DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1902 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 442 — Upravo radi ovoga pregustoga stanja mladih sastojina, ne mogu se one pravilno razvijati, jača stabla doduše nastoje sa podpunom svojom snagom, da time po naravi njima odgovarajuće redje stanje postignu. Nadi ćemo 20—30 podpuno ili na polak suhih jasenida, dok na jedno podpuno zdravo nadodjemo. Ove jasenove sastojine mnogo trpe osobito od leda; jer u onom slučaju, kad voda ove šume u zimsko doba poplavi — a to se vrlo često, tako rekud svake druge godine đogadja — stvori se na površini vode ledena kora od 8 —10 cm. debela. Ova poplavna voda počne, nakon nastaloga smrzavanja, dosta naglo opadati, te se za nekoliko dana izpod leda izgubi. Ova ledena kora pako ne će razmjerno sa opadanjem vode na tlo pasti, ona ostane u onoj istoj visini, koju je voda dostigla bila, naime ostane u visini od 1—2 metra nad zemljom na stablu visiti. Led se kasnije na više ploča prelomi, sa bridom na tlo padne, savijajući sa svojom težinom pojedina stabla Posljedica tomu biva ta, da postane onaj najdeblji, a po tome i najvriedniji dio stabla, za tehničku uporabu nesposoban. U hrastovim sastojinama, kod istih okolnostih, u manjoj se mjeri to opaža, nego u jasenovima. Vjerojatno je, da brži rast jasenovoga drva prouzrokuje to, da nije u stanju ovomu prirodnomu oštećivanju tako kao hrast odoljeti. Najmanje štete čini led na onim mjestima, na kojima se i gdjekoje deblije jasenovo ili hrastovo stablo nalazi; a to valjda s tog razloga, što ova starija stabla pružaju ledu sigurnije uporište, te najveći dio njegove težine nose. Iz ove, gore iztaknute okolnosti, mogao bi se donekle taj zaključak stvoriti, da bi u sličnim slučajevima samo preborna sječa u tom pogledu u stanju bila, da bezštetno pošumljenje osigura, odnosno štetu na minimum snizi; nadalje, da je njega hrasta već iz ovoga gledišta potrebna, na teret jasena, pošto je njegova odporna snaga i u ovom pogledu veća. To su uzroci zakržljanju privatnih šuma, koji su s jedne strane nastali uslied nemarne, sječe, s druge strane pako uslied |