DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 503 —


Grad Požega trpio je godine 1778. veliku štetu, koju
mu naneslo vlastelinstvo Veličko u njegovim |^šumama. Po izvještaju
grada posjeklo je veličko vlastelinstvo u šumi grada
Požege 582 hrasta. Grad imao je dva šumska nadzornika, U
području grada zasadjeno je te godine preko 2000 robe´.


Izvještaji ostalih županija i gradova o šumama manjkaju.


Uslied čestih šumskih požara mnogo je liepe šume propadalo,
za to je kr. vieće 17. aprila 1779. pozvalo sve županije
i grad Zagreb, da u slučaju šumskog požara odašalju na
garište čim više ljudi iz susjednih "sela, koji će opremljeni
motikama i sjekirama ugušiti požar ili ga na manji prostor
ograničiti^


To bijaše zadnja odredba, što ju učinilo kr. hrvatsko
vieče u pogledu čuvanja šuma. Dana 16, augusta 1779. dokine
kraljica Marija Terezija kr. hrvatsko vieće, kojeg poslovi
predjoše na kr. ugar. namjestničko vieće.


E. Laszotvski.
Zastupanje u pravnim poslovima kod imovnih
obćina!


Piše Jos, pl. Aue, kot. šumar imov. obćine križevačke.


Kako su nam imovne obćine »javne uredbe« koje kroz
šumsko-gospodarstvene urede, a pod vrhovnim nadzorom visoke
kr. zemaljske vlade, velikim narodnim imetkom upravljaju, poznata
je i činjenica, da kod tih imovnih obćina imade sva sila
predmeta pravne naravi, t. j . uredovanja, spadajuća lih na
pravnika, a nipošto na strukovnjaka šumara!


Tamo, gdje se zajmovi pravoužitnikom izdavaju, gdje se
intabulacije, gruntovni prenosi, sudbeno ovršne dražbe, sudbena
uvedenja imovne obćine u posjed i t. d. provadjaju, imade i
dovoljno poslova, koji bi neprekidno i jednog pravnika zahtje


Ibidem 1779. E. Nr. 17.
» Ibidem april 1779. Nr. 24., 25.


ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 502 —


naglašuje županija, što nema šumskog nadziratelja. Vrba je zasadjeno
u kotaru kalničkom i vrboveckom 5613., u podravskom
4300 i u moslavačkom 8545, ukupno dakle 18468 komadah


U županiji požežkoj nije bilo g. 1777. šumskih prekršaja,
a zasadjeno je tamo 32970 vrba. Šumskog nadzornika nije bilo.
Na šume paze vlastelinski upravitelji i lugari, pa i županijski
činovnici*.


Županija sriemska imala je g. 1777. šumskog nadziratelja
Šteta nije bilo, a zasadjeno je 10470 vrba (u Sidu samom
6000)´.


I u varaždinskoj županiji nije bilo god. 1777. većih šumskih
prekršaja, izim što su Vidovčani u šumi Belšćini posjekli
nešto drva. Vrba je zasadjeno 9015 komada, i to u dolnjopoljskom
kotaru 3700, gornjo-poljskom 2131 i u gornjo zagorskom
3186, do6im su se u dolnjo-zagorskom sve novo zasadjene
vrbe posušile radi suše*.


U županiji zagrebačkoj je g. 1777. vlastelinstvo bistričko
izkrčilo nešto šume Bukovja, u svrhu nasada vinograda. Zasadjeno
je po toj županiji 25367 vrba\


Grad Varaždin prijavi za god. 1777. samo neke neznatne
šumske prekršaje. U području gradskom zasadjeno je 100 vrba^
Izvještaji ostalih županija i gradova za god. 1777. niesu


nam pri ruci.
Grod. 1778. nije bilo u županiji požežkoj šumskih prestupaka.
Zasadjeno je 33000 vrbal
Županija sriemska imala je svog šumskog nadziratelja.
Šteta nije bilo, a nasadjeno je 6364 vrbe^.
U županiji varaždinskoj nije bilo šumskih šteta, dočim je
tamo zasadjeno 7811 vrba^


´ Ibidem 1778. D. Nr. 78.
2 Ibidem Nr. 27.
´ Ibidem Nr. 19.


* Ibidem Kr. 154.
» Ibidem Nr. 40.
« Ibidem E. Nr. 91.
´ Ibidem 1779. D. Nr. 133.
» Ibidem Nr. 77.
" Ibidem Nr. 213.


ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 501 — .
povati drvo u Bavarskoj, uslied česa je mnogo domadeg novca
onamo otišlo. Da se tomu doskoči, t. j . da se kod kude uzgoji
drvo i da novac ne odlazi u tudjinu, izda kraljica Marija
Terezija nalog, da se imadu osobito čuvati mlade hrastove
šume i podmladak, koji bude u buduče mogao pružiti potrebno
drvo za duge. Taj nalog primi i hrvatsko kr. vieće, te ga svim
gradovima i županijama priobdi svojim dopisom od 24. oktobra


g. 1776´. . ,
Vidjeli smo, da je varaždinska županija dva put u izvještajima,
a po tredi put posebnim podneskom g. 1775.^ zamo


lila kr. viede, da si smije imenovati šumskog nadziratelja. Kr.
viede uvidjalo je doista potrebu ovoga, te je molbu županije
svojom predstavkom 18. januara 1777. preporučilo kraljici*.
Ved 27. januara riešila je kraljica ovu predstavku, odbivši
molbu županije, te odredivši da sudci plemida tu službu u
svojim kotarima vrše. U ovom istom riešenju pita kraljica kr.
viede, kako li je to mogude, da županija križevačka drži plaćenog
šumskog nadziratelja, premda je to izrično uzki-atila svojim
odpisom od 25. septembra 1775., te oštro nalaže, da se ovaj
imade s mjesta odpustiti. Kr. viede priodi odmah 6. februara
1777. županijama varaždinskoj i križevaekoj riešenje kraljičino*.
Veliki župan križevački, grof Ladislav Erdodj, zadovoljio je
kraljičinoj odredbi, te je tadanjeg šumskog nadziratelja, a prije
malog sudca Stjepana Katto na županijskoj skupštini 20. maja
1777. dignuo, naglasivši, da je on kroz 5 godina vjerno i marljivo
vršio svoju službu^


God. 1777. bilo je u križevačkoj županiji znatnih šumskih
šteta. Županija prijavila je kr. viedu da su križevčani u šumi
Ratkovcu, a koprivničani u šumi Draškinu počinili znatna ©pustošenja,
protiv čega nema s nijedne strane uztuka. Osobito


´ Ibidem 1776. october. Nr. 9 \ Kr. nalog obnalazio se je medju istim spisima
pod 1776. A. 118. Sada ga nema.


´ Ibidem 1777. D. 6.


´ Ibidem 1777. Januar Nr. 14.


* Ibidem 1777. Januar. Nr. 14. — A. Nr. 15. — Februar Nr. 61, 58.
´ Ibidem 1777. D. 182.


ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 38     <-- 38 -->        PDF

^ 500


odnosna izvješća. Jedino poznato nam je izvješde grada Koprivnice
za g. 1775. koji javlja, da se šume čuvaju po gradskom
šumskom nadziratelju i da nema kvara. Vrba nije ništa zasadjeno
radi pomanjkanja sadjenica^.


I god. 1776. imala je županija križevačka svog šumskog
nadziratelja. Šteta nije bilo, a zasadjeno je u istoj županiji
13257 vrba^


U varaždinskoj županiji opustošiše g. 1776. Novovešdani
mlade šume viničke. Nadziratelja šuma nije imala žubanija, a
za to opet moli da ga smije postaviti. Vrba zasadjeno je u toj
županiji 9420 komada*.


Virovitička županija mogla se je g. 1776. podičiti, da nije
imala šumskih prekršaje i da je u njoj zasadjeno 27855 vrba*.


Sriemska županija nije takodjer za god. 1776. prijavila
nit jedan šumski prekršaj, te se je mogla podičiti, da je u
njoj te godine zasadjeno 25383 vrbe*.


I u zagrebačkoj županiji nije bilo god 1776. šumskih prekršaja,
makar su na šume pazili samo selski sudci, koji su
sasvim dovoljni bili, da bdiju nad vršenjem šumskog reda.
Vrba zasadjeno je u toj županiji 2400 komada«.


Slična izvješća županija požežke i sriemske za god. 1776.
nismo našli, a tako isto manjkala su i sva izvješća gradova
osim Požege, koji javi, da šume nadziru gradski sudac i kapetan,
i da je u području grada zasadjeno oko 2000 vrba´´.


Tekar u novembru god. 1778. izvjesti grad Varaždin kr.
viede o nekim štetama u šumama gradskim. Ujedno izvjesti da


g. 1776. nije ni jedna vrba zasadjena*.
U to vrieme osjećala se je po cieloj Austrijskoj državi
oskudica na hrastovom drvu, tako, da su bačvari morali ku


´ Ibidem 1776. E. Nr. 18.
^ Ibidem 1777. D. Nr. 246.
´ Ibidem Nr. 87.
" Ibidem Nr. 118.
´ Ibidem D. Nr. 86.
" Ibidem j^r. 112.


Ibidem 1777. E. Nr. 9.
´ Ibidem 1778. D. Nr. 91.


ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 499 —
(25. septembra) svoje odobrenje´. Ne bijaše bo opravdano, da
se 6ast šumskog nadziratelja sa čašdu sudca plemića spoji. Za
to je ipak županija imenovala šum. nadziratelja, koji je g. 1775.
točno vršio dužnosti. Godine 1775. opustošili su podanici iz
Canjeva svoje šume, ali su za to bili kažnjeni. U županiji križevačkoj
zasadjeno je g. 1775. 11.503 vrbe i to u kotaru moslavačkom
8456, ludbrežkom 792 i u koprivničkom 2105 komada*.
U županiji pažežkoj nije bilo g. 1775. šumskih prekršaja
a zasadjeno je 33640 vrba^


Varaždinska županija izvjestila je za god. 1775. kr. vieće,
da su tamo bila dva šumska prekršaja. U Novoj Vesi su mladi
hrastici zlobno posječeni, a u obdinskoj šumi Oštrcu oguljena
je kora na nekom drvedu po kožarima, koji ju uporabiše kod
svog obrta. Županija varaždinska nije ni ove godine imala
šumskog nadziratelja, ved dužnosti ovoga obavljahu selski sudei.
Pošto ovi niesu mogli radi svojih domadih posala vršiti točan
nadzor, zamoli županija u svom izvještaju u novembru 1775.,
da joj se dozvoli uzeti šumskog nadziratelja s pladom od 200 for.
Vrba je zasadjeno g. 1775. 10.651 komad**


U virovitičkoj županiji točno je obdržavan g. 1775. šum.
red. Županija imala je svog šumskog nadziratelja. I vrba je
zasadjeno^


V


Županija sriemska osobito je g. 1775. mnogo zasadila
vrba, i to 65227 komada (U Irigu i Staroj Pazovi po 7000
komada). Županija imala je svog šumskog nadziratelja a prekršaja
šumskog ne bijaše ni jednoga^


Kako se je g. 1775, sa šumama gospodarilo u županiji
zagrebačkoj, te u području gradova Zagreba, Križevca, Požege
i Varaždina nije nam za sada poznato, jer nam niesu pri ruci


´ Ibidem 1775. D. Nr. 319. September Nr. 15. — A. Nr. 212.
^ Ibidem 1776. D. Nr. 160.
" Ibidem Nr. 110.


* Ibidem 1776. D. Kr. 278.
^ Ibidem Nr. 206.
´ Ibidem Nr. 12.


ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 498 —


Za godinu 1774. podnesoše gradovi takodjer svoje izvještaje.
Koprivnica izvjesti, da nije bilo prekršaja i da je zasadjeno
600 vrba´.


Križevac ne javi ni jedan prekršaj, dožim je tamo zasadjeno
500 vrba^
Požega izvjesti, da je zasadjeno 2000 vrba. Šume se dobro
čuvaju. Imade pladenog nadziratelja^.


Varaždin prijavi dva prestupka šumskoga reda, počinjena
po zakupniku Mihalju Antaveru u gradskim šumama. Zasadjeno
je 700 vrba. Vrlo je zanimljiva šumska osnova, što ju je godine
1774. 3. decembra sastavio za šume varaždinske, šumski
nadziratelj Andrija Vojskec sa senatorima Pavlom Perasom i
Ivanom Stipšidem. Osnova ova redom nabraja gradske šume,
odredjuje točno njihov sastav i prostor, koji se smije sjedi u
svrhu goriva. Taj omedjeni prostor (dio) ne smije se prođi. Kad
se u jednoj šumi sječa dovrši, prelazi se u drugu. Taj red ide kroz
30 godina, kad se opet povrada na prvi dio, koji je ved
dotle za sječu prikladan. Šume gradske sastoje od crnog
jasena, Ijeske cera, jalše, javora, bukve, crne i biele topole.
Osnova je ova vrlo zgodna, te se može redi upravo dobro zasnovana*.


Grad Zagreb ne prijavi prekršaja, a u šumi medju Savom
očisdeno je 900 vrba u svrhu dobivanja kolja\


Kako je poznato iz gornjih izvještaja, županija križevačka
nije imala posebnog šumskog nadziratelja. Pošto su se gospoštije
velikom županu grofu Stjepanu Niczky-u tužile na županijske
kontribuente, da im čine štetu u šumama, imenova on
Nikolu Raffay-a šumskim nadzirateljem s pladom od 200 for.
i sudcem plemida. To imenovanje javi Niczkj kr. viedu 29. augusta
1775., koje to opet na odobrenje podastre kraljici. Nu


to je gore u Beču vrlo lose prošlo, jer je kraljica uzkratila
´ Ibidem 1775. B. Nr. 23.
= Ibidem Nr. 47.
´ Ibidem Nr. 42., 58. . , .
* Ibidem Nr. 45.
´ Ibidem Nr. 46.




ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 4&7 —


like sliedede. Šume manastir a Kuvedžina, Rakovea, Remete,
Krušedola, Grgetka, Jaske, Vrdnika, Bešenova, Šišatorca
i Opora sastoje od hrasta, lipe, bukve i briesta. U njima imadu
podanici manastira slobodnu drvariju, ali smiju sjedi samo mehko
drvo (lipu) i polomljeno ili po zemlji ležede drvo. Nema mjesta,
gdje bi se zasadile mlade šume. Samostan Beočin palenjem
vapna ošteduje šume, treba ga stoga sudbeno pozvati ua red.


Komorska vlastelinstva: Brkasovo, Banoštar
i Cere vid imadu šuma, koje se mogu po vlažnijim priedjelima
vrbama zasaditi, ča Ima, Kukujevci, Gibarac i Sid
malo imadu šuma te drvo dobivaju za novac iz Krajine. Gospoštija
ošteduje šumu Gibaračku žeženjem cigle, što treba ukinuti.
Nestinc i su svoje šume vrlo opustošili. Pošto tjeraju
panjevi, valja zaprječiti daljnje krčenje.


Gospoštija Ilok. U šumama imadu neka sela drvariju.
Gospoštija Vukovar. U nekim šumama imadu podanici
drvariju, Imade i mladih šuma. Neke valja snažiti.
Gospoštija Ruma nema šuma. Mnogo je vrba nasadjeno,
ali ih mnogo uništilo blago.
Gospoštija Nuštar. Ima mnogo šuma. Treba ih
snažiti.


Gospoštija Kamenica, ima dovoljno šuma.


Vrba zasadjeno je u sriemskoj županiji 18000 komada´.


U županiji varaždinskoj nije bilo šumskih prekršaja. Vrba
zasadjeno je u kotaru dolnjo-poljskom 2600, gornjo-poljskom
1122, u dolnjo-zagorskom 358 i gornjo-zagorskom 2817 komada
(ukupno 6897)*.


U zagrebačkoj županije dogodiše se g. 1774. 2 šumska
prekršaja. Jedan počiniše službenici grada Bisaga u šumi obitelji
PisaČić, a drugi počiniše u Draganidkom lugu ljudi grofa
Draškovida; zasadjeno je 15013 vrba".


Virovitička županija javila je, da je g. 1774 tamo zasadjeno
1412 vrba*.
´ Ibidem Nr. 182.
" Ibidem Nr. 61.
3 Ibidem Nr. 79.


* Ibidem 1776. D. Nr. 12.
35




ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 496 —


ima samo šiblje. 6. Suma Štosovina i Šibje. do 12 rali, u
kojima imadu gradjani drvariju. Sadržina kao u prijašnje.


7. Šume Zebeev omejek, Peski i Stari lug do 45 rali, dane
su gradjanima pred 5—6 godina za drvariju, ima samo meko
i slabo drvlje, nije više za drvarenje, jer su u njima sječene
vrbe za nasad, drvlje za letve i krovove podanika u koliko je
bilo jačih stabala. 8. Sume Otok, Sibje i Meljak u Medjumurju
kod sela Zabnika oko 130 rali sastoje od mekog drveda.
Nekoć su u njima imali podanici Zabnički slobodnu drvariju
za ogriev i popravke kude, a kasnije im su se drva po
uredovno davala. Iz njih se sada moglo do 1000 vozova drva
za ogriev izvaditi.
Prekršaj desio se je g. 1773. samo jedan i tog pociniše
Zabničani. Magistrat varaždinski ih osudi: moradoše 30 vozova
posječenog drvlja dovesti u kudu gradsku. U području grada
zasadjeno je 1400 vrba´.


Grad Zagreb imao je g. 1773. samo zaprisežene lugare.
Kmetovi gradski zasadiše preko Save oko 200 vrba, a u šumi
medju savskoj osnaženo je do 1200 vrba na kojima de se kolje
sjedi.^


Godine 1774. imala je takodjer znatne uspjehe u gojenju
šuma. Županija križevačka nije imala šumskog nadziratelja, a
nit se je ovdje desio koji slučaj prekršaja šum. reda ; zasadjeno
je u kotaru podravskom 2186. a u kotaru podgorskom
(submontanus) 6015 komada vrba (ukupno 8203)\


Požežka županija mogla je takodjer izviestiti, da nije bilo
prekršaja i da su se šume liepo podigle. Vrba zasadjeno je u
požežkoj županiji 29.000 komada*.


Sriemska županija podastrla je kr. vijedu izvještaj sriemskog
nadziratelja šuma Ivana Ebnera, sastavljen 5. decembra
1774. Njegov izvještaj prilično je obsežan, a sadržaje od pri


´ Ibidem 1774. E. Nr. 17. U šumama gradskim mnogo au štete činili kmetovi


gospoštije Varaždinske. Ibidem Nr.
50.
= Ibidem 118.
´ Ibidem 1775. D. Nr. 181. ´ ´
´ Ibidem Nr. 172.




ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 495 —


I gradovi podastrieše svoja izvješća. U područja grada
Koprivnice nije bilo god. 1773. šumskih prel^ršaja. Vrba nije
ništa zasadjeno, jer su minule godine posječene grane za sadjenje,
a uslied toga nije bilo mladica za sadjenje.´


V


Križevac je imao tri šumska nadziratelja. Šteta i prekršaja
šumskih nije bilo. Vrba zasadjeno je godine 1773. 90
komada.*


Grad Požega izviesti, da je g. 1773. mnogo štete trpio u
svojim šumama od susjednih gospoštija. Imao je šumskog nadziratelja,
a uz ovog vrlo se brinuo za šume gradski kapetan
kojemu je podčinjen nadziratelj i panduri. Vrba zasadjeno je
1123 komada.´


Grad Varaždin podastro je izvještaje svojih šumskih nadziratelja
Andrije Vojskeca izvještajem od 20. decembra 1773.
koje za godinu ovu javi: 1. Suma Brezje, hrastova, isječena
je od jezuitskih kmetova u Kučanu, tako da u njoj ima tek
nešto velikih hrastova i grmlja. Ima oko 25 rali. 2. Suma
Cret kod potoka Plitvice ima oko 30 rali, hrastova u dobrom
stanju. 3. Ostale šume Hustica, Kresovica gora, Škarje, Plešivi
brieg, Kosmata mlaka. Dugi Vrh, Sebovski vrh, Staklena
gora i Kolnjak sastoje od bukve i crnog jasena, imadu sve
skupa do 100 rali. Piilično su izsječene. Nadziratelj dravskih
šuma grada Varaždina Petar Mihanovid istog dana izviesti :


1. Suma Hraščica kod sela Sračinca, do 30 rali, sadržaje
hrastiće kao čovječja noga debele. Čuva se osobito. 2. Šuma
Vinokovčak oko 50 rali, dana je bila podanicima grada za
drvariju, stoga nema drva u njoj. Meko drvlje neka služi za
malu drvariju. 3. Suma Novi Gaj, do 8 rali, sastoji od johe i
biele topole debelih poput ruke. 4. Suma Brodovčica preko
Drave u Medjumurju, do 40 rali, sastoji od mekanog drvlja.
Pred dvie godine dozvoljena je u njoj podanicima drvarija;
šikara a gdje gdje panjevi mekanih stabala. 5. Suma Filemenjak
7 rali, takodjer pred 3 godine od gradjana posječena,
´ Ibidem 1774. E, Nr. 9.
´ Ibidem Nr. 5.
´ Ibidem Nr. 22.




ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 494 —


I god, 1773. bijače uspješan rad oko uzgoja i čuvanja šuma.


Akoprem nije županija križevačka imala svog šumskog
nadziratelja, jer nije bilo odakle smodi plaću, nije se ipak ni
jedan slučaj prekršaja šumskog reda desio. Vrba zasadjeno je
u istoj županiji 6824 komada.´


I u požeškoj županiji nije bilo sličnih prekršaja. Vrba
zasadjeno je u svrhu živih plotova oko polja i livada u gornjem
kotaru 4560, a u dolnjem 42461. ukupno 47021 komadah


Županija sriemska mogla je takodjer za g. 1773. izvjestiti,
da nije bilo nikakovih slučajeva prestupaka šumskog reda.
Imala je svog nadziratelja šuma, a zasadjeno je diljem županije
7723 vrbe i to u kotaru gospoštije Rume 1897, kotaru
iriškom 3121, a u kotaru srednjem (iločkom) 2707 komada\


Varaždinska županija nije imala posebne nadziratelje šuma,
već su na ove pazili selski sudci i lugari. Prekršaja nije bilo
nikakova g. 1773. Vrba zasadjeno je u dolnjem poljskom kotaru
3.000, u gornjem poljskom 3213, u dolnjo-zagorskom
7627, u gornjo-zagorskom 5326 komada, ukupno dakle 19165
komada,*


U županiji virovitičkoj nije bilo g. 1773. drugog šumskog
prekršaja do onoga u šumama valpovačkim. Županija imala
je svog šumskog nadziratelja. Vrba zasadjeno je 24T14 i to u
kotaru osiečkom 20256, djakovačkom 4140 i u virovitičkom


10.318
komada\
Kotar osječki imao najviše zasadjenih vrba, a to je za
cielo plod odredbe županijske skupštine držane u aprilu 1773.
U županiji zagrebačkoj počinio je g. 1773. upravitelj gospoštije
brokunovačke prestupak šumskoga reda, kad je s gospoštijskim
ljudima posjekao 374 hrasta puna žirom u šumama
plemića moravčanskih. Vrba sasadjeno je 21186 vrba".


´ Ibidem 1774. D. Nr. 12?.
" Ibidem 82.
´ Ibidem 53.


* Ibidem 16.
´ Ibidem 128.
« Ibidem 126.


ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 493 —


najviše hrastove. Ima i mladu šumu, koju goji vlastelinstvo.
Oospoštija Dalj ima malu hrastovu šumu a radi toga
ne imaju sela onamo spadajuća drva za ogriev i gradju.


Usuprot pažnji, da se vrši šumski red, dogadjalo se je u
županiji virovitičkoj mnogo šteta. Kugler navodi naročito ove :


1. Potajno sječenje stabala po kmetovima. Tomu je doskočeno
oštrim kaznama; 2. Plotovi se grade od hrastovine i onda
svake godine se spale i novi grade. Kadi toga je naloženo da
se mjesto plotova zasade vrbe (živi plot), a gdje ima dosta
šuma, neka se rabe za plotove loše drvo, koje je zakržljalo.
3. Sječenje mladih drva (na tisuće) za hranu koza i marve.
To je strogo zabranjeno kmetovima; gdje je pako držanje koza
po gospoštiji dozvoljeno, smiju samo ono sjeći što ne može izrasti
do stabla. 4. Nagaranje debla, uslied cesa mnogo najboljih
stabala izgine. To su činila osobito djeca i pastiri, s toga
je naloženo knezovima, da na ove oštro paze. 5. Gulenje kore.
6. Seljaci mjesto da rabe podrto i ležeće drvo, sieku mlado i
zeleno. S toga je strogo naloženo kmetovima, da samo ovakovo
drvo rabe za ogriev.
Što se tiče uzgoja mladih šuma misli Kugler, da to ne
treba izim na gospoštiji Daljskoj, nu tamo nije moguće nove
šume nasaditi, jer nema gdje. Zemlju drže kmetovi i gospoštija
za oranice. Ovaj izvještaj (od 25. sept. 1772.) primljen je na
županijskoj skupštini u septembru 1772.


Isti Pavao Kugler doskora je ustanovio velike štete što ih
seljaci iz Koske načiniše u šumama valpovačke gospoštije, nu
pošto je to bilo prvi put, to su počinitelji kažnjeni samo zatvorom
od jednoga dana. Nalogu gornje županijske skupštine
u pogledu nasada šuma triju komorskih varoši Osieka i drugih
mjesta gdje nema šuma, zadovolji priedlogom od 17. aprila
1773. da se uputi onamo šumski nadziratelj, koji bi sa zemaljskim
gospodarom (vlastelom) imao pronaći zemlje, gdje će
se nasaditi vrbe. Taj priedlog prihvati župan, skupština u aprilu
1773,, te ga s gornjim izvještajima podnese kr. vieću u juniju
god. 1773.´


´ Acta Cons. Oroat. 1773. D. Nr. 263.´




ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 492 —


Ovi priedlozi primljeni su u skup. županije srijemske 17.


i sliededih dana mjeseca novembra 1772. (. . . pro fundatis


et salutaribus agnitae, consequenter in suo vigore relictae


sunt)´.


Izvještaj 0 šumama županije sriemske podastro je veliki
župan barun Franjo Balassa, tekar 8. siečnja 1773. Taj izvještaj,
što no ga je sastavio Matija Salić, nadziratelj šuma
sriemske županije vrlo je površan i kratak. Sadržaje ovo: Gospoštije
Nuštar, Ilok, Kamenica i Vukovar imadu mlade šume
(primo sucrescentes silvas). Manastiri, svi osim Krušedola imadu
šume u kojima raste hrast, bukva i lipa^. Ovomu izvještaju
priložen je još popis servituta što ih kmetovi imadu u gospoštijskim
i samostanskim šumama.


Napokon mjeseca juna 1773. stiže izvještaj županije virovitičke
0 stanju šuma, kojemu je priložen popis šumskih prekršaja,
priedlog glede načina sačuvanja šuma i mnienje glede
uvedenja poznatog šumskog reda. Ovo sastavio je nadziratelj
šuma virovitičke županije Pavao Kugler u Osieku 25. septembra
1772.


Sume u županiji virovitičkoj bile su sliedeće: Gospo štij
a Valpov o ima prostrane šume u jednom kompleksu,
koje medjaše sa gospoštijom virovitičkom. Bližnje su sve hrastove
One uz Dravu i po otocima imale bi se rabiti za ogriev
i gradju kuca. Suma Lipovac, hrastova najbujnija je i osobito
biva čuvana po vlastelinstvu. G os pošti ja Cepin ima dosta
šuma najviše hrastovih. Gospoštija Virovitica ima obilne
šume, najviše hrastove. Gospoštija Vučin ima obilne šume
hrastove i bukove s primjesom lipe i drugih drva. Gospo štija
Orahovica ima velike šume najviše hrastove i bukove,
a ima i A^elike kestenike. Gospoštija Našice ima
prostrane hrastove šume s primjesom kestena i divljih jabuka.
Gospoštija Djakovo ima ogromne i najbujnije šume,
gotovo sve hrastove. Gospoštija Erdut ima velike šume


´ Ibidem 1773. D. Nr. 29
=" Ibidem Nr. 26.




ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 491 —


Županija križevačka nije imala šumskog nadziratelja, jer ga
nije bilo odakle za platiti, nu za to su gospoštije bdile nad
šumama, te se nije ni jedan prekršaj slučio. U ovoj županiji
zasadjeno je 4013 vrba´.


U području grada Zagreba zasadjeno je g. 1772. 50, u
području grada Varaždina zasadjeno je 1228 vrba; U županiji
virovitičkoj 111.161 vrba i to u kotaru osječkom 40773, virovitičkom
18169, nasičkom 3072, djakovačkom 9000, i valpovačkom
40147. U županiji požeškoj 0443, a u području
grada Požege zasadjeno je 2000 vrba. Grad Varaždin imao je
jednog nadziratelja šuma i 4 lugara.


God. 1772. zasadjeno je u Hrvatskoj i Slavoniji (bez
Vojne Krajine) 156.449 vrba, o čemu je kr. viede izvjestilo
kraljicu 9. oktobra 1773.´^


U županiji sriemskoj sastavljena je posebna komisija, koja
je imala izraditi priedlog glede sačuvanja šuma. Članovi te
komisije bijahu barun Karlo Pejačević predsjednik Mirko
Jancso, Matija Galid i Ivan Cepo. Ovi su 19. augusta u Vukovaru
sastavili svoj priedlog te ga podnesli županijskoj skupštini.
Priedlog taj bijaše sliededi:


1. Na mjestima koja se mogu uporabiti bez umanjenja
selišta, neka se zasadi bor ili vrba, prema tlu, koje bi drveće
brže poraslo od hrasta ili cera. Kad porastu neka služe potrebama
gradje, a lošije za vatru.
2. Kmetovi se dadu na to, da suhovinu po šumama, poljima
i oranicama sabiru, panjeve krČe i grane viseće nad tekućicama
posiecaju. Odstraniv panjeve porasti će podmladak,
oko kojega neka gušdaru i grane odstrane. Time će se koristiti
šumi, polju i oranici.
3 Šume, koje slobodno uživaju obćine za ogriev, neka se
razdijele na dielove, tako, da se samo u jednom dielu pro
rata temporis sieče, a u drugom da raste podmladak (kad se
jedan dio posieče preći će se u drugi i t. d., a dotle će se
izsječeni dio podići za sječu prikladan).


Ibidem 1773. D. Nr. 76.
^ Ibidem 1773. October Nr. 28. E Nr. 59.


ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 490 —


cessus inferioris campestris). Seljaci da mogu živjeti, prodaju u
grad Varaždin drva, a da to ne čine trpili bi gradjani silnu
oskudicu na drvima. Još žalostniju viest dojavio je županiji
sudac Jakob Vrabec iz svog gornjeg poljskog kotara. Viničani
naime izsnažili su svoje okolišne šume, u kojima je porasla
krasna mlada hrastovina, uu na jednom navale 26 oktobra sa
svojim sudcem Stjepanom Kovačidem u te mlade šume, te ih
sasvim izsjekoše*.


Nalog, da se sade vrbe, urodi vrlo dobrim plodom, a naročito
u Zagorju. God. 1772. zasadjeno je u kotaru gornjozagorskom
1076, u dolnjo-.zagorskom 1113. Samo u gorovitim
prijedjelima tog kotara slabije je uspjelo sadjenje vrba. U gornjem
poljskom kotaru, a naročito oko Vinice zasadjeno je 3537,
a u kotaru dolnjo-poljskom 2149. vrba. Glede ovih rezultata
izviestiše varaždinsku županiju sudci Jurinid, Svagel, Vrabec i
Matačić^.


U županiji srijemskoj zasadjene su 6443 komada vrbe (u
Staroj Kumi 1102.)´.


Županija zagrebačka prijavila je 1779. samo jedan prekršaj
šumskog reda, najme kvar što ga jastrebarčani nanesoše
u šumi Cvetkovičima. U istoj županiji zasadjeno je 12787 vrba
i to: u kotaru prekosavskom 2661, u zagrebačkom 3286, u
zelinskom 6170, u kotaru s ovkraj kupe samo 570 (ob siccam
partium illarum soli constitutionem), u prekokupskom brdovitom
zasadjeno je samo 100 vrba*.


U području grada Križevaca nije se god. 1772. dogodio
ni jedan prekršaj šumskoga reda. Grad imadjaše 3 šumska
nadziratelja, a zasadjeno je 79 vrba\


U području grada Koprivnice takodjer nije bilo povrede
šumskog reda, a zasadjene su 743 vrbe^


Ibidem 1772. D. Nr. 539.
Ibidem.
Ibidem 1773. D. Nr. 18.
Ibidem Nr. 28,
Ibidem Nr. 6.
Ibidem 1773. E. Nr. 1.




ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 489 —


Sniežaik, brdo Lozek Gospoštija Grobnik: Brdo ,
P 1 a t a k, brdo Trstenik. Gospoštija komorska Bakar:
šume Ravna Gora, brdo Sungjeri, brdo Slavica, brdo Maševo,
brdo Peć. Sve ove šume sadržavaju u glavnom bor, smreku
(valjda jelu Ur.) i bukvu s primjesom javora, jasena i tek nešto
ariša (valjda smreku Ur.) na zaravancima brda´.


Kako se vidi županija zagrebačka najprije je zadovoljila,
podnesavši ove izvještaje o stanju suma. Ostale županije još
niesu to učinile, s toga je kr. viede 9. juna 1772. upravilo na
ostale sve velike župane poziv, da podnesu ovakove izvještaje^


Na taj poziv prvi se oglasi barun Franjo Balassa veliki
župan županije sriemske. On piše 30. juna 1772. iz Požuna
kr. vijeću pismo u kojem se izpričava za što nije svojoj dužnosti
zadovoljio. On veli, da nije mogao pronaći osobu, koja
bi razvidila šume, jer da takove nema u Slavoniji. Nu obećaje,
da će to čim skorije učiniti^


U županiji požežkoj, makar da i ova nije podastrla izvještaj
0 stanju i sastavu šuma, najbolje se je vršio šumski
red. Mjeseca oktobra 1772. podastrla je županija kr. vijeću
izvještaj Josipa Farkasa sudca plemića županije požežke, u
kojem izvještuje, da je u kotaru pakračkom točno vršen šumski
red ; izvještaj Petra Tucića zamjenika sudčeva, koji slično izvještuje,
naglasujući, da osobito nad vršenjem šumskog reda
bdiju gospoštije sa svojim lugarima i pandurima.*


Županija varaždinska nije mogla tako dobro izviestiti
svojim podneskom, učinjenim u novembru 1772. Sudac Juraj
Švagel doista je 3. novembra izviestio, da u njegovom kotaru
dolnjo-zagorskom nema ni jedne povrede šumskoga reda. Slično
izviestio sudac Ivan Jurinić o svom gornjo-zagorskom kotaru,
nu njegov drug sudac Adam Ladislav Labaš izvijestio je istoga
dana, da se šumski red ne obdržava ni od gospoštija nit od
seljaka. On to naročito veli za svoj kotar dolnjo-poljski (pro


´ Ibidem 1772, D. Nr. 263.
" Ibidem 1772. junius Nr. 92.
´ Ibidem 1772. D. Nr. 324.


* Ibidem 1772. D. 675.


ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 488 —


šuma Draganicki lug, hrast, bukva, a u jednom đielu joha.
Suma CVetkovićki lug, hrast, bukva i joha. Šume Domagovićki
lug, hrast, bukva i joha. Suma trga Petrovine, hrast.
Duma Rakitovica, gospoštiji Jastrebarske, hrast. Suma obćine
krašičke, hrast. Gornje Kupčine, hrast. Šuma gospostije Okićke,
najviše hrast, onda bukva i joha. Šuma Spust, bukva i jasen.
Suma Starca, hrast i bukva. Suma Kerestinečka: Brestje, hrast.
Suma iznad Samobora, kesten s hrastom, bukvom i jasenom.
Suma u Rečici, hrast i joha. Sišljavi^, hrast i joha. Steničnjak,
hrast i bukva. Ima osim ovih još manjih šuma i šikara
u kojima raste ljeska, jasen topola i drugo neznatno
drvede.


Juraj Ivančić, sudac plemida županije zagrebačke, opisao
je šume svog prekokupskog kotara: Gospoštija Severin:
Suma na brdu Orlovici ili Topolovici, najviše smreke onda
bukva. Gospoštija Bosiljevo: šuma Cetin, glavna sastojina
bukva s nešto smreke, jasena i lipe. Suma Tisovac, sama
bukva; šuma Glosec, bukva: šuma Ravno, bukva; šuma
Vursjak, glavno hrast, a u nekom dielu bukva; Gospoštij a
Novigrad : šuma Kotal, hrast; šuma Bukovje, " bukva;
šuma spadajuća pod imanje Vulakovićevo na Dobri, djelomice
hrast, a djelomice bukva. Gospoštija Ribnik: šuma Lipnik
(najveda u cijelom kotaru), jedan dio bukva, drugi kesten. Gospoštija
Ozalj: šuma Bukovje, koji jedan dio spada pod
imanje Brlog, bukva; na imanju Slapnu nad kurijom šuma
kestenova i hrastova; Šuma ozaljski lug, hrast. Na imanju
Pišdetkama. svojina grofa Petazza, šuma Bukovje, bukva. Na
imanju Grdun šuma Grdunsko Bukovje, bukva; Suma Zadobarje,
spadajući raznim gospodarima, djelomice bukva, djelomice
opet hrast ili joha.


Napokon izviestio je isti Juraj Ivancid o šumama distrikta
primorskoga (maritimus). Gospoštij a Brod : Brdo Rudač,
brdo Javorova kosa, brdo Javornik, brdo Crni lug, brdo Kupički
Vrh, Gospoštija Čabar; Brdo Kupički Vrh nad
izvorom Kupe, brdo Gerovsko, Kraljevi vrhi zvano, brdo




ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 487 —


Dubrava i Lupoglav, prva svojina vlastelinstva Ladomer i Paukovec,
druge dvie zagreb. biskupije, hrastovina. Ježevčak,
Trebovšdak gospoštije Božjakovine, hrast, briest, vrba. Brezovica
gospoštije Novigrad na Savi, izključivo hrastovina. Blaguška,
Kašinska, Planinska, Lazanska i Stubička gora, dielomice
grab i joha, najviše bukva i nešto hrastovine.


Matija Juraić sudac plemića županije zagrebačke opisao je
šume svog distrikta prekosavskoga. Gospoštija Topolo vec
iliti Totuševina; šuma Luknarski bok, hrast, briest i jasen ;
šumski razlivi, joha i hrast; šuma Luka, jasen, hrast, brieat
i bukva, i šuma Topoljak, hrast i topola.


Od ovih šuma u većem dielu su izkrcene Sunecki razlivi
i Topoljak. Gospoštija Hrastovica : šuma Vučinjak, kesten;
šuma Brestovski gaj, hrast i kesten; šuma Dužički lug, hrast,
i napokon šuma Hrusinovac, hrast. Gospoštija Gore:
šuma Belek, hrast i ljeska, šuma Glinski lug, hrast, šuma Bišević,
hrast; šuma Katušina Glavica, bukva i hrast. Gospo štija
Sisak:šume Oderski lug, hrast; šuma Preseka hrast,
bukva i grab; šuma Dubovec, hrast, jasen i breza. Gospo štij
a Želin : šuma Cički lug, hrast; šume Kali, hrast; šuma
Pešćenička, hrast; šuma Dubiševo i Dubrava, hrast; šuma
Cerske živice, bukva s nešto hrastovine; šuma Siljakovacka
dubrava, bukva s hrastovinom. Turopolje : Posjed Pleso,
šuma Široka loza, hrast; šuma Gaić, hrast; šuma Hrastina,
hrast; šuma Osebujni Gaić hrast; šuma Peklić, hrast, grab i
briest. Posjed Kurilovec, šuma Dubrava, hrast. Posjed Buševec,
šuma Buševečki lug, hrast. Posjed Mraclin, šuma Mraclinski
lug, hrast. Posjed Kuče, šuma Kuče, hrast. Posjed Kobili
, šuma Kobilički lug, hrast; napokon obćine plemićke turopoljske
šuma Bunski lug, hrast. Posjed Crnkovec, šuma Lazinice,
hrast; šuma Velika loza, hrast. Posjed Babca, šuma Babćanska
loza i Gerdinjak te Topolovec, hrast.


U distriktu topuskom šuma Glinski lug, medju Cemernicom
i Glinom, hrast.


Mihalj Plantić, sudac plemića županije zagrebačke izviesti
sliedeće o svom kotaru ovkraj Kupe (Ciscolapianus processus^




ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 24     <-- 24 -->        PDF

_ 486 —


U smislu ovoga naloga podastrla je 31. maja 1772. županija
zagrebačka izvješća glede šuma.


Sudac plemića županije zagrebačke, Pavao Thausi, izviestio
je 0 šumama svog kotara zagrebačkoga sliedeće: Na gospoštiji
Vugri biskupije zagrebačke nalazi se hrastova šuma Dubrava,
a na gospoštiji Cučerju (takodjer biskupije zagreb.) ima šuma
Lipa, koja sastoji pretežno od bukava s primjesom jasena.
Šuma kaptola zagreb. Vidovečka gora sastoji od bukava, kestena
i hrašda. Suma grada Zagreba, brieg Gračani, sastoji od
bukava i kestena. Sume ašešora Bornenisse, brieg Mikulić, sastoji
od bukava, a podmladak je kesten. Brdo Šestine, svojina
grofice Sermage, sastoji od bukava i kestena. Šuma Gregurića
Breg, gospoštije samoborske grofova Erdodj sastoji od bukava,
hrastovine i jele. Suma Stupnik i Rakovpotok, gospoštije
Kerestinec sastoji od same hrastovine. Šuma Bratinski lug,
gospoštije brezovičke grofova Drašković jest hrastova. U distriktu
brdovečkum šuma Veliki Vrh, raznih gospodara, jest
hrastova, U Pušci šuma Pušća zvana sastoji od bukava i
hrastovine, U Jakovlju, direktora Škrlca šuma Beder sastoji
od topole (populus alba) hrasta i jalše. U Bistri, grofa Oršića
šuma Bistra, sastoji od hrasta, bukve, grabra i bora. U Stubici
sume Salarsko, raznih gospodara sastoji od biele topole
jalše i grabra. U Oroslavju grofice Sermage i grofa Vojkfija
šuma Krči sastoji od hrasta i briesta. U Jandraševcu grofice
Sermage, sastoji šuma od hrasta, bukve i biele topole. Šuma
Podgorje u Podgorju, svojina raznih gospodara sastoji od
hrasta i bukve.


Stjepan Zenko-Benković, sudac plemića županije zagrebačke
opisuje šume svog kotara Sv. Ivana: Šuma Hrašćine,
hrast i grab. Pešenski lug s briegom Turkovčina i Belasno,
bukovina; Zelenska, Moravečka, Bistrička gora, većim dielom
bukva. Hum bistrički i gor. stubički, većim dielom bukva, ostalo
kesteni hrast. Šuma Malčevčak, plemića sv. Ivanskih i Obreških
i Zelenskih, hrastovina. Šuma Bradačevina, Šašinovečki lug,




ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 485 —


i porazdieli. Ona odmah imenuje sudca plemića Josipa Turčića
s plaćom od 100 for. godišnjih, koji će proći županiju i
na sgodnim mjestima zasnovati šumske vrtove, u kojima se
budu uzgajale potrebne mlade stabljike za podmladak šuma.´


Mjeseca januara i februara 1771. stigoše na kr. vieće
dva kraljevska reskripta, kojima je priposlan nacrt dviju strojeva
8 opisom uporabe njihove. Ovi strojevi bili su za krčenje
panjeva i korenja. Kraljica naloži vieću, da ove strojeve uvede
u porabu u Hrvatskoj i Slavoniji.^ Kr. vieće poslalo je odmah
26 februara nacrte ovih strojeva županijama, varaždinskoj,
požeškoj, sriemskoj, zagrebačkoj i virovitičkoj.*


čini se, da se kod nas niesu mnogo trudili oko sačuvanja
šuma, po što je o tom bila obavieštena kraljica, koja odmah


9. maja g. 1772. iz Beča naloži kr. vieću, da se savjestno
pobrine, da se vrše odredbe u pogledu šuma. Kr. vieće izda
odmah 26. maja strogi nalog svim županijama i gradovima, da
se točno drže odredaba, koje su im priobćene dopisom vieća
od 5. marta 1770.*
Usuprot svim nalozima vrlo se je slabo gospodarilo u šumama
zagrebačke županije. [ to bude dojavljeno kraljici, koja
opet 27. maja 1772. pozove kr. vieće, da se pobrine za šume
i da učini kraj nesavjestnoj sječi u šumama po zagrebačkoj
županiji; kr. vieće pozva 6. juna zagrebačku županiju na vršenje
šumskih propisa.^


Još prošle godine 1771. razaslalo je vieće mjeseca juna
svim velikim županima obsežnu instrukciju za uredovanje njihovo.
U toj instrukciji izdanoj po kraljici Mariji Tereziji u
Beču 21. novembra 1768. u točki XII. odredjeno je sliedeće:
Veliki župani imadu se osobito brinuti za šume te imadu kr.
hrvat, vieću podastrieti izvješća glede stanja sastojine šuma".


´ Ibidem. D. 107.
= Ibidem 1770. A. 16. 28.
´ Ibidem februar 1771. W. 21—26


* Acta Cons. Oroat. Junius 1772. Nr. 25.
^ Ibidem A. 82., Junius 98.
" Ibidem 1771. Junius. Nr. 93.


ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 484 —


Dok se na tom radilo zaprieti pogibelj velikim šumama
komorskim oko Gvozdanskoga, Šume oko gvozdanskoga majdana
mnogo su trpile od podanika komorskih i od koza.
S ovog razloga upravi kraljica Marija Terezija god. 1769.


12. jula nalog kr. hrvat, vieću, da te šume nastoji sačuvati.
Kr. vieće učini što je moglo, zamolivši bana´ da glede njih
čim shodnije odredi. Ove šume imale su stajati pod osobitim
nadzorom, jer su bile od znatne važnosti po rudarska poduzeća
u okolini Gvozdanskoga.
Dok se je kr. hrvat, viede i županije osbiljno bavile pitanjem,
kako da se sačuvaju hrvatske šume, izradjen je šumski
red za Ugarsku, što ga je kraljica Marija Terezija sankcionirala
u Beču 22. decembra 1769, Taj šumski red štampan je
posebno podnaslovom: »Holz- und Wald-Ordnung fiir
das Konigreich Hungarn, wie die Walder erziegelt,
besser aufgebracht, vermehert, und erhalten
werden konnen. Ofen 1788.^ Ovaj šumski red sastoji od


54. paragrafa.
Odredbom kraljice Marije Terezije izdanom u Beču 16. februara
1770. priposlano je 40 komada ovog tiskanog šumskog
reda s nalogom da ovaj proglasi po cieloj zemlji u svim županijama
koji stoje pod jurisdikcijom hana, te da se ujedno uvede po
vlasteli što drže šume. Nadzor, da se ovaj red vrši, ima biti
povjeren jednom županijskom, za to posebice plaćenom činovniku
(u svakoj pojedinoj županiji.) U taj red imadu se takodjer
uputiti svi lugari i lovci.´ Nu već prije nego li je stigao taj
šumski red. pobrinulo se je kr. vieće, da se po županijama
sade vrbe na sgodnim mjestima.*


Kr, vieće već je 5. marca šumski red razposlalo na županije.
Zagrebačka županija dade to odmah na hrvatski jezik
prevesti (ex lingua latina in vernaculam huius patriae lingvam)


´ Ibidem 1768. August W. 9., A. 74.


´´ Godina štampe za cielo je pogrešna, ima biti 1770. jer ova knjižica je prilog
eliedećeg ^r. deljireta.


´ Acta Cons. Oroat. 1.770. Nr. 25.


* Litterae Cons. Oroat. 1770. Nr. 21.


ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 483 —


5. Gdje su sume prieporne izmedju plemida, ima to riešiti
podžupan i postaviti medje, koje se pod prietnjom »actionis
fiscalis« ne smiju prekoračiti. Gdje je pako više suvlastnika,
neka se ove pravedno i razmjerno podiele (proportionaliter)´.
Posto je kr. viede ovako imalo pribrana mnienja ovih
triju županija, podastre ih u izvadku kraljici Mariji Tereziji


18. novembera 1768., te predloži sliedeće ustanove na odobrenje
i to :
1. sučije imadu postaviti šumske nadzirače (inspectores),
koji imadu prigledavati šume, pronađi one koji ih oštećuju
vatrom, sječom i gulenjem kore i predvesti ih pred gospoštiju.
Počinitelji štete dužni su ovu nadoknaditi, pošto će biti tjelesno
kažnjeni, Prijavitelji dobiti 6e za svaku prijavu 2 groša ;
2. isti nadzirači imadu dati po kmetovima čistiti šume od
polomljenih i trulih stabala, uslied česa de se podraladak didi;
3. kmetovi ne smiju bez dozvole gospoštije sjeći drvlje,
a najmanje plodonosno. Ona pako stabla koja im dozvole
sjedi, imadu ih posjedi samo po zimi kad mjesec pada;
4. neka se naloži kudegospodarima (bospitibus) da na
sgodnim mjestima zasade vrbe ili drugo drvlje;
6. protiv plemida, koji bi »via facti« ušli u tudje šume
imade se po županijama postupati (vi condendi statuti) ;
6. vede sgrade seljaka imadu se graditi od blata (murus
luteus) ili kamena te cigle, a manje sgrade od pletera (virgultis)
a ne od čvrstih greda;
7. za ogriev i plotove imadu kmetovi dobivati polomljeno
drvlje ili ino koje je bezkoristno;
8. sjedi stabla dozvoljava se samo onda seljacima, kad na
mjesto posjedenog zasade stanovit broj mladih stabala, a naročito
ondje, gdje je šuma rietka ;
9. mostovi koji su manje od potrebe neka se odstrane, a
potrebni neka se s vremenom sazidju.*
´ Acta Cons. Croat. 1768. November Nr. 34. — Protocol. 1768. str. 402.
^ Act. Cons. Croat. 1768. November Nr. 34. — Litterae; Cons. Croat. 1768.
Nr. 105.




ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 482 —


4. da se naloži kućegospodarima (hospitibus), da na
sgodnim mjestima zasade vrbe;
5. da se prema plemićima, koji bi tudje šume oštećivali
bez da sebi koriste, a na štetu trećega, postupa strogo ;
6. pošto su kuće od Čvrstih brvna trajnije, neka to bude
dozvoljeno. Zaključujući svoje priedloge naglasuje županija, da
se ne bi stvorila naredba, koja bi spriečavala slobodnu uporabu
vlastniČtva.
Županija križevačka dade ovo mnienje:


1. kmetovi ne smiju bez , dozvole gospoštije sjeći zeleno
a još manje plodonosno hrastovo stabalje.
2. za vatru imadu rabiti samo podrto drvlje i ležeći panjevi,
što se za zgrade upotrebiti neda. Kuće kmetova neka
ee sgrade od čvrstih greda, jer će biti trajne i lako će se u
slučaju, opusti li selište, opet napučiti. Ostale sgrade neka se
grade od lošeg drva (inhabilia ligna).
Ova mnienja uzeta su u toj sjednici samo na znanje, dok
ne stigne mnienje zagrebačke županije ; kad ovo stigne učinit
će se konačnni predlog glede sačuvanja šuma.´


3. gospoštije, koje imadu velike zemlje imadu se same
marljivo brinuti oko sačuvanja šuma i uzgoja stabala.
Zagrebačka napokon županija podastre svoje mnienje koje
je uzeto u pretres na sjednici vieća 17. maja 1768. Županija
zagreb. predlaže:


1. manje sgrade i neznatni je ne smiju se graditi od čvrstih
greda, nego od upletenog pruća;
2. za ogriev i plotove imade se uzimati samo suho drveće
i panjevi i drugo neuporabivo drvlje;
3. stabla smiju se samo onda sjeći, ako na mjesto ovih za
svako zasade pet mladih na mjestima, gdje je šuma rietka ;
4. krčiti u šumama mogu seljaci samo dozvolom gospoštija, ali
ovakove izkrčene dielove imadu zasijati žirom i mlade stablike
uzgajati.
´ Ibidem str. 352.




ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 481 —


»consilium regium in regnis Croatiae, Slavoniae et Dalmatiae«.
Toj novoj oblasti izda u Beču 11. augusta obsežnu instrukciju,
koja se odnosi na sve grane uprave zemlje. U točki šestoj ove
instrukcije izrično veli, da treba sume svim izkušanim načinima
sačuvati »sjlvae omni probabili modo conser-
V e n t u r.«´


U sjednici vieča 22. marta 1768. potaknuto je pitanje
glede sačuvanja šuma te bude zaključeno, da se izda nalog
svim županijama, da ove podnesu svoja mnienja u pogledu
sačuvanja šuma. Kako je, u toj sjednici iztaknuto, propadahu
ogromne šume hrvatske s više razloga. Naročito se navode ovi:
mnogi drveni mostovi, običaj sto seljaci grade ne samo kude,
već i manje vriedne sgrade od čvrstih greda, pače i za plotove
rabe hrastove kolce, podgradjivanje ceste drvima, trulež
panjeva po šumama, sječa mladih stabala za gorivo, mnoga
nekoristna drva i zanemarenje sadjenja šuma, te zlobno sječenje.^


Doskora stigoše mnienja županije varaždinske i križevaČke,
koja su u sjednici kr. vieća 29. aprila 1768. primljena.
Županija varaždinska podastrla je sliedeće mnienje glede
sačuvanja šuma:


1. razštrkana selišta imadu biti pod paskom selskoga
sudca, koji imade u svojoj sudčiji paziti, da ne bi pastiri u
šumama podmitali vatru zelenom drvedu; svake nedjelje i blagdana
obilaziti šume i one koje uhvate da sieku ili pale vatru
ili gule drveće, dovesti pred gospoštiju, koje de ih sa 12 batina
kazniti, a od svake prijave dobit de prijavitelj 2 groša ;
2. seoski sudci imadu čim češde dati po seljacima očistiti
šume od posječenih, trulih ili podrtih stabala, uslied česa
de se podmladak bolje razvijati;
3. u šumama, koje su zajedničke vlastelinstvu i kmetovima,
ne smiju ovi potonji sjeći drvlje, a naročito ne plodonosno,
bez dozvole;
´ Acta Consilii Croatici 1767. A. N.: 1. u kr. zem. arkivu u Zagrebu
´ Protocoll. Consil. 1768. pag. 262.




ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 480 —


Medjutimn a revizija obavlja se dok još dotična gospodarstveno
razdobje traje, ako to zahtjevaju gospodarstveni obziri.
Periodičk e revizije obavljaju se pri izmaku dotičnog
razdobja, te se razlikuju u revizije i obćenite šumske revizije.


Periodičke revizije imaju za zadaću:


1. da iztraže, da li je iztekla gospodarstvena osnova bila
točno obdržavana ili ne, te u koliko su počinjene preinake
opravdane; za tim kako su se pokazali shodnimi propisi gospodarstvene
osnove;
2. da se izprave odnosno na novo prikupe geodetiČki i
taksatorni podatci;
3. da se sastave nove osnove za buduće desetgodište.
Naputak za tim sadržaje točne propise, kako se sve ove
radnje obaviti i kako tabelarno predočiti imaju, te iz kojih se
dielova ima sastojati revizionalni operat.


Tim smo u kratko izcrpili najnoviji austrijski naputak za
uredjenje šuma. Poznamo slične naputke gotovo svih srednjoeuropejskih
država i državica, nu moramo priznati, da je austrijski
bio dosada, a i sada je najtočniji i najobsežniji, dajući taksatoru
za svaki gotovo slučaj nuždnu poduku. Ne će stoga pofaliti
svi oni naši domaći stručnjaci, koji se bave taksacijom
šume, ako si ga nabave, jer će im u mnogim prilikama dobro
doći i pobuditi ih na razmišljanje u korist šume i šumskoga
gospodarenja, a to tim više, što ovaj naputak uvažuje sve događanje
tečevine na polju nauke o uredjenju šuma. —r—


Rad kr. vieća za kraljevine Hrvatsku, Slavoniju
i Dalmaciju oko sačuvanja i gojenja šuma
1767.-1779.


God. 1767. uvede kraljica Marija Terezija a našoj domovini
važnu oblast »kr. vieće« ili kako se službeno nazivaše