DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1902 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 318 — označen u §. 3. šum. zakona, u kojem valja, da odnosno zemljište opet pošumi. Za iznošenje proizvoda tih kultura ne može se uporabiti rečena ustanova, jer se iste ne mogu smatrati šumskim proizvodima, makar su izrasli na zemljištu, koje je inače opredie- Ijeno za šumsku kulturu, dočim ona ustanova vriedi samo za šumske produkte. Ako suvlastnici prigodom razriešenja (razvrgnuda) zajednice nekretnina utanače medjusobno, da de svaki suvlastnik moći šumske proizvode iznašati preko zemlje drugog suvlastnika, tada takovo utanaeeuje imade za posljedicu, da će pojedini suvlastnik moči rečeno pravo vršiti makar i ne predleže spomenuti uvjeti §. 24, (Rješitb a bečkog upravnog sudišta od 8. veljače 1895 br. 694). Pod tudjim zemljištem razumjevamo zemljište treće osobe bilo kakove kulture, dakle i šume. Ako bi se proizvodi imali iznieti kroz branj evinu š´umsku, tada bi ova okolnost mogla uplivati samo na visinu odštete. Medju zemljišta, navedena u §. 24. spadaju i privatn i putovi . (Rješitba ministarstva za poljodjelstvo od 24, travnja 1873. br. 4141. Majerhoffer: Verwaltungsdienst III. st. 1199). S obzirom na ustanovu §. 26. šum. zakona, može se za rečeno iznošenje upotrebiti i privatn a voda U tom slučaju valja takodjer postupati po propisima §. 24. Dozvolom za iznošenje ne oduzimlje se vlastniku niti vlastnost, a niti uporaba zemljišta, jer kako smo jur spomenuli ovaj teret je prelazne naravi. Izvlastba zemljišta, nuždnog za put, nije dopustiva , jer za to ne ima pozitivnog propisa. Nova osnova šumskog zakona za Cislitaviju uvrstila je u §. 35. ustanovu, po kojoj je izvlastba dopustiva, Ovaj §. glasi: »Ako se, obzirom na mjestne odnošajc i množinu produkata, koji se imadu iz šume iznieti, ukazuje nuždnim, da se sagradi cesta, polože tračnice ili da se na tudjem zemljištu |