DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 475 — Pošto bi duljina odjela, koja je k jednu širina sjekoreda, imala iznositi najviše 1000 m. odnosno 800 m., to bi prema ovom propisu bila najveća duljina sjekoreda kod ekstensivnog gospodarenja 1500 m. do 2000 m., a kod intensivnijeg gospodarenja od 1200 m. do 1600 m. U točk i 13. sadržani su propisi glede sastavka »uredjajne osnove« odnosno prema našem obde porabne osnove. Ova osnova ima se prema naputku sastaviti na temelju izlučenih sjekoreda. Poznata je na ime stvar, da kod t, [zv. sastojinskog gospodarenja sjekoredi zamjenjuju obdu porabnu osnovu šestarskih metoda. Uredjajna osnova ima se sastaviti samo za prv e dvi e periode, te se imaju sječne površine za ostale periode obliodnje sumarno izbaciti. Za oba decenija prve periode ima se proračunati i drvna zaliha, koja 6e se posjedi, te predočiti, kako bi se za to vrieme mogli približno izjednačiti prihodi eventualnim premještanjem sječnih površina. Ako bi pako politička oblast za šume, koje su služnostima vrlo obterede, sbog osjeguranja potrajnosti prihoda zahtjevala dulju uredjajnu osnovu, tad se ima ova osnova sastaviti zacieluobhodnju. U šumah, koje su već pretvorene u preborne šume, ne treba uredjajnu osnovu sastavljati. Ovim propisima mnogo je ujednostručen stari naputak, a k jednu su oni dokazom, da je austrijska šumska uprava kod sastavka gospodarstvenih osnova konačno usvojila načela sastojinskog gospodarenja. X. Pro računanje prihoda na drvu za buduće desetgodište. 1 U pogledu razlikovanja prihoda na drvu sadržaje naputak tu novicu, da su uvedeni t. zv. »slučajni prihodi« kao samostalna vrst prihoda, te se po novom naputku razlikuju prihodi na sječivni, medjutimni i slučajni prihod. |