DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 475 —


Pošto bi duljina odjela, koja je k jednu širina sjekoreda,
imala iznositi najviše 1000 m. odnosno 800 m., to bi prema
ovom propisu bila najveća duljina sjekoreda kod ekstensivnog
gospodarenja 1500 m. do 2000 m., a kod intensivnijeg
gospodarenja od 1200 m. do 1600 m.


U točk i 13. sadržani su propisi glede sastavka »uredjajne
osnove« odnosno prema našem obde porabne osnove.
Ova osnova ima se prema naputku sastaviti na temelju
izlučenih sjekoreda.


Poznata je na ime stvar, da kod t, [zv. sastojinskog gospodarenja
sjekoredi zamjenjuju obdu porabnu osnovu šestarskih
metoda.


Uredjajna osnova ima se sastaviti samo za prv e dvi e
periode, te se imaju sječne površine za ostale periode obliodnje
sumarno izbaciti.


Za oba decenija prve periode ima se proračunati i drvna
zaliha, koja 6e se posjedi, te predočiti, kako bi se za to vrieme
mogli približno izjednačiti prihodi eventualnim premještanjem
sječnih površina.


Ako bi pako politička oblast za šume, koje su
služnostima vrlo obterede, sbog osjeguranja potrajnosti
prihoda zahtjevala dulju uredjajnu osnovu, tad se ima ova
osnova sastaviti zacieluobhodnju.


U šumah, koje su već pretvorene u preborne šume, ne
treba uredjajnu osnovu sastavljati.


Ovim propisima mnogo je ujednostručen stari naputak, a
k jednu su oni dokazom, da je austrijska šumska uprava kod
sastavka gospodarstvenih osnova konačno usvojila načela sastojinskog
gospodarenja.


X.
Pro računanje prihoda na drvu za buduće
desetgodište.
1 U pogledu razlikovanja prihoda na drvu sadržaje naputak
tu novicu, da su uvedeni t. zv. »slučajni prihodi« kao
samostalna vrst prihoda, te se po novom naputku razlikuju
prihodi na sječivni, medjutimni i slučajni prihod.