DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1902 str. 71     <-- 71 -->        PDF

— 461 —


crnu i tvrdu neku masu, koja se može isto onako preradjivati, kao i
drvo, a ugladjena liepo se sjaji, pa se može i lakirati i pozlaćivati. Od
strugotina nekih drva prave masu, koja naliči mramoru. Još od strugotina
prave razne vrsti baruta, a kad se zagrije sa sumporom i jednom
vrsti čadja, onda se dobije jeftina, a trajna mrka boja, koja ne izbliedi
ni od kiseline. A već poznato je svakomu, da se strugotine upotrebljavaju
i za slaganje jaja i za djubrenje. Strugotina sa cementom i sadrom
daje masu, koja ne propušta ni toplotu ni hladnoću, te u Americi upotrebljavaju
to u zidu i izpođ poda. Pa i rakiju prave od jelove strugotine.
I kad bi tako redali, ne bi skoro gotovi bili, toliko je stvari, koje
se dobivaju od strugotina.


Nije onda čudo, što profesor Austen kaže: „U kaputu mojem na
svaki način ima dielova od kakve plesne haljine i od košulje kakvoga
osudjenika". Kroz kakve promjene ne prodje svaka stvar! Gas stoji ona
na zlaćanom stolu, čas je tamo negdje na djubretu, a čas je u tvornici
da promieni oblik, pa da se vrati opet u salon".


U sjevero - amerikanskom gradu Worcester (država Massachusetts)
u obćinskom oboru hrane 1800 svinja pomijama i odpađcima iz kuhinje.
To bi sve inače išlo na djubre. Ovako je trošak, što se to iznosi,
godišnje 70.000 kruna, od kojih im 45.000 naknade svinje.


Već ovo, veli „Trg. Glasnik", može nam otvoriti oči, da vidimo,
koliko blaga gubi svaka obćina, koja odbacuje a ne upojrebljava razne
odpadke. Da se u jednom ovećem gradu svi odpadci koristno upotriebe,
donielo bi toliko prihoda, da bi se mogli podmiriti svi troškovi obćinski
i bez nameta na gradjane. Ali se način, na koji se to može izvesti, ne
da izsisati iz prstiju, nego se mora proučiti Zato bi u obćini jedna
osoba morala uzeti samo taj zadatak preda se, da prouči, kud se metnu
svi odpadci iz kuća, i na koji bi se način mogli oni koristno upotriebiti.
Pitanje je to važno i sa higijenskog i ekonomskog gledišta.


Ruski (Iržav. nadšaiuari na naučnom putovanju. Koncem pr.
mj. stigli su ovamo u Hrvatsku nadšumari gg. Nikola Dimitrijević Souchodski
iz Voronežke i Nikola Ivanoff iz Jekaterinoslavske gubernije,
koje je carska ruska vlada izaslala u Njemačku i Austro-Ugarsku
da prouče šumarske prilike, naročito da se upoznaju sa uzgojem tirasta
i načinom unovčenja hrastovine na panju, kakav je običajan u nas.
Putnici, koji su već dva mjeseca na putu, desili su samo jedan dan u Zagrebu,
razgledali prostorije šum. doma, akademije, muzeja i t. d. a bili
su i u Božjakovini, te im se je sve to vrlo svidjalo, odputovali su odma
u veče put Vinkovaca, da se u tom kraju, koji je prava pravcata domovina
hrasta, upoznaju sa svim onim, što im je ponajglavnija svrha naučnoga
puta bila.