DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1902 str. 70 <-- 70 --> PDF |
— 460 — trpili, nije im s druge sirane dodijavala na Krasu velika vrućina, običajno već u ovo doba godine. Ovo naučno putovanje, na liojem su izletnici imali prilike upoznati vrlo raznolike šumske, naročito šumskouzgojne prilike, a vidjeti i prekrasnih krajeva, dovršilo se je i bez najmanje neprilike, a na podpuno zadovoljstvo svijuh, na čem budi već ovime izražena srdačna hvala svim onim, koji su se sa svoje strane trudili, da izletnicima putovanje što ugodnijim, a poučnijim i zanimivijim učine. Uz ovogodišnjeg vodju prof. Ivana Partaša i 10 slušača III. tečaja sudjelovao je na čitavom putu još prof F. Kesterčanek, po Gorskom Kotaru i Hrvatskom Primorju prof. dr. A. Heinz, dočim su se kod izviđa oko pošuljivanja i zagradnje bujice Riečice kod Buzeta u Istri pridružili izletnicima profesori V. Hlavinka i F. KŠandor. UnoTČivauje odpadaka. Narod je naš dobro promislio, kad je rekao, da je „bolje umjeti, nego imati". I kad čovjek što ima, a nezna ciene onome, što ima, kao da ga i nema. A kad je čovjek dosjetljiv, iztjerat će novaca i iz djubreta, pa će mu i ono vriediti, kao i svako drugo blago. Možemo reći, da je kod okretnog svieta sve od vriednosti, a kod neukog ništa ciene nema. Grad Antwerpen izdavao je godišnje 25.000 franaka, da se izbacuje izmet , a danas od toga izmeta ima milijun prihoda. Tvornica konaca u Miihlhauseru ima velike koristi od sap u njače , koja bi se inače bacala. Sapunjača se tamo pomieša s krečoro, pa se onda voda odciedi. da ostane talog, koji se pritiskom zbije u ciglje, koje se poslie suše. Kad se poslie te ciglje u retorti destiliraju, dobiva se plin, koji ima tri puta jaču svjetlost od običnog razsvjetnog plina. Na taj način tvornica ima i jače svjetlo i dva puta više, nego što joj treba. Nije ni mala korist od mlieka, kad se s njega skine vrhnja. Takvim se raliekom satinira papir, pa se od njega pravi tutkalo, koje ne propušta vodu, zatim prave boje itd. Ni pare ovi nisu na odmet. Za štetu, koju čine po kućama, plaćaju rodjenom kožom svojom. Od kože njihove prave vrlo Une rukavice, a od dlake cilinder-šešire, koji su finiji od onih od dabrova dlake. A kakve li tek koristi čovjek ima od strugotine! Sve ono, što odpadne od sjekire, u nas se baca. A u drugom svietu proizvode od tih odpadaka tristo stvari. Kad se strugotina destilira, dobiva se plin, pa alkohol od drveta, pa katran, ocatna kiselina i još razna ulja. Od katrana samog dobiva se opet benzol, parafin, naftalin, karbolna kiselina, kreozot itd. Kad se strugotina prosije, pa se onaj sitniš raznim Ijepkom sljepi i zagrivanjem i pritiskivanjem zbije, dobiva se umjetno drvo i druge materije za preradjivanje. U Parizu od strugotine i krvi prave |