DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 509 — kompetentna mjesta iznjeti svoje želje, a olakšano je i šumskim upravama, da za te želje pravo doznati, te da ih u koliko su doista opravdane, uvažiti mogu. Kako li će se u campagni 1902./3. sječine prodavati, o tom se za sada još definitivni sud izreći ne može. Još se sveudilj osjećaju tragovi obćeg gospodarstvenog zastoja i mnogih kriza od kojih ni šumska trgovina, poimence ona njemačkoga carstva, nije ostala poštedjena. Ipak se čuje, da su se ovdje i ondje i po Njemačkoj počele polučivati nešto više ciene za drvo i da su se pojedine grane proizvodnje počele pridizavati. Kako kreće na bolje u graditeljskom obrtu a i drugi se obrti počeli dizati, nadati se je, da će i buduće prodaje u našim šumama biti povoljnije, ako baš i nema izgleda da budu sjajne. Ipak će dobro učiniti procjenitelji šuma, da kod utanačenja izkličnih ciena uzmu obzir na prilike, koje su u zadnje vrieme vladale i još vladaju na svjetskim drvarskim trgovima, pa da procjene ne budu prevtsoko. Glede dražbe hrastovih odpadaka i ogrieva, koji su se odpadci iz erarskih slavonskih šuma prepuštali uz ugovorenu cienu tvornicama taninskoga ekstrakta, i koja se je dražba imala obaviti 27. pr. mj , čitamo samo i priobćujemo po tora kratku viest, koju su neki domaći dnevnici donesli, da je naime kod te dražbe polučen slobodnim natjecanjem višak od 2007o iznad izklične ciene. Potanje o tom nije — dok ovo pišemo — još poznato, s tog ćemo moći istom u budućem broju o tom podrobnije izviestiti. Znatnije dražbe obavit će se ovoga mjeseca kod im. obćine ogulinske i otočke. (Vidi straga oglase u ovom broju). Različite viesti. Trgovina sa šamskim proizvodima. Iz Izvještaja trgov. i obrt. komore o gospodarstvenim odnošajima u g. 1901. Tečajem prošle godine došlo je na prodaju od strane države 14, a od strane investicionalne zaklade 12 šumskih dielova u sveukup. vriednosti od K 1,883.723, Svi ti dielovi šuma leže u području bivše Krajine i to većinom u području vinkovačkom. Izim toga staviše imov. obćine: II. banska, brodska gradiška i petrovaradinska mnogo parcela na prodaju u vriednosti od K 2,400.000, a kraj njih neki osebnici. Izvan toga je prodala država mjeseca prosinca izpod prociene dva velika điela u iznosu K 1,381.000. Unatoč toj obstojnosti, da su udarene bile veoma visoke ciene od strane prodavaoca, bijaše ipak polučena kod prodanih dielova naplata od 3 do 87o> nu neki su dielovi ostali uslied visoke ciene neprodani. Tako n. pr. nisu našle dvie velike parcele unatoč ponovnog razpisanja kupaca, te ih je erar morao prodati uz cienu, koja je za 13"/o izpodbila |
| ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 510 — prociene. Ova obstojnost, što se stavljaju tako visoke ciene šumama od strane prodavaoca, upliva u toliko štetno na razvoj šumske trgovine u nas, što se mnogi šumski trgovci u novije doba ogledavaju po ino zemstvu, kupujući tamo šume uz umjerenije ciene, te se tim povodom umanjuje u nas i suverenost tržištna, koju do sada u šumskim poslovima uživasmo. Dokaz tomu pruža ta činjenica, što Hrvatska i Slavonija sudjeluje kod prošlogodišnje sveukupne proizvodnje dužica francezkih od 56 milijuna komada samo sa 18 milijuna. Valja primietiti, da se u računu ove sveukupne proizvodnje ne nalazi ubilježena sjeverna Amerika, koja je proizvela za ovog radinog razdoblja 10—12 milijuna dužica. Ova činjenica sadržaje po naše šumske poslove i tu nepogodnost, što se povodom intenzivnije proizvodnje šumskih surovina u inozemstvu odalečuje mnogo domaćega radničkoga svieta, a to udaljenje i izseljivanje djeluje na radničke ciene tako ćutljivo, da je radna ciena poskočila u ovim zadnjim godinama za skoro lOO^o- Jedina je sreća kraj ovih zala, što je u prošlogodišnjoj kampanji poskočila ciena francezkim dužicama za 5 do llVoi ^^ ^^ polučiše do sada nepoznate ciene od K 460 do 570 po hiljadi, odnosno od K 515 hiljada Monte ^7/´ Ve"´ Da nije bilo ovih veoma povoljnih ciena, koje su trgovcima odbacile neku čednu dobit, izgubili bi trgovci povodom visokih ciena surovine i radine sile, te povodnja, koje priečiše rad i povisiše troškove izradnje kroz gubitak vremena na tim šumskim poslovima po svoj prilici novaca. Povodnje bijahu tako bitne i nepovoljne, da su se morale poprimiti mnogo vrstnije mjere sjegurnosti za očuvanje zaliha gotove robe. Tečajem pr. godine odpremljeno je dužica: preko Rieke 41,885.564 komada, preko Trsta 2,802.983 komada; dakle u svemu 44,689.547 komada. Od ove količine odpada na Francezku preko 43 milij., a ostatak razdieljuje se ponajglavnije medju Nizozemskom, Turskom, Tunisom, Grčkom i Špauijom. Od sveukupne proizvodnje u razdobju. zime 1901/2. od 56 milijuna komada, odpada na Hrvatsku 2*5 milijuna, na Slavoniju 16´2 milijuna, na Bosnu 16*7 milijuna, na Rumunjsku 12 milijuna, a na Ugarsku 8´6 milijuna. Od njemačke bačvarske gradje proizvelo se je tečajem prošle godine dosta malo, a malo se je i prodalo. Ciene bijahu slabe; kretahu se medju K 2*20 do K 3"— po vedru, postavljeno na željezničku ili brodarsku postaju. Na hrastovim trupcima moglo se je iz državnih i osebnih šuma u svemu proizvesti od 35 do 45.000 m^ za tuzemne pile, a 20 do 25.000 m^ prodjoše u inozemstvo. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 511 — Hrastovi trupci polučiše u jeseni za K 6 do 10 po m^ manje od predprošle godine, a kretahu se medju K o6 do K 60 m^ po vrsti u veličini, stavljeni na ladju ili na željeznička kola. Unatoč sniženih ciena dopremila je neka vinkovačka pilana stalnu količinu hrastovih trupaca iz Rumunjske, što je kraj dosta visokih ođpremnih troškova u istinu začudno. U zadnjim godinama sudjeluje Hrvatska i Slavonija veoma slabo kod proizvodnje željezničkih traversa povodom skupoće surovine. U prošloj godini bješe za hrastove traverse, stavljene na željezničku ili vodenu postaju, plaćeno od strane ugar. drž. željeznica po komadu K 2-50 do 2-80. Hrastove se frize vrlo slabo traže, a zato im pada ciena, osobito iza parižke svjetske izložbe ; i ostala piljena roba prolazi kraj čednih ciena slabo. Brestovi tesanci i trupci pali su takodjer u cieni za 15 do 20%. Gorivo drvo polučuje kraj dosta živahne potražbe povoljne ciene i uzdržaje se neprekidno na toj povoljnoj razini, jedino je trgovina ove ruke trpila na lošim izvoznim prilikama, što je donekle oslabilo živahnost njezinu. Trgovina batinama. Imade jur više decenija, što se traže u inozemstvu, osobito u državama sjeverne Amerike, batine, izradjene iz kestenovine. Inozemstvo upoznalo je vrstnost hrvatskog drva i dalo mu je prednost. Nu nepripravni na pokriće znatnih potražba, ne mogoše ovozemni proizvoditelji kroz godine izcrpsti u punoj mjeri povoljne konjunkture. Nastojao je doduše svaki pojedini, da izvadi iz svoga koloseka što više kestenovih mladica, nu tek iza dugog niza godina mogle su se proizvadjati dostatne količine surovih batina. Na nesreću producenata zanemario je glavni trošilac tih batina, Amerika, ovu vrst batina, a proizvoditelji ne nadjoše odštete tomu zanemarenju u većoj potražbi Njemačke, Francezke i Englezke tako, da je u godinama 1899 i 1900 došlo do preobilne proizvodnje, a ciene padoše tim povodom znatno. Ove su nepovoljnosti djelovale štetno na dalnji uzgoj mladica u g 1901, te je proizvodnja bitno jenjala, a u tom se stanju nalazi i danas. Proizvodnja surovih štapova rasla je postepeno; u početku proizvelo se je jedva 1 milijun štapova, nu kasnije umnožala se je proizvodnja do 5 milijuna komada; u trieniumu 1898—1900 poskočila je proizvodnja naglo na 8 milijuna komada u vriednosti od K 700.000 do 800.000. Narod mogao se je tom uporabom svojih koloseka odštetiti za gubitak, što no ga je oćutio povodom uništenih vinograda, gdje su se prije u velikoj mjeri trošili kolci. Silno snižene prodajne ciene uplivalo je u najzadnje doba na izvoznu struju u toliko povoljno, što se opetovno javlja sjeverna Amerika kao kupac. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 512 — Trgovina sa drvenim ugljenom. Početkom godine bi jahu ciene visoke, a to je izazvalo znatnu produkciju, koja se ali nije mogla placirati, tako da su ciene opet pale, a uz to je mnogo neraz prodanih zaliha. Giena je pala od K 350 na 290 po vagonu (10 tona). Izvoz struji u Austriju, Italiju, Švicarsku i Njemačku. Trgovina sa šiškama. Trgovina sa šiškama bijaše slaba, kao što je u obće već od nekoliko godina; prije svega s toga, jer prihod biva sve to manji, a drugo, jer je kakvoća naše šiške radi slabe i ne racijonalne manipulacije dosta loša, dočim vanjski kupci traže samo naj bolju vrst. Zgodno bi bilo, da upute gospodarska družtva seljačtvo, kako se racijonalno imadu sabirati, sušiti i u obće manipulirati. Izvoz vrbinih šiba razvija se dosta dobro. U g. 1901 izvezlo se je u Slovensku Goricu i Gradišku preko 20 vagona. U obzir dolazi ovdje samo divlja vrba, koja služi za prosto košaračko djelo. Plaćalo se po q. od K 24 do 26. Industrija drva u godini 1901. Iz izvještaja trg. i obrt. komore u Zagrebu o gospodarstvenim odnošajima u god. 1901. U ovoj skupini ustanovljen je tek neznatan umnožaj u sveukupnom broju poduzeća (1900 g. 1122, 1902 g. 1158). Brojimo nešto više stolarskih i tokarskih radionica. Brojevno nadmašuju na daleko zagrebačka stolarsk a poduzeća sva ostala ovoga komorskog okružja. Gotovo su svi zagrebački stolari udruženi pod naslovom I. hrvatske udruge za stolarske i dekorativn e proizvod e kao članovi zemaljske središnje vjeresijske udruge (ustrojene na temelju zak. čl. XXIII.: 1898). Ovo je udruženje stolarima omogućilo učiniti ono, što obćinstvo danas zahtjeva t. j . prirediti za prodaju gotove robe, a ne tek čekati na naručbe. U svom skladištu izlazu svoje pokućtvo i nalaze dovoljne prodje. Pače opaža se u najnovije vrieme, da se mogu svojim pokućtvom u pogledu solidne i ukusne izrađuje, a tako i ciene takmiti uspješno i preko granice Hrvatske, jer im sveze sižu već u Istru, Dalmaciju i Bosnu. Pokućtvo prave najviše iz domaće orahovine i hrastovine, ponešto iz kruškova i brestova drva. Radnici su većinom Hrvati, vrlo dobro upućeni u tvorenje pokućtva. Za prvu radinu godinu 1901. obnarodovana bilanca svršava kraj K 13.800 uplaćenih đielova, subvencije od K 10.000, zajma od K 29.700, te inih obveza od K 117.280 sa dobitkom od K 4564. Dužnici uz udrugare obvezani su za iznos od K 32.953, a zaliha je gotove robe ocienjena sa K 38.084. Kraj ove udruge postoji od mnogo godina natrag veliko stolarskotapetarsko tvorničko poduzeće tvrđke Both e i Ehrman a u Zagrebu, koje danas uživa u pravom smislu svjetski glas. Valjana, kraj toga na |
| ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 51 <-- 51 --> PDF |
- 513 — razini najmodernijeg ukusa provedena roba ove omašne tvornice, nalazi prodje na daleko izvan domovine. Ovo se poduzeće broji medju prve ove vrsti u svoj monarkiji, a njegova se djelatnost sve jače razvija. Ono daje zarade, što izravne, što neizravne, više stotinama ljudi, napose u Zagrebu, nu imade ´UZ skladište i tapetarsku podružnicu u Beču. Bačvari , koji životariše kroz dugi niz godina povodom silnog nazadka u proizvodnji vina, počimlju se pomalo pridizati, uzporedo sa ponovnim povećanjem vinogradarstva. Tokar i nalaze prilične zarade kod provadjanja pokućtvenih predmeta, nu mnogo se finije robe uvaža iz inozemstva. Košarači postigoše u g. 1901 dosta živahni promet. Mnogo seje proizvelo po domaćem kućnom obrtu, nu dosta uvezlo iz inozemstva. Prosta košaračka roba, zatim pleteri za zaštitu od sniega za potrebe državnih željeznica proizvadja se u velikim količinama u Petrinji; košare od slame i pčelinje košnice prave se napose u okolici Lepoglave, Bednje i Ivanca i to: oko 300.000 komada na godinu, te se sve razpačava u zemlji. U potonjim krajevima proizvadja se u godini po kućnom obrtu takodjer preko 50.000 komada rogoznih torba, koje se većinom izvažaju u Austriju. Finija košaračka roba uvaža se iz Austrije i Njemačke, a prostija iz Ugarske. I sitarsk i je obrt išao prilično dobro, nu gotova se roba kod nas još ne pravi, nego samo sastavlja iz gotovih dielova, koji se uva. žaju iz Kranjske (drvo) i Moravske (podovi). Iz domaćih radionica izvaža se tako sastavljene robe godimice oko 15.000 komada u Bosnu. Pošto smo o priredjivašima surovih štapov a poveli rieč već u članku o trgovini sa šumskim proizvodima, ograničit ćemo se ovdje samo na bilježenje poslovnog pokreta u tvornicdma gotove robe. Prva i najveća tvornica, što no postoji na ovokomorskom okružju, u mjestu Bregani , napredovala je i tečajem prošle godine u proizvodnji. Višak proizvodnje prama 1900 iznaša po prilici T^/oi a proteže se na sve vrsti proizvodnje, naime na štapove za šetnju, na sunco- i kišobrane. Od proizvodnje odpada na kišobrane 50"/^, a po 25´´/o na- suncobrane i štapove za šetnju. Od sveukupnosti proizvodnje prometnuto je u Njemačkoj 507oi u Austriji 207oi u Francezkoj 107o, u Hrvatskoj 87o) u Englezkoj 67oi u Švicarskoj i Rumunjskoj po 37o- Radnika je zaposleno od 220—240. Tvornici toj čine živu konkurenciju austrijska poduzeća, koja po izjavi njenoj uživaju velike pogodnosti kod dobave i odpreme svojih proizvoda. Uspješno takmcnje bilo bi po svaki put moguće uz stalne željezničke pogodnosti kod dopreme surovine i odpreme gotove robe. Za paropile i tvornice parketa nije prošla godina unosna bila. Zastoj u gradjevnoj industriji gotovo po svoj srednjoj Europi, na |
| ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 52 <-- 52 --> PDF |
- 514 — pose u našoj monarkiji i Njemačkoj je po najglavnije tu štetno uplivao. Tvornica parketa i paropila u Zagrebu, koja proizvadja pretežno friza od hrastovog i bukovog drva, tuži se veoma na depresiju, koja je zavladala u minuloj poslovnoj godini. U sirovoj robi, koja je još pred dvie godine našla živahnu prodju u Njemačkoj i Švicarskoj kraj dobre ciene, prestao je promet posvema;, samo uz silno snižene ciene bilo je moguće nešta robe u inozemstvo prodati. U svemu je zaostao promet u gotovoj robi prama prošlim godinama za 387o- Tvornici parketa uspjelo je jedino proturati nekoliko vagona robe u Rim. Izjavu parketnice potvrdiše i ostale pilane u Zagrebu i pokrajini, koje sve imadoše znatno umanjeni poslovni pokret. Pošlo je jedino dioničarskom družtvu za promet i preradj ivanje surovina u Belovaru za rukom, dB preuzme dobavu stolarskih i tesarskih radnja za željeznicu VinkovceŽupanje, kod koje je dobave polučilo dostatnu dobit. Francezko družtvo „Societe d´importation de chenes" izradilo je na svojoj pilani kraj Zagreba prošle godine 9500 m^ gradjevnog i 16.000 pr. m. gorivog drva u sveukupnoj vriednosti od po prilici K 870.000. Izvezeno je u Ugarsku sve proizvedeno gorivo drvo, zatim 3600 m^ gradjevnog; u Francezku 4000^ gradjevnog, u Austriju 1400 m´"*, u Njemačku 250^, u Švicarsku 150 m´^, a u Engiezku 100 m^. Pilana ta je proizvela u podrobnosti: 4000^ gradj. hrastovine, 4600 m^ friza, fine pilene robe 600 m´´ i francezkih Boulsa 300 m^ Tvornica kefa i metala Mayer i "VVokenfeld u Novi m Cičam a pokazuje liep napredak. Osnovana je g. 1886 u manjem obsegu, a razvila se je do danas do zamašne veličine, te je sada po obsegu druga tvornica te vrsti u monarkiji. Uposluje popriečno do 160 radnika, te uporabom parne sile radi sa 15 mehaničkih strojeva na proizvodnji četaka Osim toga imade podpuno uredjenu tvornicu za kefarske daščice. Drvo za daščice povlači iz obližnjih bukovih šuma, a sirovine za kefe, u koliko se u domovini nabaviti ne dadu, iz Meksika, Kine, Njemačke i Austrije. Sirkovu slamu za metle dobiva vlastitim nasadom, a rižnu i toskansku slamu importira iz Italije. Tvorine nalaze živahnu prodju po cieloj monarkiji a izvažaju se u Orient, Srbiju, Bugarsku. Tursku, Aziju i Afriku. Prva hrv. tvornica drva za kefe, makina za pranje irisaćih sprava u Križevcu izradila je i prošle godine od sveukupne proizvodnje po prilici 80% drva za kefe, a 207o ostale robe. Roba te tvornice nalazi prodje u Hrvatskoj i Ugarskoj za polovicu sveukupne proizvodnje, a druga se polovica razpačava ponajviše u Austriji, zatim u Bosni te u inozemstvu. Hrv. trg. list. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 515 — Štete od vihra u Maksimiru kraj Zagreba, koji je vihar prošli mjesec biesnio, dosta su znatne, te je oboreno, kako dočusmo, do 160 većinom hrastovih stabala. Kako smo se osvjedočili, položaj je oborenih — izčupanih i slomljenih — stabala od sjevero-zapada prama jugo-iztoku. To je opet dokaz, da su u našim krajevima vihrovi, koji dolaze ljeti sa sjevero zapadne strane, šumama gotovo najpogibeljniji. Silna snaga vihra može se po tom prosuditi, što su mnoga jaka, stara hra-* stova stabla u samom deblu slomljena. Viesti sa kr. šumarske akademije zagrclbačke. Zadnjih dana pr. mj. održani su pod predsjedanjem dekana mudroslovnoga fakulteta kr. sveučilišta Franje Josipa I. velm. g. dra. J. Domca semestralni izpiti u kr. šumar, akademiji Većina slušača podvrgla se je u ljetnom roku — ima još i jesenski rok u listopada — ovim izpitima, te ih i položila, tako da se posljedak tih izpita vrlo povoljnim smatrati može. Od 9 redovitih slušača, koji ovo godine svršavaju, položila ih je osmorica zadnji semestralni izpit i time dovršila svoje naukovanje. Pošumljivanje pjeskulja oko Budimpešte. Poznato je, da pjeskulje počinju odmah iza zadnjih kuća Pešte, s toga već od više vremena postoji težnja, da se grad s te strane opaše pojasom šuma. Bilo bi to ne samo liepo, već i vrlo koristno. Zadnjih godina dosta je u tom pogledu već i učinjeno, nu da se taj naum sasvim provede, potrebna je, kako proračunaše stručnjaci, još svota od 2´/, milijuna kruna. Za sada ne može se, kako piše „Pester Llovd", onako raditi, kako bi to poželjno bilo, jer se glavni grad već dulje vremena nalazi u novčanim neprilikama, tako, da često ni za ono, što je upravo neobhodno nuždno, novaca ne ima. Čim se budu flnancijalne prilike grada popravile, opet će se na spomenuto pošumljivanje više trošiti moći. Rudarstvo u Hrvatskoj ona je grana, za koju se naš domaći živalj gotovo ništa ne zanima, tako da mi rudarskih činovnika, a domaćih ljudi, gotovo ni ne imamo. Bilo bi stoga u redu — što su već i druge domaće novine opazile, a koji nazor i mi dielimo — da se i naši ljudi počmu posvećivati ovoj grani pa da izuče rudarske visoke škole. Ne ima sumnje, da bi se tada i obći interes za naše podzemno blago povećao, a sve na korist naše industrije i proizvodnje u obće. Šumarstvo i šumarska uastava u sjev. Americi i to u Združenim državama sjev. Amerike vanredno napreduje. Do sele se je u tim državama sa šumama zlo, da upravo vandalski gospodarilo. Nu kako najnovije viesti glase, nastao je u pogledu šumarstva u tim državama nenadani nagli preokret. Amerikanci počeli su uvidjati veliku korist šuma i valjanoga gospodarenja sa šumama po narodno gospodarstvo u obće, te se od jednom ne samo pojedine države, već i mnogi privatnici po |
| ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 516 — češe vanredno zanimati za šume i šumarstvo ; naročito ustrojila su se mnoga družtva, kojima je svrha, da unaprede racijonalno šumarstvo, a osobito se ta družtva brinu oko toga, da se mnoge po špekulantima izharačene šumske površine pošume. Tomu naglomu preokretu u mišljenju Amerikanaca najviše je doprinesla okolnost, što se počelo težko osjećati pomanjkanje vlage i vođe, odkako su silne šume baš vandalskim na *činom u kratko vrieme uništene, pa od toga poljodjelstvo vrlo strada. Što se same mlade šumarske nastave tiče — istom su tri godine prošle, što se na „Cornel-Universtv" i šumarstvo predaje — to ista vrlo povoljno napreduje. Koncem g, 1900. bilo je na tom sveučilištu 25 redovitih slušača šumarstva i još k tomu 29 hospitanata s ostalih fakulteta. Pivi koji absolviraše, namješteni su što kod ministarstva za poljodjelstvo, što opet kod družtava, koja u velike unapredjuju šumarstvo. Sad je već i druga univerza otvorila vi´ata šumarskoj nastavi i to „Yale- University" u New-Havenu u državi Gonnecticut Sredstva za to dala je obitelj P i n c h o t, koja je još god. 1890. u to ime poklonila 630.000 maraka, zgradu u Milfordu i ustupila još za praktičnu pođuku svoje prostrane šume. Naukovanje na ovoj universi traje za slušače šumarstva samo 2 godine. Zadnji ljetni semestar sasvim je ostavljen za praktične vježbe, slično kao za slušače Gornel-University. Na Yale-University bilo je god. 1901. već 31 slušač šumarstva. Osim toga obdržaje se na ovoj universi još ljetni tečaj t. z. „ljetna škola" sa trajanjem od 8 nedjelja za poduku u šumarstvu za šumoposjednike, šumske trgovce, farmere, učitelje gospodarskih škola itd. — Karakteristično je za praktične Amerikance, da se kao posebni predmet predaje slušačima šumarstva „šumska trgovina". Kaše špil.je slabo su iztražene; jedva ih ima nekoliko, koje su malo bolje poznate, a ipak ne ima sumnje, da će takovih špilja biti i kod nas mnogo, kako je kraška formacija zapremila velike površine u Hrvatskoj. Nedavno donesle su domaće novine viest, da je pronadjena u kraju oko Plitvica jedna velika a do sele nepoznata špilja. U pograničnom austrijskom Krasu po Kranjskoj i Istri špilje su već dobro protražene, a osobitih si je zasluga za to stekao baš jedan šumar, stručnjak i to c kr šumar, povjerenik kranjskoga šumarskoga nadzorničtva g. Vilim Putik . On se je mnogo trudio, da izvidi i iztraži razne podzemne vodotoke i špilje, te su njegova neustrašiva nastojanja i liepim uspjesima okrunjena. Bilo bi u redu, da se i kod nas na tom polju što uradi, jer, kako gore spomenusmo, vrlo su slabo naše špilje iztražene, i bilo bi vriedno, da se iztraže, a ne ima sumnje, da bi se i mnogo do sele nepoznatih špilja našlo. Tko zna, ne imamo li i mi kakovu osobitu špilju, sličnu onoj glasovitoj „Postojnskoj špilji" ? Možda bi si i kod nas na tom polju mogao \ |
| ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 55 <-- 55 --> PDF |
- 517 — koji od naših mladiii šumarskih stručnjaka steći lovorika, da se za to zainteresuje, a možda ne bi bilo s gorega, da i naše imovne obćine po gornjoj Krajini kojom svoticom takova iztraživanja podupru i u obće omoguće, pak možda ne bi ni novac, na to izdan, bio baš izbačen, jer evo spomenuta je Poslojnska špilja danas vrelo dohodka za čitavi tamošnji kraj. Hrvatska u Japanu. Pod ovim naslovom priobćili su naši dnevnici sliedeće: Carska vlada u Japanu zamolila je kr. ministarstvo poljodjelstva, neka joj se šalju stereoskopične slike, što su bile na parižkoj izložbi izložene o pošumljivanju Krasa. Pošto je te slike izvadjao naš zagrebački fotogralski atelier M o s i n g e r, zamolilo je ministarstvo taj atelier putem kr. šumarskog ravnateljstva, da ove slike odmah priredi i pošalje u Japan. Rečeni je zavod taj posao već dovršio, pa tako će za kratko vrieme hrvatski proizvod zaploviti u daleki Iztok, da ondje bude primjerom, kako se u nas pošumljuje Kras. Budućnost raka potočara. Došlo je evo već ove godine u jednom dielu našeg kraja do toga, što sam još g. 1900. na str. 86. „Lovačkog i ribarskog viestnika" naveo, naime, da će nam stanoviti potoci doskora sa milijuni raka obilovati. Prije 2—4 godine bilo je u našem kraju poglavito raka u potoku „Vapnenica", koji iz jugo-iztočnih obronaka naše divne „Garjevice" izvii´e; bilo ih je dakle jedino u šumama spadajućim vis. eraru. Iz Vapnenice potoka razidjoše se i razplodiše ti raci potočari u pritoke Bršljanicu i Voloder, potočiće, tako da ih sada već i u najdoljnijem toku potoka Bršljanice konstatirasmo. Sada imade već raka izpod petog mlina u potoku Bršljanici 3 kilometra daleko, gdje taj potok utiče u veliki potok „Ilovu". Evo dakle za nekoliko godina i opet u Ilovi onih ogromno velikih raka, kojim naši pravoužitnici kažu, da su „negda" kak „opajnki,, veliki bili. Najvećih raka od 28 do 36 cm, sa razapetim štipaljkama mjereć, ulovio sam zadnju nedjelju na najdoljnjem toku potoka Bršljanice; od 3 po podne do 87^ sati u večer ulovio sam sa 24 kom. račilnica tom zgodom: 86 kom. od 18—2.5 cm, 67 kom. od 25 do iiO cm, 14 kom. od 31 cm, 10 kom. od 32 cm, 16 kom. od 33 cm, 4 kom. od 34 cm. Ukupno 197 komada. Hvala pozornosti i nastojanju ovdašnje kr. kot. oblasti — odnosno g. referenta — koja opetovano najstrožije odredbe gledom močenja lana i prediva područnim obćin. poglavarstvima izdaje, a to ne samo jedan put, nego po više puta tečajem mjeseca svibnja pa do kolovoza, pa ja kriv, ako za par godina sva Ilova, a po tom Trebež i Lonjsko polje opet sa racima puno ne bude. |