DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 511 — Hrastovi trupci polučiše u jeseni za K 6 do 10 po m^ manje od predprošle godine, a kretahu se medju K o6 do K 60 m^ po vrsti u veličini, stavljeni na ladju ili na željeznička kola. Unatoč sniženih ciena dopremila je neka vinkovačka pilana stalnu količinu hrastovih trupaca iz Rumunjske, što je kraj dosta visokih ođpremnih troškova u istinu začudno. U zadnjim godinama sudjeluje Hrvatska i Slavonija veoma slabo kod proizvodnje željezničkih traversa povodom skupoće surovine. U prošloj godini bješe za hrastove traverse, stavljene na željezničku ili vodenu postaju, plaćeno od strane ugar. drž. željeznica po komadu K 2-50 do 2-80. Hrastove se frize vrlo slabo traže, a zato im pada ciena, osobito iza parižke svjetske izložbe ; i ostala piljena roba prolazi kraj čednih ciena slabo. Brestovi tesanci i trupci pali su takodjer u cieni za 15 do 20%. Gorivo drvo polučuje kraj dosta živahne potražbe povoljne ciene i uzdržaje se neprekidno na toj povoljnoj razini, jedino je trgovina ove ruke trpila na lošim izvoznim prilikama, što je donekle oslabilo živahnost njezinu. Trgovina batinama. Imade jur više decenija, što se traže u inozemstvu, osobito u državama sjeverne Amerike, batine, izradjene iz kestenovine. Inozemstvo upoznalo je vrstnost hrvatskog drva i dalo mu je prednost. Nu nepripravni na pokriće znatnih potražba, ne mogoše ovozemni proizvoditelji kroz godine izcrpsti u punoj mjeri povoljne konjunkture. Nastojao je doduše svaki pojedini, da izvadi iz svoga koloseka što više kestenovih mladica, nu tek iza dugog niza godina mogle su se proizvadjati dostatne količine surovih batina. Na nesreću producenata zanemario je glavni trošilac tih batina, Amerika, ovu vrst batina, a proizvoditelji ne nadjoše odštete tomu zanemarenju u većoj potražbi Njemačke, Francezke i Englezke tako, da je u godinama 1899 i 1900 došlo do preobilne proizvodnje, a ciene padoše tim povodom znatno. Ove su nepovoljnosti djelovale štetno na dalnji uzgoj mladica u g 1901, te je proizvodnja bitno jenjala, a u tom se stanju nalazi i danas. Proizvodnja surovih štapova rasla je postepeno; u početku proizvelo se je jedva 1 milijun štapova, nu kasnije umnožala se je proizvodnja do 5 milijuna komada; u trieniumu 1898—1900 poskočila je proizvodnja naglo na 8 milijuna komada u vriednosti od K 700.000 do 800.000. Narod mogao se je tom uporabom svojih koloseka odštetiti za gubitak, što no ga je oćutio povodom uništenih vinograda, gdje su se prije u velikoj mjeri trošili kolci. Silno snižene prodajne ciene uplivalo je u najzadnje doba na izvoznu struju u toliko povoljno, što se opetovno javlja sjeverna Amerika kao kupac. |