelji priznati, da se to može, a po više citiranoj visokovladnoj naredbi i mora pravovremeno izvesti. Račun gospodina Aue-a pako, da taj posao iziskuje vrieme od 6 i pol mjeseci ne stoji. Takav račun gosp. Ane može postaviti samo nestrukovnjakom i onim, koji taj posao nisu rukovodili i radili, ali starim i izkušanim šumarom ne Mislim s toga, da je g. pisac „Replike« malo procjena osobno obavio — bar za moje vrieme — a danas ne znam, kad veli, da se samo 1000 stabala na dan markirati može, dočim moji sadanji taksacionalni pristavi markiraju na dan 1000 komada starih hrastova i ako g. Aue to ne vjeruje, predočiti ću mu odnosne knjižice. Nije dakle procjena i markiranje stabala »igrarija « već je to rad, koji nosi krasan plod, samo treba prionuti, protrti |
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 290 — šumi, timi starimi trulimi bukvami, koje su 30 do 40 kilometara daleko u planinskim šumama, te će samo on znati moći, jer meni to dokučivo nije. A gdje je ta gamad i razni zareznici, koji bukove šume izjedaju, upitat ću g. pisca, čim se s njim sastanem, jer ih ja nepoznam. Glede lugarskog osoblja, kojemu želi g. Aue povjeriti procjenu odnosno ličenje vapnom medjutimnog užitka, ne mogu ništa dodati u prilog g. Begui ili g. piscu »Replike«, jer nije ni jedan od pomenute gospode vlastan što u tom predmetu odlučivati obzirom na visokovladnu naredbu broj 60637 od 11. veljače 1896, toč. 2. alineja deset, koja izrično veli: »Imenito proredjivanje mladih šuma smije samo šuma r osobn o provesti i to tako, da se još za vrieme ljeta obilježe dotična stabla, koja povaditi valja«. Tako odredjuje najviša vlast u zemlji a g. šumar Aue će i nadalje taj posao obavljati osobno, ne želi li doći u koliziju sa jasnim propisom, ma da i koliko »starih« i izkusnih lugara na razpolaganje ima, koji ipak ne znaju po prije citiranom načinu stupanj dopustivosti u proredi za svaki pojedini slučaj računom ustanoviti. A sad da vidimo kako stoji tvrdnja, da taj posao šumar nije kadar obaviti. Obćenito mi je prije svega kazati, da je primjerice šumarija Sv. Ivan a i Čazma imala markirati kroz cieli niz godina najmanje toliko — a i vise — prorede, koliko g. pisac, pak je kraj sve obsežnosti svojih poslova, u pravom roku odnosne procjene za prilog drvosječnoj osnovi predložila dočim to šumarija, povjerena upravi g. Aue-a, u nijednom slučaju učinila nije. A naš je sud, kad to može učiniti jedan može i drugi upravitelj šumarije, a naročito garešničke, kojoj su vazda po jedan a često dva šumarska pristava odnosno vježbenika dodieljena bila za markiranje, koje je g. pisac replike samo nadzirao. Ovo će biti g. piscu »replike« dobro poznato; samo neka se izvoli malo sjetiti. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 289 — Što pisac »Replike« misli sa riecima, da su naše kulture krasnim troškom osnovane, neznam, ali mi je poznato, da se od zavedenja gospodarstvene osnove od godine 1899. kod križevačke imovne obdine oplodnom sječom i predzabranami nove šume stvaraju, a samo se neobrašteni prostor umjetno kultivira, a ako je g Aue u stanju manjim troškom uzgojiti krasne sastojine, biti će mu priznano. što ali ja do sada opaziti mogao nisam. Čemu dakle napominjati ono, što ovamo opet ne spada? A ako g. Aue vapnenje pa onda dielenje prorede takodjer bezplatno obaviti može i tu će mu službodavac zahvalan biti. Nisam mogao razabrati što g. Aue misli pod »racionalnim gospodarstvom«, kojom se rieči u svojoj »Repliki« baš razbacuje ? Ako se 0 racionalnom gospodarstvu kani govoriti u nazočnom slučaju, to onda može biti govora samo o racionalnoj proredi, a da to nije svejedno, jasno je. Iz toga kao i iz troška, koji navadja za proredu sliedi, da g. pisac ne zna, što znaci racionalna proreda ili rieč »racionalno « krivo tumači. Racionalna proreda znaci najviše mogući i dopustiv prihod iz prorede izvući i uporabiti ga u što kraćih razmacih i najshodnijim načinom. To je racionalna proreda, a ne tražiti suhe i trule bukve u starih bukovih šumah šumarije Garešničke koje šume su na izmaku. ,U ostalom, koliko je meni poznato, takovih bukava niti ne ima, osim u jednom slučaju, gdje te trule i suhe bukve vriednosti ne imaju. Za to je i nabačena rieč o centralizaciji i vezanju rukuh šumaru samo izlišna rečenica bez dubljeg sadržaja, kad je svim gg. šumarom poznato, da sam baš ja njima puštao sto slobodnije ruke u provadjanju osnova, što mi u svako doba potvrditi mogu, a ako to nisam činio u šumariji garešničkoj imao sam valjda za to razloga, kojih takodjer navadjanje ovamo ne spada, — kao niti te stare bukve. A kako bi g. Aue potrebu na gorivu namirio n. pr. za cielu obćinu Hercegovac, da se drva ne kupuju u državnoj |
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 284 — u tih mladih sastojinah i zorno predočivao za svaku starost sastojina: broj stabala za vladajudu sastojinu i zastor krošnje te iz tih faktora proračunavao broj stabala, koja se bez ikakve bojazni izvaditi sumnju, ali samo markiranjem ili stablimičnom procjenom, jer za najveći dopustivi stupanj prorede jamstvo mi nijedan način pružiti mogao nije osim markiranja, s kojim 86 svi šumari složiše samo gosp. pisac ne, a za što, ne znam ili znam, pak znati ne du. jer ne spada ovamo. Svi mi govore, da je doznaka markiranog drva krasna, lagana razdielenjem cjedulja kontrola divna, ni usporedit sa prijašnjom, kad je šumar imao pred sobom 500 ljudi i mladu šumu, sjever brije, a on nezna što bi? A zašto da sve to i napominjem kad postoji visokovladna hvaljena naredba broj 60.637 od 11. veljače 1896., koja izravno markiranje propisuje i u mladih proredah. A za što 0 nečem pisati, sto se mora vršiti i što je dokazano da je dobro, dočim sa troškom niti iz daleka tako ne stojimo kakav je račun postavio g. pisac »replike«, koji je u svom vieku osobno malo stabala u proredi markirao; što zaključujem odatle, kad veli, da se dnevno samo do 1000 komada markirati može, o čem u ostalom niže. A sada da se osvrnem u kratko na samu repliku g. pisca otisnutu u »Šumarskom listu« broju 4. o. g. na strani 221 do 231. I meni je milije da g. H. Begna nije kritici podvrgao članak g. Aue-a „katastralni nacrti i reambulacija šumskih medja", ved je to propustio sudu poštovanih čitatelja »Šumarskog lista«, jer bi možda morao dođi u neugodan položaj opet se na »repliku« osvrtati, pak du radje razjasniti gospodinu piscu zašto je g. Begna rekao u svom »osvrtu« u broju 4. 0. g. na strani 222 »ovlašten«. Kad je famozni članak pod gornjim naslovom izišao govorio sam slučajno sa g. Begnom, koji je poznavajud prilike rekao, da bi bilo nuždno odgovoriti, nu da se on ne smatra pozvanim, jer se kritizuje nekim načinom moj mnogogodišnji i mučni rad oka sastavka i provedbe gospodarstvenih osnova. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 283 — Planina Kovačevac recte Gjurinac, koji je takodjer na takozvane »strajfene« proredjivan. Pak uza sve to u prvom desetgodištu proredjeno je u svemu 10.89088 rali i izvadjeno skupa 87.430 m´* gorivagradje. Moram napomenuti, da sve do sad navedeno vriedi za sastojine mlade, gdje su stabla od 5—10 najviše 15 cm. debela, dočim su se prorede u starijih sastojinah ved i prije markiranjem provadjale i u prvom desetgodištu. Kad je bilo prvo desetgodište na izmaku, trebalo je opet ustanoviti novi prihod iz proreda za drugo desetgodište, što je učinjeno gore opisanim načinom tom razlikom, da se je ovdje osobita pomnja posvećivala i glavnoj sastojini u svrhu takozvane male revizije glede drvnih gromada, smjese vrsti drva, prirasta i t. d. Tu se pokazalo, da je etat skočio od 87.430 m^ prvog decenija na 195.869 m´´ ili u površini od 10.890´89 rali na 20.327´5 rali i to samog gradjevnog drva 12.524 m´ a goriva 183.345 m^* Pitamo li se za razlog toj razlici evo ga: 1. Prorede prvog decenije nisu bile onako izcrpljene kako je to dopustivo, nego u vječitom strahu za prekinuće krošnje i dr. zaostajalo je dosta potištenog neposječenog stabalja a bez dvojbe na račun vladajuče sastojine o čem sam se osobno uvjerio, 2. Sto su neposredno prije sastavka gospodarstvene osnove nerazmjerne površine starih šuma posječene, jer nije bilo šumskog katastra, pak su se drva dielila na duše i što su se zadruge dielile i silnu gradju konzumirale, a i povodom prelaza prigodom segregacije. Usljed toga i uz velike kulturne radnje dospjele su te mlade šume do prorede u gornjem razmjeru. Sad je valjalo tim veću pažnju proredami posvetiti, što je u izgled stavljena znatna količina i gradje od godišnjih 1252 m^ pak je podpisani nebrojeno puta osobno razpravljao |