DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1902 str. 75 <-- 75 --> PDF |
— 385 — što su — kako u raznim izvještajima čitamo — velike množine takove robe u Francezku iz Amerike dovažane. Da je naša trgovačka bilanca u prometu s drvom za svaki dojakošnji mjesec ove godine nepovoljnija nego li lanjske godine, spomenuli smo već u našem izvješću od prošloga mjeseca i dokazali to brojevi službene statistike; da li će to tako i dalje ostati, pravo se ne može znati, nu mogla bi se ona opet popraviti, jer se ozbiljno oko toga radi, da se dokrajči rat u južnoj Africi. Dapače neki očekuju svaki čas glas, da će se mir proglasiti i Englezi konačno pristati na glavne zahtieve Bura, kojim je napokon ratovanje već jednoć dozlogrdilo. Taj je rat do sele stojao Englezku grdnih milijuna, pa ako se jednoč dokrajči, moći se je tad nadati novom pokretu na polju proizvodaje a i šumska će se trgovina poboljšati, jer će i sama južna Afrika postati na jedanput jakim trošačem drva, na kojem i onako oskudieva. U utakmici, koja će se poroditi, trebali bi i naši eksporteri pravodobno osjegurati svoj dio, pa držimo, da bi se naročito drva moglo dosta iz naših predjela u južnu Afriku u buduće izvoziti. U brdskim šumama prodaje se i dalje obavljaju, nu uspjeh nije, dakako, osobit. Pitanje. Zadruga ima 100 jutara ovlaštenog posjeda. Jedna grana izlazi sa 25 jutara. Pita se da li će izdjeljena grana dobiti ´/^ od ^/^ ili ^4 od *U selišta? T. j . da li joj se ima dio pravoužitničtva odmjeriti prema cielokupnom svom posjedu ili pako samo prema onom broju jutara koje zakon uslovljava kao najveću izmjeru za cielo selište. (Kod nas 34 jutara). Odgovor. To pitanje riešava se u smislu naredb e kr. zem vlade, odjela za unutarnje poslove od 19.´VIII. 1894. br. 20.599 o vodjenju evidencije u pravoužitnom katastru (odtiskana u Sbirci šumskih zakona B orošić-G oglia str. 376). Različite viesti. Viesti iz kr. šumarske akademije zagrebačke. Ovoga mjeseca obdržavat će se velike geodetske vježbe sa slušači II. tečaja kraj Zagreba a trajati će kojih 10—12 dana. Vježbe će rukovoditi g. prof. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1902 str. 76 <-- 76 --> PDF |
- 386 — V, Hlavinka i pridieljeni mu asistenta g. Heisinger, — U isto vrieme poduzet će dozvolom i podporom vis. kr. zemalj. vlade, slušači III. tečaja oveće šumarsko naučno putovanje, po osnovi vodje tog putovanja prof. I. Partaša, u brdske četinjave i bukove šume našega Gorskoga kotara — većinom državne — razgledati gradnje oko pošumljenja i zagradjivanja bujica kraj Senja, odavle krenuti preko Rieke u Istru, gdje će razgledati radnje oko pošumljenja i uređjenja bujice „Ouietto" kraj Buzeta pak najstarije i najnaprednije kraške nasade i šume kraj Trsta i vratiti se preko Kranjske u Zagreb. Putovanju pridružit će se gg. profesori Dr. A. Heinz i F. Kesterčanek. Putovanje bit će doduše nešto napornije ali instruktivno i zanimivo, a trajati će 9—10 dana. t Adolf DanlielOTsky. Već pri zaključku lista stigla nam je osmrtnica, kojom se javlja smrt ovoga odličnoga i u svietu obće poznatoga našega šumarskoga stručnjaka umir. ravnatelja Valpova i Dolj. Milioljca dobara blagopokojnoga Preuzv. gosp. baruna Prandau-a. Danhelovski bio je začastni član našega hrv.-slav. šumar, družtva, živio je zadnjih godina u Beču, gdje je u visokoj dobi od 77 godina dne 27. pr. mj. umro. Posebni nekrolog izaći će u budućem broju našega lista. „Vječna mu slava i spomen". Osnova zakona o preustrojstvu križevačkoga učilišta pođielilo je nedavno Njegovo Veličanstvo naš kralj previšnju sankciju. Time je i po naslovu prestalo bitisati god. 1860. osnovano križevačko „kr. gospodarsko i šumarsko učilište" koje sad nosi naslov „kr. gospodarsk o učilište " a doista već i jest od god. 1899. samo gospodarskim učilištem, jer je rečene godine ono prestalo biti i „šumarskim" učilištem, pošto su te godine zadnji slušači šumarstva to učilište svršili, a već đvie godine prije toga novi se slušači šumarstva na zavod primali nisu. Križevačko je kr. gospodarsko učilište gore spomenutom osnovom, koja je sada zakonom postala, sasvim preustrojeno i na znatno viši stupanj stavljeno. Od slušača zahtieva se srednoškolska matura odnosno prijamni izpit, koji bi ju donekle nadomjestiti imao, pa je prema zahtievanoj većoj prednaobrazbi i naučna osnova preudesena. Osebina tog učilišta je ta, da je za slušače osnovan obvezatni internat, kojem je medju ostalim svrha, da osjegura što viši dodir slušača sa zavodskim gospodarstvom. Kako je do sele uz veći zavod bila u Križevcima kr. ratarnica, ostala je takova i nadalje, nu ratarnica — taj niži gospodarski zavod — s temelja je preustrojen; mjesto trogodišnjeg tečaja uveden je dvogodišnji a primaju se sada u tu ratarnicu samo odrasli mladići, po mogućnosti oni, koji su već vojnoj dužnosti udovoljili, s namjerom, da u toj zrelijoj dobi budu mogli bolje prosuditi važnost svega onoga što uče; poduka je u ratarnici u glavnom praktičnoga smjera, da se uzgoji valjano gospodarsko pomoćno osoblje. Dao Bog izpunile se na uhar na |
| ŠUMARSKI LIST 6/1902 str. 77 <-- 77 --> PDF |
— 387 — šega gospodarstva sve nade koje su ovom novom organizacijom križevačkoga zavoda u njegovu budućnost stavljene, jer je križevačko gospodarsko učilište jedini takov zavod u našoj zemlji, zemlji eminentno agri kulturnoj, koja treba vještih a domaćih gospodarskih upravitelja i ravnatelja, a uz to i vještog gospodarskog nižeg pomoćnog osoblja. Neka dakle novopreustrojeni zavod križevački cvate i napreduje naša je iskrena želja! 0 načinu kojom se uredjuju šume u Ugarskoj držao je nedavno u ugar. šumarskom družtvu predavanje šumar, nadsavjetnik i profesor šćavničke šumarske akademije L. Fekete . U tom svojem predavanju osvrnuo se je prof. Fekete ponajprije na samu propisanu metodu uredjenja — razšestarenje na periodički jednake sječivne površine — i zagovara, da se ondje, gdje prihodi pojedinih perioda pokažu prevelikih razlika, podje više tragom Hartigovim naime prihodi donekle izjednače; eventualno prilikom uredjenja podje tragom „sastojinskoga gospodarenja". Suvišno, veli, da je izkolčenje godiš, sječina u šumi za više godina. Redukcija odsjeka na jednu stojbinsku vrstnoću gotovo takodjer nije ni nuždna; shodnim podielenjem u sjekorede može se to reduciranje nepotrebnim učiniti; naročito nije nuždno reducirati na srednju dobrotu, odnosno onu, koja je ponajviše zastupana. Što se samog uredjajnog elaborata tiče. zagovara prof. Fekete neka se taj što više ujednostavi; doista su za ovakove ugarske elaborate tako mnogobrojne skrižaljke propisane kao skoro nigdje drugdje, pa se mnoge mogu izostaviti ili ih po više u jednu stopiti. Glede označivanja pojedinih odsjeka u samoj šumi, veli predavač, dosta je ako se neka granična stabla provide znaci uljene boje a neka se zabrani zatesivat ih u tu svrhu, kako se do sele obično radi. Ondje, gdje se postavljaju lokalne skrižaljke prirasta i prihoda, neka se u takove svakako uvrsti i srednja visina stabala. Kad se uredjuju i srednje i preborne šume neka se takove skrižaljke na sve takove veće šume svakako sastave, jer se bez njih takove šume ne mogu valjano uredititi. t Petar Baraba preparator zemalj. naravoslovnog muzeja, koji je bio i preparator našega družtvenoga šumarskoga muzeja, preminuo je u dobi od 56 godina još mjeseca ožujka u Zagrebu. Pokojnik bio je oduševljen i neumoran radnik svoje struke, pa kako smo slučajno zaboravili javiti njegovu smrt u prošlom broju našega lista, činimo to sada, jer je to bila vriedna ličnost, dobro poznata i u našim šumarskim krugovima a ima diljem Hrvatske mnogo i mnogo ptica i životinja po pokojniku nadjevenih. „Lahka mu zemljica". Obskrba djece naših šumarskih činovnika vrlo je važno pitanje, koje se težko riešava, naročito onda, kad pojedinci službuju kod lokalne šumske uprave, jer su šumarije često u takovim |
| ŠUMARSKI LIST 6/1902 str. 78 <-- 78 --> PDF |
— 388 — mjestima, gdje škola ne ima. Naročito težko je uzdržavati djecu mnogo godina u srednjim školama, a još teže u visokima. Za djecu činovnika koji službuju kod uprave drž. šuma još ima posebna uzgojna zaklada, a kani se takova i za djecu naših ostalih šum. činovnika osnovati, nu često i sve to još ne može sasvim pomoći onomu, koji je djecom obdaren. Valja promišljavati kako da se djeca obskrbe, pa jer upravo čitamo kako se naše domobranstvo tuži, da ne ima dosta častničkoga pomladka, to sjećamo odnosno preporučujemo svim onima koji takove mužke djece imadu, da je doista vrieđno slati ih u vojničke škole, naročito domobranske. Plaće su častnika sada liepo regulirane, unapredjenje u službi vrlo povoljno, a uz to moći je dobiti i gdje koje bezplatno mjesto, a poluplaćevnih ima dosta. Na žalost malo ima naših u domobranskim vojnim školama, pa gotovo nigda ova mjesta popunjena nisu. Skroz je neopravdano da su se Hrvati, svagda vrli vojnici, počeli rek bi kloniti vojničkih škola; naročito je to neosnovano glede domobranstva, koje je naša narodna vojska i službeni joj jezik hrvatski. Osim toga puno je laglje doći do plaćevnih pogodnosti u domobranskim vojničkim školama, nego u školama zajedničke vojske. „Ubijen medrjed" 230 cm. dulj. od njuške do repa, širina od lieve noge do desne (prednjih) 260 cm. duljina od njuške do stražnje noge 275 cm., zatiljak 42 cm. — 28. travnja o. g. počeo je snieg padati, te je u ovim krajevima izmedju „Vel Kapele" i „Vratnika", gdje bura vlada, zapao tako, da je i promet izmedju pomenutih šumah naprama Ogulinu i Senju prekinut bio. Isti taj snieg nagnao je i „medu", da si potraži hrane, te je iz šum. predjela „Stubica" zvanog prešao preko državne ceste u šum. predjel „Brušljan" ogul. imovne obćine. T o j e bil o dan a 30. travnj a t. g. „Stubica" leži desno, a „Brušljan" lievo na cesti Brinje—Senj. Žitelj Vasilj Knežević iz Žute lokve pošao je sa govedima u bujadnice, ne bi li im brsta nasjekao, u pomanjkanju siena. Naišao na trag medveđa, uputio se je u Žutu lokvu natrag i ob o tom obaviestio lugara, koji je sa još četiri žitelja tragom medveda progonio. Seljaci imahu sjekire a lugar pušku i naboje „medvedjake". Jerbo se je silna kitina uhvatila na šumi a bukova je i prolistana, a uslied sunčane toplote padala sa bukovih stabala, to nije medved opazio — zabavljen kopanjem žila — da ga se progoni; na 30 koraka približio se je lugar Stevan Knežević, te je tri izpalio u trbuh, našto je medo posrnuo i pao, ali slučajno uz bukvu, pa se je mislilo, da se je prislonio ali mrtav; medjutira samo je ranjen bio. Obaviestio je pomenuti lugar odmah šumarije brinjske upravitelja gosp. šumara Andriju Gopa, da se trag medvedji proganja, te je isti |
| ŠUMARSKI LIST 6/1902 str. 79 <-- 79 --> PDF |
— 389 — odmah sa šumar, pristavom Svetoz. Vučkovićem u Brušljan i otišao, te smrtonosni hitac mu i zadao (naime g. kot. šumar And. Cop). S. V. Porez i štete od mišeTa. Kr. ug upravno sudište izdalo je pod br. 275. od pr. god. načelnu riešitbu, prema kojoj su štete, što ju na oranicam a počine poljski miševi, ima smatrati elementarnom štetom, koja daje pravo na popust poreza. Dobro je to znati. Regeneracija naših rinograda liepo napreduje, to se zadnjih godina regeneralo 3000 rali propalih vinograda. Najmanja je površina naših vinograda bila god. 1897. naime 47.975 kat. raU — đočim je još god. 1886. bilo u Hrvatskoj i Slavoniji u svem 114.246 rali vinograda. Kako regenerirani vinogradi daju znatno već prihod, nego su ga davali stari ne regenerirani, to će već za nekoliko godina biti produkcija i kod nas tolika, da će uvoz moći sasvim prestati. NaJTeća visoka peć na svietu, koja se loži ugljenom od drva, nalazi se u Bosnoj i to u mjestu Varešu poznatom još od starih vremena sa svojih rudokopa i talionica. Do prije nekoliko godina bila je ovakva najveća peć na svietu u Americi, nu god. 1898. počela se je graditi u Varešu silna takova peć, koja Je sada najveća na svietu a visoka je preko 20 metara. Tako se evo diže industrija u susjednoj Bosni, koja u svojoj utrobi mnogo blago krije, koje se je za turskih vremena slabo izcrpljivalo — ili se i nikako izcrpljivalo nije. Pedesetgodišujica moravsko-šlezkog šumarskoga učilišta proslavljena je svečanim načinom 25. pr. inj. u Bieloj crkvi u Moravskoj (Mahr. Weisskirchen) gdje se taj zavod sada nalazi, dočim je prije bio u Eulenbergu odnosno Ausseu. K toj su proslavi pozvani bili svi nekadašnji djaci i drugi prijatelji ovoga zavoda. Žalimo, da nam je odnosni poziv prekasno u ruke došao, pa da ga u prošlom broju našega lista ne mogosmo objelodaniti. Bila je to dostojna slava kod koje je rek bi i čitavo gradjanstvo tu slavu slavilo. Austrijski šumarski kongres održan je ove godine 18. travnja u Beču uz vrlo brojni posjet ne samo uglednih šumarskih stručnjaka već i mnogih članova visokoga austrijskoga plemstva. Predsjednikom izabran je Preuzv. gosp. Karlo grof B u q u o y, a razpravljala su se dva pitanja i to: 1. ´„Od kojega će dojma biti po domaće šumarstvo izgradnja vodenih puteva, odredjenih da se izgrade u smislu držav. zakona od 11. lipnja 1901. i kako bi od tih vodenih puteva moglo šumarstvo što veću korist imati"; 2. „Pravni položaj privatnih šumarskih činovnika i njihova obskrba u starosti". Glede prve točke stvoren je zaključak da se osjegura u držav. odboru postavljenom za izgradnju vodenih puteva šum. |