DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1902 str. 74     <-- 74 -->        PDF

— 384 —


Iz priposlanog nam izvješća razabiremo, da je već do 1500 šumara iz
tog zavoda u sviet izašlo, taje ovaj zavod naročito za l^raljevinu Češku i to
njezin ogromni veleposjed, koji je to učilište osnovao i u glavnom i
uzdržaje, od osobite važnosti. Na zavodu djeluje 8 nastavnika, od toga
uz ravnatelja još 5 redovitih profesora zavoda; zavod ima i liepe zbirke.


Jahrbuch der Staats- und Fondsgiiter-Venvaltung. Izdalo je
ovaj godišnjak c. kr, ministarstvo za poljodjelstvo. Ova je svezka s tog
osobito zanimiva, jer medju ostalim sadržaje i novi naputak za uredjenje
šuma. Giena 7 K. Dobiva se u knjižari W. Fricka u Beču.


Bas Einsehiessen ron Jagdgewehren. Giena 1 K. 20 fil. Dobiva se
u istoj knjižari.
Striise, Form und Leben des Hundes. Giena 12 odnosno 14 K.
Dobiva se u istoj knjižari.


Franz, Tafeln zur Reduction der mit dera Distanzmeter gemessenen
Langen auf dem Horizont. Dobiva se kod Reisseu Liebenwerdi. Giena
´/a Marke.


Zttrn, Maikafer u. Engerlinge, ihre Lebens- u. Schadigungsweise,
sowie ihre erfolgreiche Vertilgung. Izašlo kod Seemanna u Leipzigu,
Giena ´/g M.


Schischlick, đie Zins-u. Zinseszinsrechnungen. Izašlo u Beču kod


A.
Pichlera udove. Giena 1 K. 20 fil.
Reielienow, die Kennzeichen der Vogel Deutschlands. Izašlo kod
I. Neumanna u Neudammu. Giena 8 M.
Promet i trgovina.


Sa našeg drvarskog tržišta ne ima nikakovih novosti. U hrasticima
prodaje se dovršene, sječine izradjene a i roba većinom izvezena, u koliko
tomu nisu bile na putu po lugovima silne vode. Proljeće, koje je
bilo odmah u početku vrlo liepo, suho a dani topli kao koncem proljeća,
kasnije se je sasvim promienilo, te smo su drugoj polovici imali samo
studen, kišu i vode, dočim je po gorskim stranama palo opetovano dosta
sniega i zavladala studen kao koncem zime. Uz to bilo je ove godine
dosta mraza, pa ako i nisu toliko naši predjeli s njega stradali, stradala
je mnogo Ugarska i drugi sjeverniji predjeli naše monarkije, pa će se
to na prihodu vinograda znatno osjećati. Ne zuBmo još kakovo je vrieme


o. mj. vladalo u Francuzkoj, nu ako je bilo dosta mrazova osjetit će
se to najednom od naših glavnih sortimenata hrastove robe i to na francuzkoj
dužici. Ako su vinogradi u Francuzkoj znatnije od mraza stradali,
sjegurno će i pasti ciena dužici — kao obično. Do sada bila joj
je ciena vrlo povoljna i ona se je dobro i lahko prodavala, uza sve to