DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1902 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 512 — Trgovina sa drvenim ugljenom. Početkom godine bi jahu ciene visoke, a to je izazvalo znatnu produkciju, koja se ali nije mogla placirati, tako da su ciene opet pale, a uz to je mnogo neraz prodanih zaliha. Giena je pala od K 350 na 290 po vagonu (10 tona). Izvoz struji u Austriju, Italiju, Švicarsku i Njemačku. Trgovina sa šiškama. Trgovina sa šiškama bijaše slaba, kao što je u obće već od nekoliko godina; prije svega s toga, jer prihod biva sve to manji, a drugo, jer je kakvoća naše šiške radi slabe i ne racijonalne manipulacije dosta loša, dočim vanjski kupci traže samo naj bolju vrst. Zgodno bi bilo, da upute gospodarska družtva seljačtvo, kako se racijonalno imadu sabirati, sušiti i u obće manipulirati. Izvoz vrbinih šiba razvija se dosta dobro. U g. 1901 izvezlo se je u Slovensku Goricu i Gradišku preko 20 vagona. U obzir dolazi ovdje samo divlja vrba, koja služi za prosto košaračko djelo. Plaćalo se po q. od K 24 do 26. Industrija drva u godini 1901. Iz izvještaja trg. i obrt. komore u Zagrebu o gospodarstvenim odnošajima u god. 1901. U ovoj skupini ustanovljen je tek neznatan umnožaj u sveukupnom broju poduzeća (1900 g. 1122, 1902 g. 1158). Brojimo nešto više stolarskih i tokarskih radionica. Brojevno nadmašuju na daleko zagrebačka stolarsk a poduzeća sva ostala ovoga komorskog okružja. Gotovo su svi zagrebački stolari udruženi pod naslovom I. hrvatske udruge za stolarske i dekorativn e proizvod e kao članovi zemaljske središnje vjeresijske udruge (ustrojene na temelju zak. čl. XXIII.: 1898). Ovo je udruženje stolarima omogućilo učiniti ono, što obćinstvo danas zahtjeva t. j . prirediti za prodaju gotove robe, a ne tek čekati na naručbe. U svom skladištu izlazu svoje pokućtvo i nalaze dovoljne prodje. Pače opaža se u najnovije vrieme, da se mogu svojim pokućtvom u pogledu solidne i ukusne izrađuje, a tako i ciene takmiti uspješno i preko granice Hrvatske, jer im sveze sižu već u Istru, Dalmaciju i Bosnu. Pokućtvo prave najviše iz domaće orahovine i hrastovine, ponešto iz kruškova i brestova drva. Radnici su većinom Hrvati, vrlo dobro upućeni u tvorenje pokućtva. Za prvu radinu godinu 1901. obnarodovana bilanca svršava kraj K 13.800 uplaćenih đielova, subvencije od K 10.000, zajma od K 29.700, te inih obveza od K 117.280 sa dobitkom od K 4564. Dužnici uz udrugare obvezani su za iznos od K 32.953, a zaliha je gotove robe ocienjena sa K 38.084. Kraj ove udruge postoji od mnogo godina natrag veliko stolarskotapetarsko tvorničko poduzeće tvrđke Both e i Ehrman a u Zagrebu, koje danas uživa u pravom smislu svjetski glas. Valjana, kraj toga na |