DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 3 <-- 3 --> PDF |
niLt Br, 8. u ZAGREBU, 1. kolovoza 1902. God. XXVI. Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 16 K.; za ´/a stranice 8 K.; za Vs stranice 5 K. 20 fil.; za Vi stranice 4 K. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina. Novi naputak za omedjašenje, izmjeru i uredjenje gospodarenja u austrijskih državnih i zakladnih šumah. u Austriji izdan je novi naputak za omedjašenje, izmjeru i uredjenje gospodarenja u državnih i zakladnih šumah. Ovaj naputak otisnut je u godišnjaku uprave državnih i zakladnih dobara za god. 1901.* Ovo je već četvrti naputak izdan u Austriji za uredjenje. šuma iza krieposti šumskoga zakona od 3. prosinca 1852. Prvi naputak izišao je g. 1856., a drugi g. 1878., treći g. 1893,´ a sada evo četvrti g. 1901. Pošto je ovo najnoviji naputak u ovom predmetu, koji prema tomu stoji na visini današnje šumarske znanosti, to ćemo ga u kratko cienjenim čitateljem »Šumarskoga lista« razložiti, naročitim obzirom na preinake, kojimi se razlikuje od prijašnjeg naputka. Iz predgovora k naputku razabiramo, da je razpravama, koje su držane u ministarstvu mjeseca svibnja 1900. i siečnja 1901., i u kojima je naputak točno pretrešen, prisustvovaodvorski savjetnik Adolf vitez Guttenberg, profesor za * Jahrbuch der Staats unđ Fonđ9guter-Verwaltung; Herausgegeben vom k. k Ackerbauministerium ; ređigirt von Ludwig Dimitz, k. k. Ministerialrath und Vorstand des tehnischen Departement fiir die Verwaltung der Staats- und Fonđsgiiter. Funfter Banđ, Wien, 1901. Druck und Verlag der k. k. Hof- und Staatađruokerei. In Oommission bei Wilhelm Frick, k. und k. Hof-Buchhandlung. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 4 <-- 4 --> PDF |
- 466 — uredjenje šuma na visokoj školi za zemljotežtvo u Beču. Prema tomu nalazimo, naročito u III. dielu, koji govori o uredjenju gospodarenja u šumah, propisa, koji odgovaraju nazorima, što ih rečeni profesor izložio u svojoj obsežnoj studiji »Svrha uredjenja šuma u sadašnjosti«, koju je donio u prevedu i naš V »Šumarski list«. Naputak od g. 1901. razdieljen je na tri diela: I. Omedja šen j e državnih i nakladnih šuma(§§. 1— 14.). II. Izmjer a državnih i zakladnih šuma (g§. 1—11.). III. Uredjenje gospodarenja u državnih i zakladnih šumah (§. 1-85.). Ovaj naputak razlikuje se od naputka od g. 1878. i 1893. u pogledu razdieljenja materijala naročito time, što su izostavljeni kao samostalni dio (prijašnji II. dio) propisi, glede oznake prostornog razdieljenja šume, te su isti preneseni u III. dio, koji govori o uredjenju gospodareaja u šumah (§§. 17. do 19). I. Omed jasen je državnih i zakladnih šuma. Ovaj dio identičan je sa odnosnim propisima naputka od god. 1893. Jedino je u §. 9., koji se tiče izmjere, opisa i oznake medja, učinjena razlika u tome, što se više ne zahtjeva, da se kod omedjašivanja, koje se oslanja na katastralnu izmjeru, u opisu medja moraju navesti koordinate dotične medjašne točke obzirom na osi katastralne izmjere dotične zemlje´ U tom pogledu odredjuje naputak, da se položaj medjašnika medju se, kao i prema erarskom zemljištnom posjedu poglavito označiti ima time, da se naznači odklon magnetičke igle, veličina medjašnog kuta naprama erarskom posjedu, te vodoravna i kosa udaljenost medjašnih znakova. Prema tomu preinačen je i odnosni obrazac 1. Zatim je §, 14. prijašnjih naputka nadopunjen time, što je zaključno odredjeno, da se tamo, gdje su erarske medje istovjetne sa zemaljskim medjama, a ove potonje nisu označene medjašnim znakovima niti se jasno poznaju, imade zatražiti ustanovljenje zemaljske medje. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 467 — II. Izmjera državnih i zakladnih, šuma. Ovaj dio u novom je naputku dosta promienjen te su preduzete i njeke načelne promjene. Tako je kod izmjere posve napušten mjerački stolmjerački sto li d. Kod izmjere vanjskih medja ima se rabiti (53.) theodolit ili boussola. Theodolit ima se rabiti samo za izmjeru medja osobito vriednih objekta ili takovih, koji se u obće ne daju nadovezati na triangulatorne točke katastralne izmjere ili gdje bi se to dalo postidi samo s nerazmjerno velikim troškom. U svih ostalih sluČajih mogu se vanjske medje izmjeriti sa boussolom, koja ima dalekogled, udešen za optičko mjerenje udaljenosti. Ali pri tom smije duljina medje, koja leži izmedju dvie točke triangulacije, samo iznimice iznositi više od 1000 m. Usljed toga mora se prije uporabe boussole za izmjeru vanjskih medja provesti potanka triangulacija posjeda. Medje, koje se kod prvog uredjenja gospodarenja nisu mogle bilo s kojeg mu drago razloga izmjeriti, imaju se, ako su za to vrierae međjašni znaci postavljeni, izmjeriti prigodom revizije gospodarstvene osnove. Kod izmjere unutarnjeg razdjelenja šume ima se rabiti theodolit, ako su vanjske medje theodolitom izmjerene. U svih ostalih slučajevih pako ima se rabiti boussola, te se ima izmjera nadovezati na triangulatornu mrežu. Mjerački stol napušten je pri tom posvema. Za izmjeru detaila, kao što je: izlučenje sastojina, izmjera potoka, puteva, graba ima se rabiti boussol a sa dalekogledom te udaljenosti mjeriti optički po načinu Reiehenbachovom. Izmjera detaila ima se nadovezati na izmjeru unutarnjeg razdie- Ijenja šume, na vanjske medje, točke triangulacije, u koliko se nije kod ovih izmjera već obaviti mogla. Uporaba mjeračkog stolića (Detaillirbrett) napuštena je posvema. Kod kartiranja šuma učinjena je odredba, da se više ne smiju sloj nič e prenašati iz vojničkih mapa u gospodarstvene šumske nacrte. * |
| ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 468 — Nadalje je dokinuta uboraba pantographa kako za prerisavanje tako i za reduciranje šumskih gospodartveni h nacrta, te je odredjeno, da se kod izradbe ovih nacrta u istom mjerilu imaju nacrti pikirati, a ako se priredjuju u manjem mjerilu, da se ima rabiti šestil o za reduciranje. U pogledu držanja očevidnosti o gospodarstvenim nacrtima odredjeno je (§. 10), da upravitelj šumarije ima sve promjenjene točke, crte, površine, sastojine, godišnje sječine točno izmjeriti, te samo olovkom urisati u gospodarstveni nacrt; dočim se defiinitivni izpravak ovih nacrta glede Uzsliedivših promjena ima obaviti tek prigodom revisije gospodarstvene osnove. Kod izradbe sastojinskih nacrta učinjena je promjena, da se U budude kod visokih šuma bez obzira, da li sastojine spadaju medju listače ili četinjače, ima I. dobni razred označiti žutom bojom; II. dobni razred crvenom bojom; III. dobni razred zelenom bojom; IV. dobni razred plavom bojom; te VI. dobni razred sa svietlim tušom. Ostale oznake ostale su iste kao i dosele. III. Uredjenje gospodarenja. Ovaj je dio najvedi i najvažniji. On je razdieljen u XVII. poglavja i to : I. Svrha i ciljevi uredjenja gospodarenja. II. Razdieljenje šuma. III. Sastavak gospodarskih uredjajnih provisorija. IV. Izpravak ili obnova postojećih vlastničkih medja. V. Predmet, zadaća šumske izmjere. VI. Kartiranje. VIL Taksatorne predradnje i računanja u svrhu opisa sbiljnog stanja šume, kao i obćih šumskih prilika. A) Prihodne skrižaljke- B) Opis sastojina. VIII Opis šuma. IX. Predloži za gospodarenje. X. Proračunanje prihoda na drvu za buduće desetgodište. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 469 — XI. Sječna osnova za buduće desetgodiste. XII. Nazužitci. XIII. Gojitbena osnova za buduće desetgodiste. XIV. Obćeniti propisi glede njekih skrižaljka uredjajnog operata. XV. Zaključne ustanove. XVI. Godišnji doknadni poslovi. (Očevidnost i kontrola). XVII. Revizija uredjajnog operata. * I. Svrha i ciljevi u r e d j e n j a. »Svrha uredjenja šuma jest u prvom redu ta, da se sastave i postepeno upopunjuju (poboljšaju) gospodarstvene osnove koje imaju da u državnih i zakladnih sumah — u skladu sa posebnim zadaćama i ciljevima ovih — služe za podlogu gospodarenja. Ove osnove neka uvažanjem nutarnjih i vanjskih prilika šume idu za tim, da se izcrpljivanje i ponovno pošumljenje sastojina uredi tako, kako će se time postepeno poboljšati stanje šume u pogledu tla i sastojine, kao i podići njezin prihod«. Prema tomu ne stoji naputak načelno na stanovištu škole najvećeg prihoda tla, akoprem, kako ćemo posije čuti, preporuča u stanovitim prilikama uporabu finaneijalne obhodnje za šumsko gospodarenje. II. Razdiel j en j e šuma. Razdieljenje šuma posmatra naputak sa dva stanovišta i to: prvo, razdiobu u šumsko-upravne kotare i čuvarske srezove: te zatim unutarnje razdieljenje u gospodarstvene jedinice, sjekorede i odjele. Pošto razdieljenje šume u upravne kotare i čuvarske srezove ne spad a u poslove uredjenja šume, već je to zadaća organizacije šumske uprave, to naputak stavlja taksatorima samo u dužnost, da mogu glede shodnijeg zaokruženja ovih staviti nadležnoj oblasti svoje predloge, u koliko to opravdavaju zahtjevi šumsko-gospodarstvene naravi. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 470 — Sumsko-upravni kotari diele se u gospodarstvene jedinice ili uredjajne razrede, ovi u sjekoredee, koji se opet razpadaju u odjele Pod sjekoredo m ima se u smislu naputka razumjevati suvisli niz sječina. Prema tomu je širina sjekoreda k jednu duljina sječine. Ovo valja u obće imati pred oČima, kada se govori o sjekoredu u smislu novije šumarske nauke, koju je zasnovao Judeich. Ono, što je izvan toga, ne spada više u dotični sjekored. Prema tomu je ovo posve drugi pojam, nego što se obično kod imovnih obćinah razumjeva pod sjekoredom. Širina sjekoreda neka u šumah u višim brdskim položajima i kod ekstenzivnog gospodarenja ne promašuje 1000 m., a u sredogorju i kod intensivnog gospodarenja 800 m. Kod razdieljenja sjekoreda u odjele valja što više paziti na formaciju terraina, na izvozne prlike, te sastojinske razlike. Gdje ove naravske medje nedotječu imaju se rabiti umjetni prosjeci, te nastojati, da se dade odjelima barem približno oblik pačetvorine, gdje se odnosi širina prama duljini kao 1 : 2 do 2 ; 3. Prema tomu iznosi površina odjeja poprieko oko 80—110 jutara, odnosno 50 — 90 jutara. Razdieljenje šume u odjele jest svakako najvažniji posao kod uredjenja šuma. Na manjkavom razdieljenju laboriraju svi operati naših krajiških imovnih obdina, jer tu još nalazimo odjela od 500 i više jutara površine. Tekom gospodarenja uvadjaju se usljed toga novi odjeli, prosjecaju novi prosjeci i time gubi nuždna veza izmedju prvobitnih i dalnjih uredjajnih elaborata. Naputak propisuje nadalje, da se u sječina ili sastojinskim nacrtima imade smjer sječe označiti strielicom, te da duljina strielice podjedno naznačuje i duljinu sjekoreda. Prema tomu napušteno je do sada propisano unašenje periodičkih brojka u sastojinske nacrte. Naputak sadržaje nadalje točne upute, kako i pomočju kojih pomagala ima se obaviti razdieljenje gospodarstvene jedi |
| ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 471 — niče u odjele, zatim kako se ima obaviti povjerenstveno izpitanje predloženog razdieljenja na licu mjesta, te konačno, kako se imaju u naravi osjegurati i označiti glavne točke unutarnjeg razdieljenja. III. Sastavak uredjajnih provisorija. Provisorna gospodarstvena osnova ima se sastaviti onda, ako se mora barem za prvo vrieme na brzu ruku urediti šumsko gospodarenje, kao što je to slučaj u šumah, koje su obteredeue služnostima ili ugovorima, ili ako se mora gospodarstvena osnova sastaviti sa što manjim troškom bud s toga, što je šumsko gospodarenje slabo razvito ili što je uporaba prihoda šume vrlo nepogodna. Za sastavak ovakovih provisorija imaju se rabiti vojničke karte u mjerilu 1 : 25000, u koje se prenesu šumske medje iz katastralnili mapa. Proračuna nje površina obavi se tada na temelju vojničkih karta, te se ove izjednače sa katastralnom površinom. Isto tako ima se obaviti i unutarnje razdieljene sume na temelju ovih karata. Pošto . je sastavljena i utanačena sječna osnova za buduće desetgodište, tada se sve sječne površine geodetički izmjere, kao i sve linije unutarnje razdiobe, vanjske medje šume, medje enclava, koje stoje u savezu sa sječinama. Zatim se ustanovi i drvna zaliha, koja se nalazi na sječinama. Točan opis sastojina obavlja se samo za one površine, koje de doći do sječe, kao i za one površine, koje bi kod ustanovljenja sječina mogle eventualno u obzir doći. Izmjera ima se obaviti sa boussolom i optičkim mjerenjem udaljenostih, te nadovezati na točke triangulaeije, koja izmjeri predhodi, Izmjera ovih površina obavlja se na temelju umanjenog katastralnog mjerila. U pravilu ima se kod prve revizije provisorium dokinuti sastaviti definitivna gospodarstvena osnova. Nu ako šuma trajno ne nosi nikakovih koristi, niti su se gospodarstvene pri like u istoj poboljšale, tad se ima i opet sastaviti provisorna gospodarstvena osnova. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 472 — IV. Izpravak ili obnova postojećih vlastničkih medja. Novo ustanovljenje medja. Ovi poslovi spadaju u djelokrug mjestnog upravitelja šuma, te bi u pravilu imali biti dogotovljeni još prije, nego li se započme sa izmjei´om sume. Nu ako se tomu nije moglo udovoljiti, tad imaju te poslove, u koliko su geodetičke naravi, obaviti oni organi, koji šumu uredjuju. Točna geođetička izmjera šume, koja 6e se nadovezati na zemaljsku katastralnu izmjeru, ima se započeti tek tada, kada su medje šume — izuzev preporne medje — posve sjegurno ustanovljene. V. Predmet i zadada šumske izmjere. Ponajprije se imaju izmjeriti vanjske medje posjeda, zatim crte unutarnjeg razdieljenja šume. Isto sa ovima ili nadovezano na nje imaju se izmjeriti one točke i crte, koje diele plodno tlo od neplodnoga; šumsko tlo od gospodarskoga ili drugovrstnoga zemljišta; zatim sve vode, putovi, izvozna sredstva, u obče takovi objekti, koji su važni u pogledu šumarstva, lovstva ili služe za orientaciju u šumi. Izlučene sastojine imaju se u starijim sastojinama označiti tablicama, uljenom bojom, zatesavanjem i t. d. i to na samim stabljima: u mladim sastojinama pako neka se prosjeku uzki prosjeci. Razlike u sastojinama izpod površine 0*6 ha. ne izlučuju se kao posebni pododjeli. VI. Kartiranje šuma. U pogledu kartiranja šuma upu(5uje se na II. dio naputka koji govori o izmjeri državnih i zakladnih šuma. VII. Taksatorne predradnje i računanja u svrhu opisa sbiljnog stanja šume, kao i obdih šumskih prilika. Prigodom opisa sastojina imaju se sakupiti podatci, koji su nuždni za sastavak mjestnih prihodnih skrižaljka. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 11 <-- 11 --> PDF |
_ 473 _ Pri tom se valja držati odnosaih propisa, koji postoje za p okusn e postaje , kao i naredbe ministarstva za poljodjelstvo od 29. travnja 1901. br. 7.178. Gdje se ne mogu sastaviti mjestne priliodne skrižaljke, neka se rabe obdenite priliodne skrižaljke, koje se moraju tada u prepisu priložiti. U opisu sastojina ima se za svaki pojedini pododjel (odsjek) naznačiti: 1. Oznaka prema mapi. 2. Vrst drveća, smjesa i gospodarstveno lice (prozračna, progalna, dovršna sječa) sastojine. 3. Doba. 6. Proizvodni faktori i to : a) srednja visina sastojina, b) sbroj temeljnica, c) konkretna dobrota stojbine, d) konkretni obrast; 6. Površina sastojine; 7. Drvna zaliha po ha i to posebice: a) za glavnu sastojinu; b) nuzgrednu sastojinu; 8. Drvna zaliha za cielu sastojinu; 9. Prosječni prirast u vrieme vjerojatne sječe za ha i ukupno; 10. Postotak prirasta na drvnoj zalihi, proračunat na temelju oblička: a = 200 (M—n\ \"TrF~, 1; 11- Postotak prirasta na kvaliteti, prora čunati na temelju oblička i = . I 7^—. 7; 12. Postotak * n ^Q -r q_´ zrelosti, proračunat na temelju oblička iv = ~fr´j_— (^ + ^)- Po" stotak prirasta na skupoći ima se uzeti u obzir sarpo tada, ako se može za sjegurno predvidjeti, da će ciena drva na dotičnom mjestu poskočiti. Postotci pod toč. 10., 11. i 12. imaju se (za k sječi prispjevajude i za sječu dozriele sastojine) samo u onom slučaju izkazati, ako se prihod ustanovljuje na temelju financijaln e obhodnje ; 13. Opazke 0 raznim gospodarstvenim mjerama, koje se imaju preduzeti u dotičnoj sastojini, tako glede sječe, čišćenja proredjivaiija, odvodnje i t. d. Napred navedene točke 5. a) i b), zatim 10., 11. i 12. nisu bile sadržane u prijašnjim naputcima. U pogledu postupka kod ustanovljenja drvne zalihe i prirasta ostali su u krieposti dosadanji propisi. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 474 — VIII. Opis š ti m a. Dosadanji propisi u pogledu opisa šuma ostali su i nadalje u krieposti, te naročito u pogledu sastavka skrižaljke o dobnim razredima ujednostručeni. Povrh toga dodana je kao točka 16. u opisu šuma nova ustanova, kojom se propisuje, da se ima u kratko ovdje još opisati, kako se je postupalo kod izmjere i kartiranja šuma. IX. Predloži za gospodarenje. U ovom poglavju učinjene su sliedede preinake : U točk i 11. odredjeno je, da se u pravilu ima gospodarstvena osnova (porabna i gojitbena) sastaviti za jedno desetgodište, nu da se u šumah, koje malo prihoda daju, ili u šumah, koje su vrlo obteredene služnošdu drvarije i paše, mogu gospodarstvene osnove sastaviti za 20 godina. U točki 12. propisano je glede sječnog poredka isjekoredasliedeće: Da se postigne pravilni sječni poredak imaju se urediti sjekoredi ili sječni nizovi. U jednom sjekoredu ne moraju biti zastupani svi dobn razredi od najstarijeg do najmladjeg stupnja, ved je dovoljno, ako u istomu postoji ili se može urediti samostalni sječni poredak. Kada se uredjuju sjekoredi valja uvažiti postojedi razpored dobnih razreda, izgradnju i uzdržavanje prometila, položaj tla, naročito pako takova mjesta, na kojima se može sječom započeti, te uvale, bila, kose i t d. Ako takovih ne ima, tad se mora ostajuda sastojina osjegurati proti opasnom vjetru posebnim prosjecima. Površina sjekoreda ovisi o vrsti drveda, vrsti uzgoja i izvoznim prilikama. Maleni sjekoredi imaju svoje osobite prednosti od vedih. Više od tri odjela neka u pravilu ne obuhvaća jedan sjekored. Sjekoredi imaju se za svaku gospodarstvenu jedinicu u posebnoj skrižaljci prikazati a u sastojinskom i sječnom nacrtu strielicom označiti. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 475 — Pošto bi duljina odjela, koja je k jednu širina sjekoreda, imala iznositi najviše 1000 m. odnosno 800 m., to bi prema ovom propisu bila najveća duljina sjekoreda kod ekstensivnog gospodarenja 1500 m. do 2000 m., a kod intensivnijeg gospodarenja od 1200 m. do 1600 m. U točk i 13. sadržani su propisi glede sastavka »uredjajne osnove« odnosno prema našem obde porabne osnove. Ova osnova ima se prema naputku sastaviti na temelju izlučenih sjekoreda. Poznata je na ime stvar, da kod t, [zv. sastojinskog gospodarenja sjekoredi zamjenjuju obdu porabnu osnovu šestarskih metoda. Uredjajna osnova ima se sastaviti samo za prv e dvi e periode, te se imaju sječne površine za ostale periode obliodnje sumarno izbaciti. Za oba decenija prve periode ima se proračunati i drvna zaliha, koja 6e se posjedi, te predočiti, kako bi se za to vrieme mogli približno izjednačiti prihodi eventualnim premještanjem sječnih površina. Ako bi pako politička oblast za šume, koje su služnostima vrlo obterede, sbog osjeguranja potrajnosti prihoda zahtjevala dulju uredjajnu osnovu, tad se ima ova osnova sastaviti zacieluobhodnju. U šumah, koje su već pretvorene u preborne šume, ne treba uredjajnu osnovu sastavljati. Ovim propisima mnogo je ujednostručen stari naputak, a k jednu su oni dokazom, da je austrijska šumska uprava kod sastavka gospodarstvenih osnova konačno usvojila načela sastojinskog gospodarenja. X. Pro računanje prihoda na drvu za buduće desetgodište. 1 U pogledu razlikovanja prihoda na drvu sadržaje naputak tu novicu, da su uvedeni t. zv. »slučajni prihodi« kao samostalna vrst prihoda, te se po novom naputku razlikuju prihodi na sječivni, medjutimni i slučajni prihod. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 476 — Tko pozna stručnu literatura minulih godina, znati de, kolike je razprave izazvalo pitanje, kako se imaju razlikovati i zaračunavati šumski prihodi na drvu. Najtočnije ustanove sadržaje "u tom poledu saski nuputak od 1901. Biti (5e stoga zanimivo ako sjlede toga navedemo odnosne ustanove novoga austrijskoga naputka. U smislu ovoga naputka ima se u sječivni prihod računati sva drvna gromada, koja se dobiva kod sječe zrelog drveća, a u medjutimui prihod ona drvna gromada, koja se dobiva kod njegovanja sastojina. U sječivni prihod spada prema tomu svaki užitak drva sa površinah, koje su opredieljene za sječu u sliedećem gospodarstvenom razdobju, a od slučajnih prihoda ona zaliha, gdje ostaje ili pomladak, ili čistina za ogoj od najmanje 0´3 ha. Material od prokresivanja (Durchreiserung), proredjivanja ili inih gojitbenih sječa, zatim od starih stabala, zaostalih u mladićima, kao i drvna gromada sa progalina spada u m edjutimni užitak. U pravilu je mjerodavna sječna osnova za to, koji užitci spadaju u sječivni, a koji u medjutimni prihod. U slučajne prihode spadaju; izvale, lomovi od vjetra sniega i leda, drvo od kukaca i od šumskih kvarova, zatim suhari svake vrsti, osim onih, koji se nalaze na površinah, uvrštenih u sječnu osnovu, kao i onih, koji se prema napred navedenom imaju ubrajati u sječivni prihod. Kod slučajnih prihoda ne ima razlike izmedju sječivnog i medjutimnog prihoda kao ni kod preborne sječe. Kor a spada u onaj prihod, u koji i dotično stablo. 2. Kod ustanovljivanja godjšnjeg etata ima se postupati na sliedeći način: a) Kod šumah, koje se sjeku čistom ili oplodnom sječom valja za svaku gospodarstvenu jedinicu na temelju skrižaljke 0 dobnim razredima predočiti, da li ima dovoljno sječivih sastojina i jesu li mladje sastojine u dovoljnoj mjeri za |
| ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 15 <-- 15 --> PDF |
_ 477 stupane, te da li se prema tomu i na koje vrieme imade sječa dozrelih sastojina stegnuti, odnosno da li je dopustivo ili poželjeno, da se ove prije izcrpe. Za sječu zrelim a imaju se smatrati one sastojina, gdje je postotak zrelosti (Weiserprocent) spao izpod gospodarstvenoga postotka ; zatim one sastojine, koje se mogu posjeći sbog nuždnog sječnog poredka. Nadalje imaju se ustanoviti za gospodarstvo nuždni prosjeci, zatim one riedke i loše sastojine, koje bi se imale pomladiti, kao i one sastojine, koje bi se imale posjeći sa šumskogojitbenih razloga ili sbog sječnog poredka. Iz pregleda onih sastojina vidi se približno, kolika bi se površina mogla opredieliti za sječu u budućem desetgodištu ili gospodarstvenom razdobju. Ova sječna površina ima se podvrći kontroli na sliedeći način: Ako je razmjerje dobnih razreda približno normalno, tad se ima ustanovljena sječna površina izporediti sa normalno m sječnom površinom, koja odgovara odnosnoj obhoduji. Kod abnormalnog stanja može se za sječu opredieliti veća površina, ako su pretežnije zastupani stari dobni razredi, a obratno ima se ova stegnuti, ako stariji dobni razredi manjkaju. Vrieme n kojem se imaju izjednačiti najveći abnormiteti u razmjerju dobnih razreda, služi tada kao regulator kod opredieljivanja sječne površine. Stroga potrajnost užitaka zahtjeva se unutar gospodarstvene jedinice samo u onih šumah, koje su jako obterećene ea drvarijskom služnošću. Etat na drvnoj zalihi, koji proiztiče sa sječne površine, ima se izporediti sa popriečnim sječivnim prirastom, a može se kontrolirati i po kojem obličku. Povrh toga ima se ovaj etat izporediti i sa sbiljnim posljedcima minulog desetgodišta, u koju je svrhu propisan posebni obrazac. Kada se uvaženjem svih ovih činbenika ustanovi sječna površina, tada se dotičnoj drvnoj zalihi pribroji tekući prirast |
| ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 478 — do polovice desetgodišta, pak ukupna zaliha sačinjava tada sječivni prihod desetgodišta. Kako se iz navedenog propisa vidi, nestalo je iz naputka posve oblička t. zv. kameralne takse, koji se je doduše ved i prema naputku od g. 1893. rabio samo za kontrolu etata izračunatom na temelju razšetarenja. Po ovom naputku od g. 1901. računa se prihod po t. zv. »methodi dobnih razreda« po Judeichovom razdieljenju načina za izračunanje etata. Nadalje sliede propisi za ustanovljenje medjutimnog prihoda. b) U prebornih šumah ima se prihod ustanoviti obzirom na gospodarstvene momente i unovčivu drvnu zalihu. A u sumah, gdje se radi služnosti drvarije mora potrajno gospodariti, ima se ustanovljeni etat izporediti sa popriečnim sjeČivnim prirastom ili sa etatom, izračunatim po kojem obličku. c) U nizkih šumah ima se godišnja sječina ustanoviti razšestarenjem na jednake godišnje sječine ili kod vrlo razne stojbine stezanjem površine na srednju stojbinsku dobrotu. U srednji h šumah ima se prihod od visokog drveća ustanoviti polag dosadanjih popriečnih prihoda ili pomodju užitnog postotka, koji se ima ustanoviti u dotičnoj šumi. XI. Sječna osnova za buduće desetgodište. U sječnu osnovu za buduće desetgodište imaju se uvrstiti: a) sječivni prihod, b) medjutimni prihod, c) slučajni prihod, d) izvanredni prihod. Kod provedbe sječne osnove valja nastojati, da po mogućnosti dodje do uporabe deseti dio površine, pri čem se ima gledati i na to, da se poluče jednaki prihodi na drvu i novcu razmjernom sječom u boljih i u lošijih sastojinah. Užitci imaju se kontrolirati po zalihi i po sječnoj površini, te naputak sadržaje glede toga pobliže ustanove i propisuje način, kojim se to vršiti ima. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 479 XII. Nuzužitci. Glede nuzužitaka ima se sastaviti posebna osnova, ako se u veliko vodi gospodarenje sa nuzužitcima ili ako to zalitjevaju služnosti ili ini obziri. XIII. Gojitbena osnova za buduće desetgodište. U gojitbenu osnovu imaju se uvrstiti: 1. gojitbene radnje za novo pošumljenje, zatim popravke starih kultura; 2. pomodne kulture kao: odvodnje ili natapanja, zatim čišdenja, prokresivanja i kresanja, u koliko ne spadaju u medjutimni užitak, jer dobivenim pri tom drvom ne pokrivaju odnosni trošak ; 3. mjere glede čuvanja šuma i razdieljenja šuma, kao: obhumćenja, zagajenja, mjere proti požaru, Čuvanje i čišćenje prosjeka i t. d. XIV, Obdeniti propisi glede njekili skrižaljkai uredjajnog opera ta. Ovo poglavje sadržaje potanje propise, kakova se ima oblik dati pojedinim skrižaljkama. Tako je primjerice odredjeno, da se skrižaljka dobnih razreda i sječna osnova (obda) imaju za šume služnostima drvarije obteredenima predložiti na potvrdu političkoj oblasti. XVI. Godišnji doknadni poslovi. Ovo poglavje propisuje vodjenje t. zv. spomenara i gospodarstvene knjige i sabiranje podataka za reviziju gospodarstvene osnove. Vodjenje ove potonje ujednostručeno je, te ona knjiga sadržaje po novom naputku samo dva diela. U prvom dielu obračunavaju se prihodi na pose za svaki pododjel, a u drugom dielu sumarno sa ciele gospodarstvene jedinice i gospodarstvene cieline. XVII. Revizija uredjajnog operata. Naputak propisuje dvie vrsti revizija: medjutimn uperiodičku reviziju. |