DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1902 str. 45     <-- 45 -->        PDF

— 435 —


raznih neprilika i nepogoda na mnogim mestima suviše proredjene
i satrvene, ali blagodaredi prirodi, koja je Srbiju napravila
pravom »Sumadijom«, mi imamo još dovoljno sačuvanih,
šuma na visinu i od željeznice i putova odaljenu
brdima, i na planinama, i te šume predstavljaju još ogromnim
vrednost državi, a ogolidena su samo neka mesta, za koje se
država stara, da ih. ili veštački pošumi ili stavi u zabranu
od stoke i ljudi zbog prirodnog pošumljivanja. Na ovome poslu


t. j . na podizanju šuma bilo na prirodan, bilo na veštački
način, počela je srpska šumska uprava, ako i u malim merama
da ozbiljno radi. O napredku na ovome polju biče govora
docnije u odeljku o podizanju šuma i o pošumljavanju goleti.
Šumska flora u Srbiji.


Poznato je, da je šumsk^, flora u Srbiji veoma bogata.
Ona ima sve predstavnike srednjeievropske šumske flore, i u
koliko je do danas izpitana ima preko 220 fela raznog drveda
i šiblja.


Kao najprostranija vrsta drveća u Srbiji jeste bukva .
Ona čini osnovu šumsku, po kojoj su ostale vrste drveća razmeštene
u većem ili manjem prostranstvu.


Cista bukva čini šume velikoga prostranstva na Miroču
pored Dunava, u Homo Iju, Medvedniku, Jablaniku,
Gučvu, Jelici, Javoru, Jastebcu, Kopaoiku, Goču,
Staroj planini, kao i po svima planinama jugo-iztočne
Srbije.


U predelima, u kojima se četinjari Ijuckom rukom satiru,
njihovo mesto počima da zauzima bukva, i to samoniklo, i na
taj se način ona lagano i postepeno na mnogim mestima, gdje
danas postoje lepe i vredne eetinaste sume, širi i rasprostire.
Ovo je širenje bukve uzelo maha u svima skoro mešovitim
šumama, a naročito onamo, gde su doskora vršene seče.


Primera za ovo imamo dovoljno u Srbiji. Najbolji nam
primer za to daje onaj deo planine Kopaonika, gde su prošlih
godina vršene seČe samih četinara, za stružnice (pilane), koje