DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1902 str. 62     <-- 62 -->        PDF

— 452 —


da će se one u dva gospodarski neovisna tiela razpasti. Bilo bi to —


po našem sudu a i po sudu mnogih — prava nesreća i za jedne i


druge. Stoljetni razvoj gospodarskih prilika učinio je, da iztočne zemlje


monarkije suvišne svoje proizvode gospodai´stva i šumarstva u prvom


redu prodavaju u zapadne zemlje, a ove opet svoje industrialne proiz


vode u iztočne zemlje šalju — a sve bez ikakovih potežkoća, jer su isto


gospodarsko tielo.


Nedodje li još u zadnjoj uri do nuždnoga sporazumka izmedju obih


pola naše monarkije, obje će stradati — na veselje trećih. Ako se go


spodarska zajednica monarkije raztepe, moglo bi to po obje pole biti


upravo kobno i od nedoglednih posliedica.


Naročito za našu trgovinu s drvom moglo bi gospodarstveno razdieljenje
do sele zajedničkoga gospodarskoga područja imati kobnih posliedica,
jer se polag uredovnih statističkih podataka — koju statistiku
ugarska vlada vodi — najbolje vidi, koli silna množina drva ide iz
Ugarske i Hrvatske u austrijske zemlje. Osobito naše hrastovine ide sva
sila u Austriju, jer ondje hrastovine gotovo ni ne ima. Austrija je jedan
od glavnih, a svakako prvi i najbliži konsument naše hrastovine, a to
za nas mnogo znači.


Do sele se je obćenito mislilo, da se u iztočnoj poli monarkije
ide za razvrgnućem gospodarske zajednice, nu činjenice svjedoče, da
su prvi koraci učinjeni baš sa zapadne, austrijske, strane. Austrijski
ministar predsjednik Dr. pl. Korber ipak veli, da nije neprijatelj zajednice,
pače da je o njenoj koristi duboko osvjedočen, ali traži od ugarske
strane garancije, da će se uglavljena zajednica lojalno držati, a rek bi-,
da mu se te garancije nisu dati htjele. Žalibože što u našoj monarkiji
medju narodima i ljudima već od više godina gotovo jače vladaju
strasti nego li razbor, pa su si i narodi većinom sami krivi, da pravoga
napredka ne ima, da proizvodnja zapinje, a naše, baš ne odviše gusto
žiteljstvo ne može naći kod kuće dosta privrede i seli u prekomorske
zemlje, poimence sjev. Ameriku; to je izseljivanje naročito iz Ugarske i
Hrvatske veliko.


Toliko o obćim gospodarskim prilikama, koje su sudbonosne i za
naš drvarski trg, na kojem momentano prilično mrtvilo vlada. Sad se
obavljaju procjene u hrasticima, da se mogu koncem ljeta i početkom
jeseni razpisivati običajne dražbe, koje su svagda povod velikom komešanju
medju drvotržci. One će valjda i ove godine ranije početi, kao
i lani, jer to drvotržci traže i što je medjutim sasvim opravdano. Drvotržci
traže sada i to, da se dražbe što prije od nadležnih oblasti
odobre, te su u tom smjeru, kako „Agramer Llovd" javlja, preko „ugarskoga
družtva drvotržaca" i posebnu predstavku podnieli. I to je nji