DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 467 —


II. Izmjera državnih i zakladnih, šuma.
Ovaj dio u novom je naputku dosta promienjen te su
preduzete i njeke načelne promjene.
Tako je kod izmjere posve napušten mjerački stolmjerački sto li d.
Kod izmjere vanjskih medja ima se rabiti (53.)
theodolit ili boussola. Theodolit ima se rabiti samo za izmjeru
medja osobito vriednih objekta ili takovih, koji se u obće
ne daju nadovezati na triangulatorne točke katastralne izmjere ili
gdje bi se to dalo postidi samo s nerazmjerno velikim troškom.
U svih ostalih sluČajih mogu se vanjske medje izmjeriti
sa boussolom, koja ima dalekogled, udešen za optičko mjerenje
udaljenosti. Ali pri tom smije duljina medje, koja leži izmedju
dvie točke triangulacije, samo iznimice iznositi više od 1000 m.
Usljed toga mora se prije uporabe boussole za izmjeru vanjskih
medja provesti potanka triangulacija posjeda.
Medje, koje se kod prvog uredjenja gospodarenja nisu
mogle bilo s kojeg mu drago razloga izmjeriti, imaju se, ako
su za to vrierae međjašni znaci postavljeni, izmjeriti prigodom
revizije gospodarstvene osnove.
Kod izmjere unutarnjeg razdjelenja šume ima
se rabiti theodolit, ako su vanjske medje theodolitom izmjerene.
U svih ostalih slučajevih pako ima se rabiti boussola, te se
ima izmjera nadovezati na triangulatornu mrežu. Mjerački stol
napušten je pri tom posvema.
Za izmjeru detaila, kao što je: izlučenje sastojina, izmjera
potoka, puteva, graba ima se rabiti boussol a sa dalekogledom
te udaljenosti mjeriti optički po načinu Reiehenbachovom. Izmjera
detaila ima se nadovezati na izmjeru unutarnjeg razdie-
Ijenja šume, na vanjske medje, točke triangulacije, u koliko se
nije kod ovih izmjera već obaviti mogla.
Uporaba mjeračkog stolića (Detaillirbrett) napuštena je
posvema.
Kod kartiranja šuma učinjena je odredba, da se više
ne smiju sloj nič e prenašati iz vojničkih mapa u gospodarstvene
šumske nacrte. *