DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1902 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 453 — hovo nastojanje podpunoma opravdano, jer je svagda u interesu kupca, da kupljeni objekt što prije izradjivati dade. Vis. ugar. ministarstvo za poljodjelstvo udovoljilo je i onoj predstavci drvotržaca glede prodaje odpadaka hrastovoga drva u erarskim šumama, te je za dne 28. srpnja razpisana kod kr. nadšumarskoga ureda u Vinkovcima ustmen a dražba za takav hrastov odpadak, koji preostaje iza izradbe tvoriva kroz 5 godina — isti je odpadak ustanovljen sa 25% procjenom izkazane sveukupne drvne gromade — uz izkličnu cienu od 1 K. 51 fll. po m´ ; vadium iznosi 8000 K. U brdskim šumama još se nekoje prodaje obavljaju; zadnji rezultati prilično su dobri ondje, gdje ima prometila, paće i za bukovinu počelo se je više pitati, što će osobito posjednike naših prostranih bukvika obradovati moći — tim više, što oni u tom pogledu baš razmaženi nisu. Različite viesti. Skupština kranjsko - primorskoga šumarskoga đružtva obdržavana je ove godine u Građu na obalama Adrije kraj Akvileje. Glavna svrha, da je ta skupština ovdje održana, bila je ta, da se razvide do sele izvedene radnje i polučeni uspjesi oko pošumljenja pjeskulja na lagunima oko Grada. Uz pitanje oko pošumljenja Krasa, koje se može danas u Kranjskoj i austrij. Primorju već u načelu riešenim smatrati, postalo je za kranjsko-primorsko šumarsko družtvo pitanje o umirenju i pošumljenju pjeskulja oko Grada osobito zanimivim, odkako se je prije tri godine odpočelo pošumljivanjem tih pjeskuljah. 0 tom pitanju, kao i uspjehu dojakošnjih radnja i izkustva, izviestio je potanko na skupštini g. K. Rubbia , c. kr. šumarski nadpovjerenik, koji rukovodi te radnje oko umirenja i pošumljenja tih pjeskulja. To je pitanje i za tamošnje stručnjake novo, jer već od 18. stoljeća, kad se u tom smjeru nešto radilo po uputi Danca Soren Bjorna, više ništa radilo nije. Polučeni uspjesi ovoga kratkotrajnoga trogodišnjega rada već su vrlo povoljni, pa ne ima sumnje, da će u buduće ove radnje još i bolje napredovati, dok se potrebito mjestno izkustvo u svakom smjeru steće. Prvotna produkcija u god. 1901. Iz izvještaja trg. i obrt. komore u Zagrebu o gospodarstvenim odnošajima u god. 1901. Godina 1901. ne može se pohvaliti obiljnošću u proizvodnji ratarskih plodina. Veoma je promjenljivo vrieme tečajem prošle godine časom probudilo dobre nade u ratarskim krugovima, časom opet pretvorilo te donekle opravdane nade u puku obsjenu. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1902 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 454 — Prva tri mjeseca hijahu hladna i kišovita, tako da je mnoga loza i voćka od te nepovoljnosti trpila, a mnoge štete učiniše usjevima nebrojeni poljski miševi. Mjeseca ožujka pala je takozvana „kalna kiša", koja je doniela silu prekomorskog pieska po svoj srednjoj Europi. Sliedeća dva mjeseca, naime travanj i svibanj, bijahu suhi, vjetrovitihladni, dočim bijaše mjesec lipanj i srpanj kišovit i hladan, a kolovoz suh, rujan je opet donio veoma osjetljivih poplava. Listopad u početku liep i topao, pretvorio se je u drugoj polovici u kišovito i hladno vrieme, koje je potrajalo do polovice studenoga. Od tada, pa sve do svršetka godine imadijasmo posvema abnormalno vrieme, jer je bilo ponajviše toplo i jugovito, tako da o sniegu ni spomena bilo nije, već su jedino sliedile gdjegdje znatne kišne oborine. Poslie radnje zaostahu veoma povodom nepovoljnosti vremena u prvoj četvrti godine. Vrieme je u ti´avnju omogućilo provedbu zaostalih poljskih radnja, a kako su loza i voćke kasno potjerale, te obilno cvale, bila je opravdana nada, da će biti prirod dobar. U voćarstv u zabilježiti je u toliko napredak, što je vlastnik velikog trgovinskog cjepilnjaka „Victoria" u Moravskoj, imenom F. Waniek,-n a svom imanju Lovrečina kod Vrbovca kao podružnicu zasnovao 110 rali veliki trgovinski cjepilnjak i razsadnjak za najrazširenije vrsti voća, te ukrasno drveće i džbunje, gdje se samo na odgoj pociepiti se imajućih divljaka upotrebljava 10 rali. Bez takova poduzeća nije se moglo ni pomisliti na ikakav početak racijonalnoga voćarstva, jer je napose mali gospodar inače upućen na proizvode koje kakovih zakutnih ciepilnjaka, koji ne mogu pružiti nikakovo jamstvo niti glede vrsti niti glede pravilnog odgoja voćnih stabala, kako se svakog proljeća i jeseni na zagrebačkom trgu na žalost svih voćara opaziti može. Kod voćaka se je ova predmjeva o dobrom prirodu izjalovila, jer sliedeće hladne kiše, gusjenice u obilnom broju, te krvavi ušenac unistiše veliki dio cvieta. Ipak je na stalnim mjestima vrlo dobro šljiva urodila, a obiljno kesten i orasi. Potonji bijahu vanredno uspjeli u svakom pravcu. Bilo je mjestimice prilično kajsija i ranih jabuka. U Hrvatskoj i slavoniji brojismo koncem godine 966 ciepilnjaka sa površinom od 399 katastralnih jutara. Voćaka je producirano preko pol milijuna (jabuka 285.000. krušaka 128.000 šljiva 52.000 i drugih voćaka znatno.) Jabuka imade 200 vrsti. Veći je dio tih voćaka porazdieljen bezplatno. Naše se vinogradarstvo oporavlja od silnih šteta nanesenih po raznim zareznicima i nametnicima. Pošto leži velika većina vinograda na visini i na obroncima, niesu nepovoljnosti vlage djelovale tako žestoko na razvoj loze, kao na žitarice i okopavine, a poznija je |
| ŠUMARSKI LIST 7/1902 str. 65 <-- 65 --> PDF |
— 455 — suša pače bila lozi kod cvieta u prilog. Bolesti trsne ´pojaviše se ove godine u mnogo slabijoj mjeri, a to usljed savjestnoga štrcanja sa modrom galicom i prašenja sa sumporom, kao i usljed trsju povoljnog vremena. Regeneracija loze na podlozi amerikanskog trsa napreduje po svoj zemlji snažno, a sviet nastoji obraniti se proti nepogodama tuče u sve većoj mjeri tučobranima. Obilan plod na trsima dao je naslutiti dobru berbu, nu u sredini godine naškodio je crni rak mnogom grozdu, ne manje je nepovoljno u pogledu kvalitete djelovala hladna i kišovita jesen na groždje, tako da konačni uspjeh u obim pravcima nije opravdao velike nade, što no ih gojiše vinogradari o prirodu vina. Izgubljeno je bilo truležem do 30%. Najgorje su prošli vinogradari, koji su već u rujnu brali sve u gjuture gnjilo, poluzrelo i zdravo groždje. Takav je mošt na skoro postao gust kao ulje, pa se je vukao zbog preobilja sluzi, suviška kiseline, premalo sladora i trieslovine, te je usljed toga prešao u mliečno vrienje, mjesto u alkoholičko. Mošt, izmošten od sama zdrava groždja, poslie istom u listopadu održane berbe, bez iznimke je stalan i dobar. Tako je prošla berba opet očito dokazala, od kolike je važnosti podbiranje te sortiranje groždja za berbu. Novo se vino slabo traži, a usljed toga su pivnice još pune vina. Loznjaka imađe u Hrvatskpj i Slavoniji 6 zemaljskih i 142 družtvena. Prvi pokrivaju površinu od 150, a drugi 196 katastralnih jutara. Proizvedeno je do 2^/5 ´milijuna ključeca (´/g u zemaljskim ložnjacima). Usljed velikih kiša, daleko još prije jeseni došlo je do vanredno obsežnih i potrajnih poplav a u cielom komorskom teritoriju, naročito od Zagreba do Jasenovca, a s prediduće potrajne suše, što je vladala mjeseca svibnja u većem dielu teritorija, nastala je stagnacije, pače pogoršica u razvitku ratarskih plodina tako, da za 14-dnevne vegetacije kritičnog stadija oplodjivanja žitarica nije bilo nikakva napredka. S toga je bila žetv a ozimina i jarina vrlo različita. Tako je sipala u ovokomorskom okružju u minimumu i maksimumu: pšenica od rali 4—15 hl, raž 4—12 hl., zob 4—12 hl., ječam 4—18 h.; prosjekom od rali bio je prihod: kod žitarica 6—10 q., kod kukuruze 9 q., kod zobi 9-127, q. Zasijano je bilo u tom komorskom području: ozimine svega 245.000 rali, jarine svega 44.000 rali, a kukuruze svega 315.000 rali. Rodilo je pako ca. 1,114.000 q. ozimine, 80.000 q. jarine, 2,300.000 q. kukuruze, zobi pako 160.000 q. Kako se od tud vidi, kulturi zobi se kod nas još ne svraća ona pažnja, koju ona zaslužuje za domaću porabu i kao trgovačka bilina; ona je i glede tla kod nas još pravo pastorče naših ratara, jer ju siju ogromnom većinom na jur iztrošeno ili |
| ŠUMARSKI LIST 7/1902 str. 66 <-- 66 --> PDF |
— 456 — posve mleno tlo; tako dakako njen prirod ne može pobudjivati na izdašniju kulturu. Od trgovinskoga bilja zasijano je bilo u komorskom području najviše konoplje i lana, pa se tih plodina dobilo 62.000 q. u vlaknu. Cikorij e ubralo se je 42.000 q. korjena, Cisti dobitak na rali kreće se izmedju K. 430 i 590 ; tolika dobitka neda ni jedna druga plodina; ali ako se zemljište ne će uzdržavati svrsi shodnim obradjivanjem, neobhodnim gnojenjem i shodnim poljskim turnusom i istoj barem fizikalnoj i kemičkoj snazi, ne će se polučiti trajan prihod u takovu gospodarstvu, a tako će bit taj znatniji doliod i dobitak našim gospodarima samo prelazan a put utrt k toli štetnom grabežnom ratarstvu. Na tu okolnost ovdje moramo upozoriti. Okopavin e ponieše dobro; lan je loše urodio, nu konoplje dobro. Kukuruza, osobito ona kasno sijana, bila je redka i slaba. Heljda i proja urodiše dobro, korun bijaše kvalitativno i kvantitavno srednje ruke. Repa, zelje i crveni luk urodiše obilno. Livade su trpile od obiju ekstrema, naime u početku od velike i hladne vlage, a kasnije od vjetra i suše. Sien a je bilo vrlo malo, tako da je mjestimice spremanja jednog metričkog centa siena stajalo K 3; mjestimice bilo je sieno posve zamuljeno, s toge je bila prodja s blagom postojano slaba, a ciene nizke, jer se s oskudice krme mnogo blaga dbgonilo na sajmove, a malo gdje bilo kupaca u dovoljnom broju, koji bi kupovali užitno i prigojno blago jer je i u susjednim zemljama bilo malo krme u gospodara. Gospodari pako, koji su po sreći svoje sieno sretno spravili i na višak imali mogli su ga dobro prodati u staje državne englezke konjske asentkomisije u svrhu rata proti Burima u južnoj Africi, koja u Zagrebu već obstoji od rane jeseni, i gdje se na dan stiče 5—700 konja. Sieno u tu svrhu dovaža se već i iz susjedne Štajerske na zagrebačko tržište, jer ga naši domaći ratari na pretek više ne imaju. Vidi se od tud, od kolike je važnosti sijanje krme na oranicama: može se reći: krme ne ima nikada previše u gospodarstvu. Kao svjetla točka živinogojstva iztiče se stalni te potrajni napredak stočarstv a i u prošloj godini. Da se poluči što jedinstvenija pasmina razdieljeno je po cieloj zemlji preko 4.600 bikova što zemaljskih što podružničkih, obćinskih, subvencioniranih, što privatnhih. Od tih bikova spada do blizu dvie trećine na ovokomorsko područje. Začudno je, što stoka nije unatoč veoma slabe paše u prošloj godini stradala, već je diljem ciele godine sa malom iznimkom zdrava bila. Samo je ustanovljeno jedno veliko zlo, o kojemu bijaše dosele slaba spomena, a to je tuberkuloza kod rogate marve. Tvrde mnogi, da je ta bolest importi |
| ŠUMARSKI LIST 7/1902 str. 67 <-- 67 --> PDF |
— 457 — rana Siemeiithalskom pasminom. Povodom nedovoljnog broja licenciranih bikova moradoše se i prošle godine upotrebiti nelicencirani razplodnici u mnogim manjim mjestima. Krma d je sporadično trpjela od zaraze, a ovc e od metiljaguši. Konj i uzdržahu se u povoljnim zdravstvenim prilikama, napredak u konjogojstvu je povodom uspješnoga križanja vidljiv, nu bio bi kud li jači, da ne postoji malne u cieloj zemlji loši običaj prezati pod težki tovar mladu ždriebad. Živa d je prebrodila zdravo cielu godinu, dočim su pčele opet mnogo trpjele na nedostatnosti paše. Rojenje je tim povodom dosta slabo bilo. Ribarstv o nije do danas sa nadležne strane našlo u našoj domovini nuždne željene zaštite, ono se tjera jošte danas na način koji izazivlje opravdani prigovor sa strane strukovnjačke. Ne pazi se na vršenje naredbenih propisa i daje se odveć lasno prigode ribokradičarima da ilicitno love ribu i time oštete ne samo zakupnike, već u prvom redu ribarstvo, koje kraj te pustopašnosti ide na susret svojoj očitoj propasti. U Zagrebu postoji posebno ribarsko družtvo, koje nastoji po slabim svojim novčanim silama oko unapredjenja ribarstva Ono je uredilo prošle godine u potoku Bliznecu mriestelištne stanice za pastrve i radi sada oko gojilištne i mriestilične stanice u Savi za plemenitije vrsti riba. Ovo družtvo kani tim podhvatom pokazati, kako u nas valja uvesti ribarstvo, da bude i ono jedna od unosnih privrednih grana u Hrvatskoj. Ovo je družtvo strukovnjački ocienilo zakonsku osnovu, što no ju je priredila kr. zem. vlada i koja će osnova doći doskora na saborsku razpravu. O svilogojstv u stigoše crni glasovi, biva ga sve manje. Svilogojstvo ne nalazi odziva više ni u onim predjelima, gdje su još u šestdesetim godinama mal ne u svakoj kući žene svilce hranile, jer se je svilogojstvo za to vrieme pribrajalo unosnoj privredi. Glavni povod tomu zlu leži u onim okolnostima, o kojima je toli često jur rieč komora povela u svojim predhodećim izvještajima. (»Hrv. trgov, list".) Izpit lugarskih kaudidatu u Topuskom. Na 9. pr. mj. održan je kako „Nar. Nov." javljaju u pripravnom lugarskom tečaju umir. šumara P. A gj i ć a u Topuskom izpit lugarskih kandidata, kojemu su prisustvovali mnogobrojni odlični kupalištni gosti i više starijih stručnjaka Izpitu sejepođvrglo svih deset kandidata, koji su polovicom ožujka o. g. počeli polaziti tromjesečni naukovni tečaj. To su mladići od 20—30 godina, većinom bivši podčastnici kod vojske, koji su iz raznih krajeva Hrvatske i Slavonije ili o svojem trošku ili o trošku svojih službodavaca stupili u tečaj, da steku potrebitu teoretičku i praktičnu naobrazbu u lugarskoj |
| ŠUMARSKI LIST 7/1902 str. 68 <-- 68 --> PDF |
— 458 — struci. Kod izpita su sakupljeni gosti uspjeliom upravo ugodno iznenadjeni bili, te nisu mogli, a da na usta prisutnog šumarnika i upravitelja otočke imovne obćine g. Sandora Perca ne dadu očita izraza i priznanja ravnatelju tečaja g. P. Agjiću. NoTi preparator za naš družtveni šumarski muzej, g. Ivan Nikšić u Zagrebu (Ilica, palača I. hrv. štedionice), preuzeo je nakon smrti pokojnoga preparatora narod, zemalj. muzeja Petra Barage, koji je i za družtv. muzej nadjevao, za nadjevanje ono, što je negotovljeno ostalo, pa je to i liepo dogotovio. Možemo s toga g. I. Nikšića kao dobroga i domaćeg preparatora preporučiti i našoj gg. šumarskim stručnjacima, jer radi solidno, vješto, a i dosta jeftino. Zrjekradice u austrij. alpinskim predjelima tjeraju i danas kao i prije svoj pogibeljni zanat. Svaki čas pišu tamošnje novine o sukobima lugarskoga i lovačkoga osoblja sa zvjerokradicama, a da se često i u takovim sukobima i oružje rabi, nije ništa novoga. Nedavno je u Štajerskoj uhvatila žandarmarija kod St. Mihaela čitavu družbu od sedam glava i predala ju u uze suda u Leobenu. Sve su to posjednici-seljaci koje ne vuče u lov toliko dobit, koliko lovačka strast. — Pogibeljnije bio je sukob dvojice nadzirača lova kneza Porcie sa četvoricom zvjerokradica u knježevskom lovištu, koji su lovili na divokoze. Lovci su zvjerokradice iznenadili i htjeli ih uapsiti i oduzeti im puške. Dvojica zvjerokradica umakoše, a dvojica htjedoše da se brane — prem to kašnje poricahu. Jedan je od lovaca pucao na tu dvojicu šprihom i ranio ih težko, te je jedan od njih kasnije svojim ozledama i podlegao. Na sudbenoj razpravi imao se je lovac, tužen zbog prekoračenja samoobrane, braniti, pa je sud uvažujuć njegove i druga mu navode, kao i obzirom na njegovo svagda bezprikorno ponašanje, riešio ga obtužbc. Šljuke u Hrvatskoj legu. U travnju o. g. obavljane su kulturne radnje u šumi „Graberju" z. z. Dubrava. Dne b. travnja t. g. našao je lugar Franić u bukovom grmiću na zemlji šljuku na gnjezdu, gdje sjedi na 4 jaja. On je to mjesto dulje vremena motrio i pazio, da li će se šljuke izleći. Dne 14. travnja išao je on gnjezdo gledati. Stara bila je mirna, nu dok ju je htio primiti, prnula je ona u grm, a pod njom je ostalo troje mladih, a jedno jaje bilo je mućak. Lugar se je udaljio, a stara je odmah u gnjezdo uljegla. Nakon 8 dana došao je lugar opet k gnjezdu, ali šljukah nije bilo. Gašo Vac. Čudo prirode. Jedan lovac u J. gr imao je lovačku kuju, koja mu je mlade oštenila. Kuja medjutim poginula, a mladi psići ostadoše. U susjedstvu bila je druga kuja, ali bez mladih, a nije se ni mislilo, da bi tako brzo mlade imala. Ona slučajno dodje k mladim psićima i brzo se njima priljubi. Psići mislili su, da im je to majka, pak su — gladni |
| ŠUMARSKI LIST 7/1902 str. 69 <-- 69 --> PDF |
— 459 — — tražili mlieka i vukli su ju /.a đpjke, ali uzalud, mlieka nije bilo! Kuja trpila je to, dok joj niesu dojke do krvi ozliedjene bile, pak je istom tada psiće ostavila. Gašo Vac. Ukinu<5e „meriiie" u Srbiji za drva. Srbski carinski tarif odredjuje pristojbu za vaganje, „merinu" zvanu, za svu onu robu, koja se imade po težini ocariniti. Pristojba iznosi 10 centima za q. Srbski jedan zakon od god. 18b9. protegnuo je ovu merinu i na svu ostalu uvoznu robu, makar da je i prosta od carine ili da se ocarini po m^, te je povisio merinu na 0 40 dinara za q. Ovom odredbom, koja se u ničem neda dovesti u sklad sa duhom trgovačkog ugovora, bio je težko pogodjtn naš uvoz drva u Srbiji, tako da je n. pr. naš uvoz gorivih drva pao od 1149 q u g. 1898. na 755 u g. 1999. Dne 3. ožujka o. g. izdana je novela k carinskom tarifu, kojom se prvobitne ustanove opet restituiraju, pa se od carine prosto robe i od onakove, koja se ocarinjuje po kubičnom sadržaju, nema odmjeriti marina Ova odredba ne samo da će opet pogodovati našem izvozu gorivih drva, već će dobro doći i izvozu gradjevnog drva, pošto su stavke srbskog carinskog tarifa za najvažnije vrsti gradjevnog liesa ustanovljene po rn^. (Hrv. trg. list). Agrunie u Italiji. „Hrv. trg. list" piše : Proizvodnja limunova i naranča zastupana je poglavito u južnoj Italiji i Siciliji. Ona je povećana od 4.200 mil. komada u saisoni 1900.—1901. god. na 4.430 mil. komada u saisoni 1901.—1902. godine. Najveći dio uvećane proizvodnje pripada Siciliji i iztočnim okruzima južne Italije. Sicilija je pokazala porast od 2893 na 2210 milijuna komada, a iztočni okruži od 73´6 na 117 5 mil. komada. — K tomu nadodajemo, da ova povećana proizvodnja dolazi donekle i nama u korist, jer se za odpremu agruma rabe drveni sanduci od bukovine — tavoleti i testoni — a ovo je jedna od glavne robe, koja se u našim bukvicima izradjuje. 0 naučnom putovanju slušača kr. šumarske akademije zagrebačke u Gorski kotar, hrv. i austrij. Primorje, o kojem već u zadnjem broju našega javismo, da će se u lipnju o. g. poduzeti, za sada na kratko izvieštujemo, da je obavljeno točno polag uglavljenoga putnoga programa. Izletnici krenuše 8, lipnja na put, a vratiše u večer dne 17. lipnja natrag u Zagreb. Izletnici bili su svagdje liepo i prijazno primljeni pače podvoreni od strane slav. ravnateljstva tvornice u Vrbovskom, a u Mošunju na večeri i a Novom na objedu gosti gospodina Nikole Sr i će šumskog veletržca i posjednika u Novom-Vinodolskom, dočim ih u Buzetu u Istri i u Obćini nad Trstom počastilo objedom u ime vis. c. kr. ministarstva za poljoojelstvo tamošnje c. kr. šumarsko uadzorničtvo. Vrieme, ako je i bilo dosta kišovito, nije u programu nikakove promjene prouzročilo, pa ako su izletnici i nešto više od kiše |
| ŠUMARSKI LIST 7/1902 str. 70 <-- 70 --> PDF |
— 460 — trpili, nije im s druge sirane dodijavala na Krasu velika vrućina, običajno već u ovo doba godine. Ovo naučno putovanje, na liojem su izletnici imali prilike upoznati vrlo raznolike šumske, naročito šumskouzgojne prilike, a vidjeti i prekrasnih krajeva, dovršilo se je i bez najmanje neprilike, a na podpuno zadovoljstvo svijuh, na čem budi već ovime izražena srdačna hvala svim onim, koji su se sa svoje strane trudili, da izletnicima putovanje što ugodnijim, a poučnijim i zanimivijim učine. Uz ovogodišnjeg vodju prof. Ivana Partaša i 10 slušača III. tečaja sudjelovao je na čitavom putu još prof F. Kesterčanek, po Gorskom Kotaru i Hrvatskom Primorju prof. dr. A. Heinz, dočim su se kod izviđa oko pošuljivanja i zagradnje bujice Riečice kod Buzeta u Istri pridružili izletnicima profesori V. Hlavinka i F. KŠandor. UnoTČivauje odpadaka. Narod je naš dobro promislio, kad je rekao, da je „bolje umjeti, nego imati". I kad čovjek što ima, a nezna ciene onome, što ima, kao da ga i nema. A kad je čovjek dosjetljiv, iztjerat će novaca i iz djubreta, pa će mu i ono vriediti, kao i svako drugo blago. Možemo reći, da je kod okretnog svieta sve od vriednosti, a kod neukog ništa ciene nema. Grad Antwerpen izdavao je godišnje 25.000 franaka, da se izbacuje izmet , a danas od toga izmeta ima milijun prihoda. Tvornica konaca u Miihlhauseru ima velike koristi od sap u njače , koja bi se inače bacala. Sapunjača se tamo pomieša s krečoro, pa se onda voda odciedi. da ostane talog, koji se pritiskom zbije u ciglje, koje se poslie suše. Kad se poslie te ciglje u retorti destiliraju, dobiva se plin, koji ima tri puta jaču svjetlost od običnog razsvjetnog plina. Na taj način tvornica ima i jače svjetlo i dva puta više, nego što joj treba. Nije ni mala korist od mlieka, kad se s njega skine vrhnja. Takvim se raliekom satinira papir, pa se od njega pravi tutkalo, koje ne propušta vodu, zatim prave boje itd. Ni pare ovi nisu na odmet. Za štetu, koju čine po kućama, plaćaju rodjenom kožom svojom. Od kože njihove prave vrlo Une rukavice, a od dlake cilinder-šešire, koji su finiji od onih od dabrova dlake. A kakve li tek koristi čovjek ima od strugotine! Sve ono, što odpadne od sjekire, u nas se baca. A u drugom svietu proizvode od tih odpadaka tristo stvari. Kad se strugotina destilira, dobiva se plin, pa alkohol od drveta, pa katran, ocatna kiselina i još razna ulja. Od katrana samog dobiva se opet benzol, parafin, naftalin, karbolna kiselina, kreozot itd. Kad se strugotina prosije, pa se onaj sitniš raznim Ijepkom sljepi i zagrivanjem i pritiskivanjem zbije, dobiva se umjetno drvo i druge materije za preradjivanje. U Parizu od strugotine i krvi prave |
| ŠUMARSKI LIST 7/1902 str. 71 <-- 71 --> PDF |
— 461 — crnu i tvrdu neku masu, koja se može isto onako preradjivati, kao i drvo, a ugladjena liepo se sjaji, pa se može i lakirati i pozlaćivati. Od strugotina nekih drva prave masu, koja naliči mramoru. Još od strugotina prave razne vrsti baruta, a kad se zagrije sa sumporom i jednom vrsti čadja, onda se dobije jeftina, a trajna mrka boja, koja ne izbliedi ni od kiseline. A već poznato je svakomu, da se strugotine upotrebljavaju i za slaganje jaja i za djubrenje. Strugotina sa cementom i sadrom daje masu, koja ne propušta ni toplotu ni hladnoću, te u Americi upotrebljavaju to u zidu i izpođ poda. Pa i rakiju prave od jelove strugotine. I kad bi tako redali, ne bi skoro gotovi bili, toliko je stvari, koje se dobivaju od strugotina. Nije onda čudo, što profesor Austen kaže: „U kaputu mojem na svaki način ima dielova od kakve plesne haljine i od košulje kakvoga osudjenika". Kroz kakve promjene ne prodje svaka stvar! Gas stoji ona na zlaćanom stolu, čas je tamo negdje na djubretu, a čas je u tvornici da promieni oblik, pa da se vrati opet u salon". U sjevero - amerikanskom gradu Worcester (država Massachusetts) u obćinskom oboru hrane 1800 svinja pomijama i odpađcima iz kuhinje. To bi sve inače išlo na djubre. Ovako je trošak, što se to iznosi, godišnje 70.000 kruna, od kojih im 45.000 naknade svinje. Već ovo, veli „Trg. Glasnik", može nam otvoriti oči, da vidimo, koliko blaga gubi svaka obćina, koja odbacuje a ne upojrebljava razne odpadke. Da se u jednom ovećem gradu svi odpadci koristno upotriebe, donielo bi toliko prihoda, da bi se mogli podmiriti svi troškovi obćinski i bez nameta na gradjane. Ali se način, na koji se to može izvesti, ne da izsisati iz prstiju, nego se mora proučiti Zato bi u obćini jedna osoba morala uzeti samo taj zadatak preda se, da prouči, kud se metnu svi odpadci iz kuća, i na koji bi se način mogli oni koristno upotriebiti. Pitanje je to važno i sa higijenskog i ekonomskog gledišta. Ruski (Iržav. nadšaiuari na naučnom putovanju. Koncem pr. mj. stigli su ovamo u Hrvatsku nadšumari gg. Nikola Dimitrijević Souchodski iz Voronežke i Nikola Ivanoff iz Jekaterinoslavske gubernije, koje je carska ruska vlada izaslala u Njemačku i Austro-Ugarsku da prouče šumarske prilike, naročito da se upoznaju sa uzgojem tirasta i načinom unovčenja hrastovine na panju, kakav je običajan u nas. Putnici, koji su već dva mjeseca na putu, desili su samo jedan dan u Zagrebu, razgledali prostorije šum. doma, akademije, muzeja i t. d. a bili su i u Božjakovini, te im se je sve to vrlo svidjalo, odputovali su odma u veče put Vinkovaca, da se u tom kraju, koji je prava pravcata domovina hrasta, upoznaju sa svim onim, što im je ponajglavnija svrha naučnoga puta bila. |