DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 299 — Različite viesti. DržaTiii izpit za samostalno vođjenje šumskoga gospodarstva u proljetnom roku o. g. obdržavan je od 21—26. travnja u prostorijama hrv.-slav. šumar, družtva u „Šumarskomu domu" pod predsjedanjem g. Roberta Fischbach a kr zemalj, šumar, nadzornika I. razr., dočim su kao povjerenici fungirali gg. A. Borošić kr. zem. šumar nadzornik I. razr., prof. I. Parta š i Gjorgje Koč a nadšumar-procjenitelj imov. obć. brodske, potonji bio je ujedno perovodja. Za izpit prijavilo se je u svem 10 kandidata, koji svi dozvolu za polaganje dobiše i u punom broju izpitu pristupiše; to su gg. Ivan I. Milkovi ć šum. tehn. dnevničar kod imov. obćine gjurgjevačke u Gjurgjevcu, Lambert Krišk o vi ć šum. pristav vlastelinstva u dolj. Miholjcu, Ivan Polja k vlast, šumar biskupije đjakovačke u Trnavi, Andrija Lončari ć šum. vježbenik im. obć. gjurgjevačke u Belovaru, Adolf Helebran t šum. pristav vukovarskoga vlastelinstva grofa Elza u Suseku, Stanko B i 1 i n s k i šum. pristav vlastelinstva grofa Pejačevića u Našicama, Franjo Neferovi ć šum. vježbenik im. obć. gradiške u Novskoj, .Jovan Lazić šum. vježbenik im. obćine II. banske u Petrinji, Franjo Račk i kr. žup. šum. vježbenik u Belovaru´ i Rudolf K o- I ib a š kr. šumar, vježbenik kod kr. kot. oblasti u Virovitici; sve absoventi bivšeg šumarskoga učilišta u Križevcima izim jednoga, koji je šumarske nauke svršio u c. kr. visokoj školi za kulturu tla u Beču. Dne 21. i 22. obdržavani su pismeni izpiti, a iza toga sliediše ustmeni. Na pismenom izpitu imali su kandidati da odgovore na sliedeća pitanja: 1. dan. Sadjenje i gojenje šuma: Sto razumjevamo pod nizkom šumom; koje su vrsti drveća i stojbine za taj uzgoj prikladno; kako se kod pojedinih vrsti drveća ima sječa voditi i u kojoj starosti i dobi godine imaju se stabla sjeći? — Čuvanje šuma: Na koje načine može šumoposjednik odnosno šumarsko osoblje samim načinom uzgoja šuma znatnim štetama od zareznika, šumskih požara i sniegoloma pređusresti? Računanje vriednosti šuma: Na koliko načina može se proračunati vriednost neke šumsko-gospodarstvene jedinice (tla i sastojine) u svrhu prodaje ? Ta je šuma visokoga uzgoja a zastupani su svi dobni razredi. Sam način računanja objasnite povoljnim primjerom. 2. dan. Uredjenje šuma; Neka šumsko-gospodarstvenajedinica — čista bukova šuma — sastoji iz sliedećih odsjeka: 1. 15 godiš, branjevina 360 rali, drvna gromađa po rali 5 m´] 2. 60 godiš, sastojina 140 „ „ „ „ „ 90 m^l 3.110 „ „ 430 „ „ „ „ „ 200 m^ 4.140 „ „ 50 „ „ „ „ » 300 m^ |
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 300 — Odi´edjena je 100 godišnja obhođnja, a uredjenje ima se obaviti polag Gottine šestarske metode ; obhođnja se dieli u 5 gosp. perioda po 20 godina. Ima se izračunati sječivi prihod za svaku od ovih perioda sumarno, a za prvo desetgodišnje razdoblje I. periode za svaku godinu. Za proračunavanje prirasta mladjih sastojina mogu se rabiti skrižaljke prihoda, koje se nalaze u šumarskom kolendaru za bukove šume. Šuma ima se sječi oplodnom sječom, koja traje pet godina; koliko velike će biti pojedine sječine? — Uporaba šuma: Gdje i pod kojim je uvjetima dozvoljena šumska paša; kako se ima paša izvršivati; što propisuje šumski zakon u tom pogledu ? — Mjeračina šuma: Što je svrha šumske izmjere kod novoga sastavka gospodarstvene osnove za šumu koja do sele nije bila uredjena; što se ima pri tom izmjeriti; koji se strojevi rabe za pojedine radnje ili vrsti izmjere, kako se kod izmjere postupa, te koji se nacrti odnosno spisi sastavljaju na temelju ove izmjere? Svi kandidati položiše izpit i to dvojica: dobrim, a osmorica dovoljnim uspjehom. Prošlogodišuja skupština kranjsko-primorskoga šumarskoga družtva obdržavala se je u neposrednom našem susjedstvu, naime u šumama „Kočevja", koje se tiče našega „Gorskoga Kotara", i tom prilikom pregledane su tamošnje, većinom bukove šume, naročito šume kneza Auersperga. Te šume nose samo malenu rentu, kao u obće svi bukvici, pa je tom prilikom poznati stručnjak šum. ravnatelj g. Hufnagl govorio o tom, kako bi se mogao rentabilitet ovih šuma dići. Ono, što je on tom prilikom govorio, vriedi većinom i za bukove šume našega „Gorskoga kotara". Hufnagl upozoruje na poznata loša svojstva buko vine, ujedno na silni riziko svih poduzeća, koja bukovinom rade; ne ima vrsti drva i robe, koja bi u toj mjeri u kratkim razdobljima bila izvržena toli silnim promjenama u cieni kao bukova. Giene variraju često za nekoliko stotina postotaka. Malo je s toga trgovaca, koji hoće u bukovini da rade. Proizvodnja tavoleta i testona od toga najviše trpi a to je tako rekuć glavna piljena roba, koja se od bukovine izradjuje. Hufnagl drži, da posjednikom bukovih šuma´još najviše može pomoći država i to: shodnima mjerama kod sklapanja carinskih i trgovačkih ugovora, sniženjem voznih ciena na željeznicama i što većom uporabom bukovine u javne svrhe, naročito da rabi na svojim prugama bukove željezničke podvlake; osim toga da podupre sve tvornice i poduzeća koja bukovinu iperadjuju, osobito ona, koja se bave suhom destilacijom. — Sama bukva neka se na Krasu pod nikoji način sasvim iz šuma ne iztisne, jer su njezina osobita svojstva glede zaštite i poboljšanja tla u obće velika, a za Kras od neprocienjive vriednosti i važnosti. Ne valja ju dakle sasvim istisnuti i zamjeniti lih četinjačama, već |
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 301 — neka se ona u mješovitim šumami i sastojinami i na dalje goji. — Sve ovo vriedi i za nas, pa su navodi g. llut´nagla i s naše strane pažnje i uvažanja vriedni. Tom prilikom bilo je govora i o njemačkom pučanstvu K očev ja. Sabrana su razna data glede dolazka i naseljenja tog pučanstva — većinom polag starih urbarskih spisa. Zanimivo je što je o tom izviešteno. U najstarije vrieme nije u Kočevju bilo nikakovih naselja. Ne ima traga naseljima još ni za rimske dobe. Prvi naseljenici na rubovima Kočevja bili su Slaveni i to daleko Slovenci. Medjutim je još sredina Kočevja, obrasla silnim šumama, bila prazna. Tekar izmeđju 1350 -1360 naseljeno je središte Kočevja i mnoge šume izkrčene, o čem sadržaje podatke izprava akvilejskoga patrijarke Ljudevita II. della Torre od 1. svibnja 1363. U Nesselthalu bila je župa već god. 1400. Naseljenici — ne veli baš od kuda su — bili su sudeć po raznim narječjima iz raznih njemačkih krajeva. Većinom su ti ljudi bavarsko-austrijskoga njemačkoga roda a valjda naseljeni ponajviše iz Koruške, gdje su imali moćni grofovi Ortenburški, tadanji vlastnici Kočevja, svoje velike posjede. Osim toga mnogi su švabsko-alemanskoga roda, što svjedoče u urbaru od godine 1574. spomenuta imena „Maierli, Harberli, Maseli, Tely" koja se imena samo u Švabskoj i Švicarskoj nalaze. Velika množina kolonista potiče iz sredje Njemačke, jer se zna, da je car Karlo V. poklonio grofu Ortenburgu 300 obitelji Franaka i Thurinžana, koji su se pobunili. Kočevari su dakle Njemci ali raznih rodova pa nisu ni danas još jednoličan puk, što se i u narečju i narodnom značaju opaža. Jedni su brzi i okretni, a drugi dosta spori. Gesta su imena Franke i Tiirk potonje od Durig ili Thiiringer. — Kočevari zadržaše sve do danas svoju narodnost i jezik, a poznati su kao kućari već odavno. Sada [se i oni mnogo sele u Ameriku, kao i susjedni im Hrvati iz „Gorskoga kotara". Svec^enici kao slašači šumarstva u c. kr. visokoj školi za kulturu tla u Beču. Nedavno je doniela „Oesterreichische Forst- u Jagdzeitung" vicst, da su počeli i svećenici slušati šumarstvo, a s namjerom da mogu i sami voditi stručno gospodarstvo u prostranih šumah pojedinih crkvenih nadarbina (Stift) kakovih u Austriji mnogo ima, kao što je primjerice: Melk, Admont i dr. Proti ovim slušačima šumarski se krugovi bune i to s dva razloga: ponajprije s toga, jer prave konkurenciju samim šumarima, a s druge strane zbog toga, jer bi mogle same nadarbene šume stradati možda pod upravom ovakovih upravitelja, koje vežu još i strogi disciplinarni propisi katoličke crkve naprama njihovim višim, jedva će se smjeti protiviti ovakov svećenik-upravitelj šuma svomu prioru i zastupati dobrobit šume tako kao laik. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 302 vrhu množine francuzke dužice, Ime proizvađjača 1 Belžić V. 2 3 4 5 Berger A. Berger A. & Hugo Hartl Berger A., H. Hartl & Jos, Halle *Bernđorfer Al. 6 Blasich L. 7 8 9 Deutsch Ph. sinovi i S. Beneđiij Eisler Jos. i ainoyi Gamiršel:: Fr. 10 11 Gašparac A. *Glass G 12 Gotthardi M. & J. Lieberman 13 14 Hoflinaiin Ig. Dioničko družtvo za izradbu drva 15 Eern L. 16 Kohn J. & Grafif 17 18 Kronberger M. i sin Lamarche Alb. 19 Mohr & Co. 20 Momčilović M. 21 Neuschlossova Tannin-tvoruioa 22 *Periin L. ainž 23 *Pollak M. 24 25 26 27 28 Prpić M. Socićte đ´ Import de ChSne Schlesinger C. Šipuš & Co. Turčid E. 29 Turkovid P. 30 *Wesselinovit8 A. J. 31 Vuk M. i sinovi * Na moj upit nisu odgovorili. Sisa k u ožujku 1902. koja če se od Izprilike u radnoj kampanji Bosna Hrvatska 1,000.000 100—150.000 100.000 600.000 15,000.000 , 250.000 300.000 150.000 400.000 1,300.000 16,700.000 2,500.000—2,550.000 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 61 <-- 61 --> PDF |
303 kaž g. 1901/2. izraditi, sastavljen polag pismenih ubavieati gg. proizvadjača. Slavonija 200.000 1,000.000 700.000 1,350.000 2,400.000 2,000.000 500.000 600.000 1,400.000 250.000 800.000 500.000 360.000 800.000 700.000 140.000 2,000.000 500.000 16,200.000 Pog Ugarska 3,000.000 500.000 1,100.000 500.000 27,-3,000.000 450.000 8,050.000-8,550.000 rieške nisu izključen Rumunjska 1,000.000 6,500.000 4,500 000 12,000.000 e. Broj komada od prilike Opazka 100—150.000 1,800.000 3,000.000 1,000.000 700.000 1,350.000 2,400.000 500.000 2,000 000 500.000 600.000 600.000 1,000.000 2,500.000 15,000.000 250.000 500.000 6,500.000 800.000 250.000 27,-3,000.000 500.000 300.000 510.000 1.200.000 4,500.000 2,000.000 140.000 2,000.000 500.000 450.000 55,460.000—56,000.000 L. Blasicli . |
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 62 <-- 62 --> PDF |
— 304 — 0 šumama i šumarstvu u Rumunjskoj držano je nedavno predavanja u petrogradskom šumarskom dražtvu. Ravnatelj Kern govorio je i 0 šumarstvu u Bosni i Hercegovini, nu jer je o tom već više puta u našem listu govora bilo, ne ćemo se na ove njegove navode osvrnuti, već samo na one o Rumunjskoj, jer ta zemlja sve više i više pravi nama konkurenciju. Naši trgovci, ili bar trgovci koji su već mnogo u našim slavonskim šumama radili, pa i naši radnici rade u rumunjskim šumama mnogo — svake godine sve više, pa je stoga zanimivo i što pobliže zvati o šumskim odnošajima Rumunjske. Polag navoda Kerna ima sada u Rumunjskoj državnih šuma . 1,035.033 ha. narodnih (?) šuma. . 70.188 ha. obćinskih šuma . . . 125.986 ha. privatnih šuma . . . 1,492 840 ha. ukupno 2,724.048 ha. Državne šume nisu nikakovim služnostima obterećene a raste u njima: bukva, razne vrsti hrastova, smreka, jela, lipa, grab, jasen i briest. God. 1881. izdan je zakon za obranu šuma, koji vriedi za šume državne, kraljevske, obćinske i samo one privatne šume, koje su proglašene zaštitnima . To su šume na strmim obroncima, one, koje brane cestu i druga prometila pak obale rieke i šume pogranične važne u strategijskom pogledu. Sve šume spadajuće pod udar šumskoga zakona podpadaju pod nadzor kraljevske šumarske uprave; one zapremaju 84% od sveukupne šumske površine. Od državnih šuma moguće je njih samo OS^/j, eksploatirati, jer ih je mnogo u brdinaraa, gdje ne ima nikakovih puteva. Prodajna vriednost šuma iznosi popriečno po hektaru 450 franaka. Zakonom od god. 1892. osnovana je „zaklada za šumske melioracije" u koju teče 2 % svih bruto prihoda šuma. Polag šum. zakona od g. 1881. smije se samo u onim državnim šumama sjeći, za koje su izradjene gosp. osnove, koje kralj potvrdjuje i koje se ne smiju mienjati (? Ur.) Do sele izradjene su takove osnove za 9"|Q državnih, 14^0 kraljevskih i obćmskih šuma, i 22´´/o privatnih šuma. God. 1884. osnovano je prvih 6 šumskih vrtova; g. 1899. bilo je već 3o stalnih i prolaznih šumskih vrtova s ukupnom površinom od 134 ha. — Do sele je uprava državnih šuma 9330 a uprava kraljevskih šuma 1100 ha. dunavskih pjeskulja vezala i pošumila. — Od g. 1884. do 1900. od strane država je pošumjeno 11.388 ha. s popriečnim reskom od BG´/^ franaka po hektaru. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 305 — Šumski zakon provadja se u Rumunjskoj velikom strogošću i eneržijom. Zbog pošumljiTiinja pjeskulja u PodraTini, kojih ima dosta naša imovna obćina gjurgjevačka, pa se i pošumljenjem istili u zadnje vrieme dosta bavi, pošao je šumarnik upravitelj iste imov. obćine g. E. Slapničar pr. mj. u Ugarsku, naročito na držav. pospoštiju Deliblat, da razgleda tamošnje radnje oko pošumljivanja živoga pjeska, a o kojima smo i mi svojedobno u našem listu nekih viesti donieli. Nadamo se, da će g. šumarnik Slapničar biti tako Ijubezan o onom što je tamo vidio i proučio izvjestiti u našem „Šumarskom listu". Mi imamo tih pjeskulja razmjerno malo, pa bi ih i mogli u kraćem vremenu pošumiti; a drago bi nam bilo, da nas koji od stručnih prijatelja — bar kratkom noticom — izviesti o pjeskuljama oko Bunića u gor. Krajini 0 njihovom sadanjem stanju. Požar velike pilane Eislera i dr. u Zavidoviću u Bosiioj o kojem su gotovo sve naše novine viesti doniele, nije baš samu pilanu zahvatio, već neke nuzgredne gradjevine spadajuće istoj, pa i samu željezničku stanicu. Nu silna je šteta nastala time, stoje izgorjela ogromna množina nakladanoga drva, naročito izgorjela je silna zaliha gotovo piljene robe, naime do 2000 vagona iste. 0 prenosi! šumarske nastave sa šumarske akademije u Tliarandu na sveučilište u Lipskom mnogo se je zadnje vrieme pisalo i da se tim učini koncesija modernomu duhu vremena, koji se je očitovao proti izolovanim akademijama i traži, da se ova nastava prenese na sveučilišta ili telmičke visoke škole. — Ovo je jedna od najstarijiti šumarskih škola, koju je još početkom prošloga stoljeća, ponajprije kao privatnu školu osnovao glasoviti Henrik G o 11 a, pa kad ju je država preuzela u svoje ruke, imenovala ga je ravnateljem iste, pa je kao takav na njoj djelovao sve do svoje smrti, koja ga je u visokoj dobi pokosila (1844.). Po obćem sudu bila je to najglasovitija njemačka šumarska akademija, smještena u malom pokrajinskom gradiću uslied prostranih državnih šuma a nedaleko Draždjana. Tharandska šumarska akademija osobito je bila na glasu, a i dobro posjećivana, za vrieme kad je na njoj djelovao Pressler i J u d e i c h, nu u zadnje doba počeo je padati broj slušača, pa se i to kao jedan od razloga navadja što se misli ta akademija napustiti; uz to postao je i život u Tharandu vrlo skup, jer ga sila stranaca kao neku vrstu liečilišta mnogo pohadja Sama je akademija bila, kako smo i sami osvjedočili, obilno obskrbljena svimi naučimi pomagali, naročito i velikom bibUotekom. Nije ipak istinita |
| ŠUMARSKI LIST 5/1902 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 306 viest, koju su i mnoge njemačke novine donesle, da je već zaključena stvar, da će se ta akademija napustiti. TrgoTina đngama polag amerikanskih izvještaja i podataka ovakova je: U Belgij i je glavni trg za druge Antverpen. Veći dio gotove robe dolazi iz Sjeverne Amerike (biela hrastovina), manji dio iz Njemačke, Madjarske i Norveške. Dansk a svoju potrebu podmiruje uvozom iz Madjarske, Rusije, Švedske i Sjeverne Amerike. Grčk a potrebuje ogromnu količinu bukovih duga i uvozi najveći dio iz Austro-Ugarske. Francuzk a uvozi veoma mnogo duga usljed veoma velike proizvodnje vina i špirituoznih pića. Naročito Bordeaua troši velike količine, koje se poglavito uvoze iz Austro-Ugarske. Mala se količina duga uvozi iz Sjeverne Amerike. Jaka potrošnja u predjelu Cognac, podmiruje se poglavito iz same Francuzke i Austrije. U južnoj Francuzkoj glavni je trg za duge Marseille. U Nici se od kestena prave duge za burad u kojima se ulje prenosi. Italij a veći dio duga za vinsku burad i burad za ulje uvozi iz Amerike i Austrije. Dosta velika množina buradi izradjuje se u samoj zemlji od kestenovine i to na pođpuno primitivan način — kućna industrija. Malta troši mnogo buradi za izvoz krumpira, ali za to su najzgodnije bukove duge. Škotsk a troši mnogo duga od baltiske hrastovine za sladko (englezko) i obično vino, a pored toga upotrebljava mnogo buradi i od amerikanske hrastovine. Baltiske duge, koje prije no što se utovare zakleti stručnjaci ispitaju, sortiraju i žigošu, idu u Edinburg, Libavu, Dancig, Petrograd, Štetin i Odesu, Irsk a uvozi takodjer mnogo duga za burad i to od amerikanske biele hrastovine. U manjoj mjeri uvoze se duge od kanadske brestovine za burad, koja se upotrebljuje za prenos brašna i drugih stvari. U Africi mnogo se duga u Kapske naseobine uvozi iz Sjeverne Amerike i to od biele i crvene hrastovine. Mali je uvoz iz Englezke, Njemačke i Švedske. U opće Južna Afrika nije veliki potrošarinski trg za duge, jer se tamo burad upotrebljava samo za vino, a ovo se većinom u bocama šalje. Misir i Madagaska r traži burad koja su napunjena vinom uljem. |