DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 40 <-- 40 --> PDF |
- 68-2 spodin Marko grof Bombelles, nakon ponovnoga izbora za družtvenoga predsjednika, upravio na I. družtvenoga podpredsjednika velem. gosp. odsječnoga savjetnika F. Zikmundovskoga, priobćujemo niže medju družtvenim viestima" uz želju: neka bi boravak na jugu Presvietlom gospodinu prijao, pa daj Bože da ga možda i opet kada u buduće na čelu našega družlva ugledali. U službi nastradali. Član našega družtva kr kot. šumar koprivnički Ratislav M ak s ić nadjen je 10. pr. mj. hampovačkoj šumi, gdje u bezsviestici leži kraj svoga konja, s kojega je nesretnim slučajem pao. U težko ozledjenom stanju, a još u bezsviestici, prenesen je u bolnicu u Koprivnicu ; Dne 23 pr. mj. obavljena je u bolnici u Zagrebu težka operacija na našem članu, kot šumaru imovne obćine križevačke, Josipu pl. A u e, koji je već dulje vremena težko bolovao na nozi, a tražio već toj, u službi zadobivenoj boljetici lieka u Budimpešti i ponovno u Zagrebu. Umro. Netom što je, već nešto boležljiv, svršio šumarske nauke u kr. šumarkoj akademiji zagrebačkoj, preminuo je u Požegi u mladjahnoj dobi Julio Horn , mladić veoma darovit, čestit, a vrlo zauzet za odabranu si šumarsku struku, a koji bi, jer smo ga dobro poznavali, bio danas sutra sigurno na polju našega domaćega šumarstva mnogo vriedio. „Pokoj mu vječni!". Družtvene viesti. Pismena zalirala đosadanjega družtvenoga predsjednika. Gore, medju osobnim viestima iztaknuli smo da je, povodom čestitke na ponovnom izboru, od đosadanjega predsjednika Presvietloga gospodina Marka grofa Bombeles a na I. družtvenoga podpredsjednika Velemož. gosp. F. Zikmundovskoga stigla pismena zahvala, koja glasi: Visoko cijenjeni g. odsječni savjetniče i podpredsjedniče! Kako ste izvoljeli razabrati iz moje brzojavke, nije mi žalibože moguće, da se podvrgnem zaključku posljednje glavne skupštine našega družtva. Teškim srcem, ali tek nakon zrela razmišljanja, umolio sam za rješenje od predsjedničke časti. Bilo bi me žalostilo i razočaralo, da su me gospoda pustila bez svakoga srdačnijega oproštaja; ipak se nisam mogao nadati, da će mi si. skupština još jednom na tako laskav način izraziti svoje povjerenje! Zdravlje mi žalibože ne dopušta, da bih mogao zdušno vršiti predsjedničke dužnosti, a opet nije na meni, da zlorabim Vaše povjerenje i obnosim predsjedničku čast, a da je nisam zaslužio. S toga |
ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 41 <-- 41 --> PDF |
- 683 — sam prinužden, da Vam s izrazom iskrene hvale ponovno saopćim neopozivu svoju odluku. Samo se po sebi razumije, da ostajem i nadalje prijateljem i promicateljem interesa našega đružtva — u koliko mi zdravlje dopušta — i da će mi opetovani izraz Vašega povjerenja ostati u ugodnoj i nezaboravnoj uspomeni. Moleći Vas najuljudnijo, visoko cienjeni g. podpredsjedniče da izvolite ovaj list objelodaniti u „Šum. Listu", ostajem sa srdačnim „zbogom* Vama i svim članovima odani Vam Marko grof Bombe les. U Opeki , dno 23. listopada 1902. Zapisnik sjednice upravljajućeg odbora hrv.-slav. šum. družtva, obdržavane dne 7. rujna 1902. pod predsjedanjem I. družtvenog podpredsjednika Vel. g. Ferde Zikmundovsky-a i u prisutnosti II. družtvenog podpredsjednika Vel. g. Josipa Havasa, te p. n. gg. odbornikah V. Benaka, I. Partaša, Stj. Frkića, S. Slapničara, D. Mocnaja, A. Rosmanitlia, A. Kerna, blagajnika L. Šipeka i tajnika A. Borošića. Predmeti viećanja. Točk a 1. Čitanje zapisnika odborske sjednice od 28. prosinca 1901. Nakon pročitanja bude zapisnik podpisan i bez primjetbe ovjerovljen po p. n. gg. odbornicima I. Partašu i A. Kernu. Točk a 2. Razprava glede obdržavanja glavne skupštine. Nakon podulje debate ustanovljuje se, da se skupština obdržava na dne 20. listopada 1102. — Na dan 19. listopada da se pako upriliči izlet u zagrebačku goru u šumu grada Zagreba, kao i u šume Presv. g. grofa M. Kulraera. — Za mjestnog poslovodju izabire se kr. kot. šumar R. Erny u Zagrebu. — K izletu neka se pozove i hrv. planinarsko družtvo u Zagrebu. Ujedno se prihvaća po predsjedničtvu sastavljeni dnevni red za glavnu skupštinu s tim dodatkom, da se na dnevni red stavi izbor družtvenog tajnika, pošto se je dosadanji tajnik na toj časti zahvalio, a eventualno i izbor jednog odbornika za slučaj, da bi koji od sadanjih odbornika tajnikom izabran bio Nadalje ustanovljuje upr. odbor družtveni proračun za g. 1903. sa prihodom od 24.780 K izdatkom od 21.400 K odnosno viškom od 3.380 K. Isto tako prihvaća se po blagajniku sastavljeni zaključni račun za godinu 1901, |
ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 684 — Točk a 3. Riešenje tekućih predmeta. a) Izvješćuje se, da je u smislu zaključka glavne skupštino od g. 1901, podnesena predstavka vis. kr. zem. vladi u predmetu zaštićenja dužičarske proizvodnje u Hrvatskoj i Slavoniji prigodom obnovo trgovačkih ugovora, te da su k jednu zamoljene i trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu i u Osieku, da družtvenu predstavku i sa svojo strane podupru. K jednu čita tajnik odnosne stigavše odgovore spomenutih komora kojima se slažu sa družtvenom predstavkom. Uzima se na znanje. b) Tajnik čita odluku kr. sudbenog stola kao gruntovne oblasti u Zagrebu, glede uknjižbe prava najma po hrv.-slav. zem. eraru za novo iznajmljene prostorije za šum. akademiju u šum. domu. Uzima se na znanje. c) Tajnik čita poziv hrv. zem. vlade, glede sastavka pitanja za državni izpit, obdržavan u Zagrebu 21. travnja 1902. i sliedećih dana izvješćujuć, da je toinu pozivu udovoljeno. Uzima se na znanje. đ) Predlaže se novi najamni ugovor, sklopljen sa hrv.-slav. zem. erarom glede iznajmljenja dvajuh stanova za proširenje šum. akademije u šum. domu, koji je vis. kr. zem. vlada odobrila. Uzima se na znanje time, da se uruči družtv. blagajniku na pohranu u družtvenoj blagajni. e) Izvješćuje se, da je svojedobno vis. kr. zem. vladi u svrhu izloženja na pariškoj izložbi posudjena sbirka hrastovog žira, družtvu povraćena i u družtvenom muzeju pohranjena. Uzima se na znanje. f) Tajnik čita odpis visoke kr. zem. vlade od 18. kolovoza 1902. br. 00.680, kojim se družtvo poziva, da u smislu najamnoga ugovora dade izvesti neke popravke u prostorijama šum. akademije. K jednu izvješćuje, da je odnosne popravke u družtvu sa kr. tehničkim savjetnikom pl. Pisačićem izvidio, te da trošak ne će preko račili svotu od 20U K. Uzima se na znanje i trošak dozvoljujo. g) Čita se poziv predsledničtva kr. zom. vlade, kojim se družtvo poziva, da članovom preporuči nabavu adresara. Predajo se uredniku na uvrštenje u družtveni časopis. h) Tajnik izvješćuje, da će se podrum u šum. domu na zapadnom krilu morati nasipati, pošto preko zime loži u njom voda na 0"5 m. dubljine. A pošto se sada gradi trgovački muzej, to je pružena najljepša prilika, da se zemlja za nasipanjc pribavi. , |
ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 43 <-- 43 --> PDF |
- 685 — Po^to je jur prije stvoren zaključak, da se ovaj dio podruma nasipa, to se ovlašćuje đružtveni tajnik, da taj zaključak sada provede. i) Blagajnik izvješćuje, da. su prijavili pristup u družtvo kao članovi I. razreda ukupno njih 12, a kao članovi II. razr. ukupno 32 lugara, kao članovi priponioćne zaklade ukupno 18 članova. Prijavivši so članovi primaju se u družtvo. Točk a 4. Predloži gg. odbornikah. Odbornik g. prof. I. Partaš stavlja sliedeći predlog: Sve imov. obćine a i mnogo privatnici popunjuju mjesta šumarskih vježbenika i pristava natječajem koji redovno objelodanjuju u službenim N. N. a obično i organu hrv.-slav. šumar, družtva „Šum. listu". Ipak se mjesta šumar, vježbenika kod političke uprave u Hrvatskoj i Slavoniji popunjuju bez da se u pravilu natječaji na ta mjesta razpisuju. Mnogi, koji bi rado moliti, ne znadu često, da li je koje mjesto prazno. Isto tako mnogi, koji se neposredno na visoku kr. zemalj. vladu za namještenje obraćaju, više puta ne znaju pravo, što da sve svojoj molbi prilože, što se dogadjalo ne bi, da se natječaji razpisuju, jer bi tada svaki pojedinac znao što se od njega traži i kojimi sve prilozi svoju molbu obložiti mora. Ovo što je spomenuto glede šumarske službe u autonomnoj upravi vriedi i glede službe kod uprave državnih šuma u Hrvatskoj i Slavoniji. U potonjoj popunjaju se mjesta lugara natječajem, dočim takovih natječaja za popunjenje mjesta šum. vježbenika i kandidata već mnogo godina ne ima u našim službenim novinama, a ni u „Šumar, listu". Toga radi uslobodjuje se podpisani staviti sliedeći predlog: „Neka bi se vis. kr. zem. vlada putem slav. družtv. predsjedničtva .umolila, da sva izpražnjena mjesta šum. vježbenika kod pol. uprave popuniti izvoli na temelju natječajah, koji bi se izim u službenom listu Nar. Nov. objelodanjivali i u „Šumar, listu" ; ujedno da bi se visokoista obratila na vis. kr. ug. ministarstvo za poljodjelstvo, da se istim načinom za (popunit se imajuća) izpražnjena mjesta šumarskih vježbenika i kandidata kod uprave državnih šuma u PIrvatskoj i Slavoniji postupati blagoizvoli". Predlog se usvaja time, da se u poslednjoj alineji iza rieči za uvrsti još: „popunit se im aj uća". Nakon toga bude sjednica zaključena, a ovaj zapisnik u sjednici upr. odbora od 18. listopada 1902. pročitan, ovjerovljen i podpisan. F. Zikmundovsky A. Borošić predsjednik. tajnik. Zapisnik glavne sltupštine lirv.-slav. šumarsko? družtva obdržavanc u Zagrebu dana 20. listopada 1902. Prvi đružtveni podpređ |
ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 686 — sjednik, velera. gosp. odsječni savjetnik Ferdo Zikmundovsky otvara skupštinu u 10 sati prije podne, te pozdravljajući prisutne skupštinare priobćuje, da družtveni predsjednik, presv. gospodin grof Marko Bombelles bolesti radi ne samo da ne može današnjoj sjednici predsjedovati. nego je iz istog razloga morao položiti i predsjedničku čast. Prekratko vrieme nije dozvoljavalo, da se ovo družtvu još priobći i novi izbor stavi na dnevni red. Podpredsjednik pozdravlja zastupnika ugarskog zemaljskog šumarskog družtva gosp. kr. drž nadšumarnika Ivana Gsipkaya, te priobćuje, da zastupa kranjsko šum. družtvo, a gosp. družtveni tajnik Andrija Borošić galičko šum. družtvo i slavonsko gospodarsko družtvo,. te predstavlja izaslanika pol. oblasti, g Vašu pl. Beloševića. Nadalje priobćuje predsjednik, da je družtveni tajnik g. kr. zem. šum. nadzornik Andrija Borošić dao ostavku na svojoj časti kao družtveni tajnik. Konačno saobćuje predsjednik, da se sa ovom skupštinom namjeravani izlet na Sljeme radi nepovoljna vremena nije mogao obdržavati,. te imenuje perovodjom nadšumara I. Metlaša, a za ovjerovljcnje zapisnika šumarnike A. Herzla i S. Perca. Skupština uzima ovo na znanje sa „živio". 2. Predsjednik poziva tajnika da pročita izvještaje o djelovanju odbora za g. 1901./1902. Glavna skupština prima izvještaj bez primjetbe na znanje, te na predlog družtv. podpredsjednika, zaključuje, da se odstupajućom tajniku Andriji Borošiću izjavi zapisnička zahvalnost skupštine na njegovom višegodišnjem trudu u vodjenju poslova družtvenoga tajnika. 3. Tajnik čita izvještaj odbora ad hoc za izpitivanje družtvenih računa za g. 1901., koji skupština uzimlje na znanje i družtv. upravi podieljuje absolutprij vrhu blagaj. rukovanja i računa za g. 1901. 4. Pretres proračuna za g. 1903. Stavka 1—6 prima se bez primjetbe. Kod stavke 7. uzimlje rieč g. Vilim Dojković izjavljujuć želju da se u pogledu tiska „Šum. lista" učine neke promjene, nadalje da se listak „Šum. lista" honorira i uredjivanju „Lug. viestnika" veća pomnja posveti. Urednik „Šum. lista" g. prof. Partaš izjavljuje, da glede tiska nema ništa protiv želja; da su do sad mnoge stvari tako bile tiskane, bilo je to jedino na želju dotičnih pisaca. Što se tiče druge želje izjavljuje urednik, da ju ne može prihvatiti, na protiv i sam je za to, da se notice t. j . „Listak" u „Šum. listu" honorira. Za „Lug. viestnik" veli, da u njega pišu ponajviše lugari. Mnogo puta pošalju lugari po nešto, što strogo nije za štampu, ali da mu ne utuče ambiciju, propusti i takove |
ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 687 — članke. Sam predgovornik priznaje, da ga je poslednji broj zadovoljio, iz njega se vidi, da u ovom pogledu ide na bolje. Družtveni član Andrija Borošić u savezu sa ovim, predlaže, da se upravi dozvoli, da prema potrebi može proračunom dozvoljenu svotu za honoriranje i prekoračiti, što skupština i usvaja. Ujedno usvaja da se izbjegava široki tisak, a ostalo da je stvar urednika. Kod stavke 10. predlaže član Dojković, da se u kom od budućih brojeva „Š. 1." objelodani spisak družtv. knjiga. Skupština usvaja ovaj predlog. Sve ostale stavke proračuna kao i zaklj. račun prihvaćaju se bez primjetbe. Za odbor ad hoc za izpitivanje računa bira skopština iste članove kao i prošle godine t. j . gg Mirka Puka, kr. žup. šum. nadzornika i Aug. Ružičku, kr. drž. šumarnika. 5. Tajnik čita ostavku predsjednika. Družtveni podpredsjednik naglašiva zasluge koje si je družtveni predsjednik za bružtvo stekao i otvara o tom debatu. Nakon toga uzimlje rieč član šumarnik Šandor Pere, te toplim riečima crta zasluge predsjednika presvj. gosp. grofa Marka Bombellesa i predlaže sliedeću rezoluciju. ,XXVI. red. glavna skupština hrv.-šlav. šum. družtva, uvažujuć zasluge, što ih je Njegova Presvjetlost Marko grof Bombelles kao družtveni predsjednik stekao za procvat i napredak hrv.-slav. šum. družtva i tvrdo se ufajuć, da će se Njeg. Presvj. od svoje boljetice podpuno oporaviti, zaključuje ovim, da se izboru novog družtv. predsjednika u današnjoj skupštini ne pristupi, već da se Presvietli gosp. Marko grof Bombelles zamoli, neka izvoli i nadalje čast družtv. predsjednika obnašati". Sjednica usvaje ovu rezoluciju sa „živio predsjednik".- Na dnevnom redu je redu izbor družtvenog tajnika. Podpredsjednik imenuje skrutatorima članove Alberta Rosmanitha i Adolfa Herzla, te radi dogovora prekida sjednicu. Nakon 10 časaka otvara podpredsjednik ponovno sjednicu, te se pristupa glasovanju. Nakon skrutiniuma proglašuje se ovaj rezultat glasovanja: družtveni član Ante Kern izabran je družtvenim tajnikom sa svim glasovima osim jednoga, koji je pao na člana R. Erny-a. Pošto je ovim izborom izpražnjeno jedno mjesto odbornika, pristupa se izboru ovoga. Nakon glasovanja proglašen je novim odbornikom Andr. Borošić, izabran sa svima glasovima. Točka 6.: Ustanovljenje mjesta buduće glavne skupštine. Podpredsjednik otvara debatu u ovom predmetu. |
ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 6&8 Član Kesterčanek predlaže, da se budućo- spoji izlet u Bosnu i Hercegovinu. Prof. Partaš predložio je već u odboru, eventualno u Istru. m a glavnom predlaže skupšt i sadainom izlet Usvaja se predlog prof. Kesterčaneka, da se pravi izlet u Bosnu, a za slučaj, da se ovaj izlet ne bi mogao obaviti, da se sa glavnom skupštinom spoji drugi koji izlet. Točka 7. Predloži skupštinara. a) Član Stublić predlaže, da se izabere deputacija, kojoj bi bio zadatak, da se pokloni Njeg. Preuzvišenosti banu i da ga moli, da se saboru podnese zakonska osnova o preustrojstvu krajiških im. obćine. Ako skupština ovaj predlog ne usvoji, neka odbor izradi ovakovu predstavku. Prihvaća se drugi samo dio predloga, da odbor družtva podnese u tom pogledu predstavku Njeg. Preuzvišenosti. b) Glan prof. Partaš podnosi predlog o regeneraciji Krasa. Nakon potankog .strukovnog ^ obrazloženja i debatovanja predlagaoca sa članom Rosmanithom, te nadopunjeujem gosp. podpredsjednika, usvaja skupština ovu nadopunjenu rezoluciju: „Pošto naš obći šumski zakon od g. 1858. ne daje takove podloge, da bi se pošumljenje naših prostranih kratkih goleti u dogledno vrieme provesti moglo, to se vis. kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlada umoljava, da izvoli Vis. saboru kraljevina Hrvatske i Slavonije i Dalmacije što skorije predložiti nacrt zakona za pošumljenje Krasa i brižnog uzdržavanja postojećih šuma na Krasu". c) Član Dojković stavlja na prihvat ovaj predlog: „Visoka kr. hrv.-slav.-dalm, zem vlada moli se, da izvoli shodno ustanovi §. 2. zak. od 26./3. 1894. kojim se uredjuje stručna uprava i šum. gospod. u šumama, stojećih pod osobitim javnim nadzorom, što moguće izdati prije naputke o sastavljanju gospod. osnova, za da se na taj način omogući provedba §. 4. samog zakona". Skupština usvaja ovaj predlog nakon što je o stanju tog predmeta shodno po g. tajniku Borošiću informirana. đ) Isti član stavlja nadalje ovaj predlog: „Upravni se odbor pozivlje, da se prigodom predradnja za glavnu skupštinu 0 tom pobrine, da obdržavanjem iste bude po mogućnosti uvjek spojen izlet u objecte vriedne izviđa i studije, a na koliko bi bo bilo ne moguće, da se na dnevni red stave na raspravu jedno ili više pitanja, zasiecajućih u struku ili odnošaje stališa. Na koliko se upravni odbor objelodanjenim dnevnim redom tome pozivu odazvao ne bi, to stoji prosto članovima družtva, da takova pitanja, zasiecajuća u struku |
ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— G89 ~ ili odnošaje stališa na razpravu stave. 0 pritivatu i redu raz pravljanja tih pitanja, odlučiti će u takovu slučaju glavna skupština". Skupština usvaja predlog. e) Isti član predlaže nadalje. „Zapisnici o obdržavanih odborskih sjednica i glavnih đružtvenih skupština imadu se svagda proglasiti u prvom sliedećem broju „Š. L." koji će iza obdržavane sjednice ili skupštine izaći, a zapisnik sjednice upr^ odbora držanog prije glavne skupštine, imade se istoj saobćiti kao 2 točka, dnevneg reda". Nakon objašnjenja članova odbora povlači predlagač svoj predlog. ^´ "´´ Konačno čita podpredsjednik brzojavne pozdrave stigle od člana GaŠe Vaca, Agjića upravitelja lug. tečaja u Topuskom, te člana Althalera. F. Zikmundovsky, JovoMetlaš, I. podpredsjednik. perovodja. A d o 1 f H c r z 1. Š a n d o r P e r c. XXVI. Redovita glavua skupština lirv.-slav. šiimar. driižtva. Ovogodišnja glavna družtvena skupština obdržavana je prema ustanovljenom programu na dne 20. listopada 1902. u Zagrebu u đružtvenih prostdrijah „šumarskoga doma". Skupštini je prisustvovao znatan broj članova, koji su se većim diolom već na večer dne 18. listopada bili sabrali u svatištu „Imperial"^ na prijateljski dogovor, poradi izleta, koji se je imao održati sutradan dne 19. listopada u zagrebačku goru, nu koji se je na žalost sbog lošeg vremena odkazati morao. Glavnoj skupštini predsjedao-je I. družtv. podpredsjednik velem. g. kr. odsječni savjetnik zemaljske vlade Ferdo Zikmundovsky, koji je sakupljene skupštinare pozdravio sliedećim govorom: Slavna skupštino, veleštovana gospodo! Otvarajući današnju XXVI. redovitu glavnu skupštinu hrvatskoslavonskoga šumarskoga družtva ja Vas srdačno pozdravljam. Čast mi je u prvom redu saobćiti Vam neugodnu viest, da je omiljeli predsjednik našega družtva presv. gosp. Marko grof Bombelles ne samo bolešću zapriećen, da ovoj glavnoj skupštini predsjeda, već da je povodom svoje bolesti, koja ga sili, da ovu zimu probavi izvan domovine, i svoju čast kao družtveni predsjednik položio. Pošto nam je odnosna obaviest pre-´ kasno prispjela, s toga i nismo mogli da izbor novog družtvenog predsjednika pravodobno stavimo na dnevni red današnje glavne skupštine. 0 tome će u ostalom na današnjoj glavnoj skupštini još govora biti. |
ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 690 — Pošto se je dosadanji družtveni tajnik g. kr. zem. šum. nadzornik Andrija Borošić na toj časti zahvalio, to ćemo nadalje na ovoj glavnoj skupštini imati da to mjesto popunimo drugom silom. Kako je gg. skupštinarom poznato, namjeravali smo, da sa današnjom glavnom skupštinom spojimo izlet u zagrebačku goru i to u šume gradske obćine, kao i u šume presv. gosp. Miroslava grofa Kulmera. Pripreme za ovaj izlet bile su jur sve učinjene, a naročito SLi strane presv. g. M. grofa Kulmera, koji bi bio izletnike poznatom svojonl gostoljubivošću dočekao i primio. Na žalost nestalno nam je vrieme taj izlet pokvarilo, te smo morali od njega odustati, ali za to nije manja blagodarnost naša naprama napomenutim šumovlastnikom, a imenito presv. gosp. grofu Kulmeru, na njihovoj ljubaznoj susretljivosti, pak s toga ne časim, da im u ime družtva izrazim najtopliju zahvalnost. Isto hvala i g. kr. kot. šumaru Rudolfu Erny na brigi, kojom je kao izabrani mjestni poslovodja nastojao, da namjeravani izlet što ljepša uspije. Čast mi je konačno priobćiti Vam, da sam zamoljen, neka ja na današnjoj glavnoj skupštini zastupam kranjsko - primorsko šumarsko družtvo, nadalje zastupaju na današnjoj glavnoj skupštini g. kr. drž. nadšumarnik Ivan Czipkay zemaljsko ugarsko šumarsko družtvo, a g. tajnik A. Borošić galičko šumarsko družtvo i slavonsko gospodarsko družtvo. Konačno mi je čast predstaviti Vam prisutnoga povjerenika pol. oblasti g, Vašu pl. Beloševića. Time otvaram današnju glavnu skupštinu, te imenujem ovim perovodjom zapisnika skupštine g, nadšumara Jovana Metlaša, a gg. šumarnike A. Hercla i V. Perca molim, da izvole ovjeroviti zapisnik današnje glavne skupštine. Ovaj govor popratili su skupštinari sa srdačnim „Živio!" Prelazeći na 2. točku dnevnog reda pozvao je predsjednik skupštine družtvenoga tajnika g. Andrij u Boroši ć a, da pročita izvještaj 0 radu upravljajućeg odbora za tekuću poslovnu godinu. Tajnički izvještaj glasi kako sliedi: Slavna skupštino! Izvješćujuć slavnu skupštinu o djelovanjil upravljajućeg odbora ti tekućoj poslovnoj godini čast mi je u prvOm ređti napomenuti, da j6 družtvena uprava u smislu zaključka prošlogbdišrijei glavne skupštine,obdržavane dne 29. prosince 1901., podniela visokoj kr. zetti, vladi obrazloženom pradstsivkoTn resoluciju skupštine glaseću: |
ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 691 — „Obzirom na to, da je proizvodnja hrastove dužice u našim hrasticima mnogo stradala usljed oštre konkurencije, naročito sa strane Amerike , a i Rumunjske, umoljava hrv -slav. šumarsko družtvo visoku kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljsku vladu, da kod mjerodavnih faktora uloži svoj upliv, da prigodom obnove carinskih trgovačkih ugovora bude shodnimi carinskimi mjerami zaštićena naša dužičarska proizvodnja, da se uvoz stranoj dužici u naše carinsko područje otežča, a izvozu te robe što više pogoduje". K jednu se je družtvena uprava u smislu skupštinskog zaključka obratila i na trgovačko obrtničke komore u Zagrebu i Osieku molbom, da družtvenu predstavku na mjerodavnom mjestu i sa svoje strane podupru. U koliko če ova družtvena predstavka imati uspjeha, pokazati će budućnost, pošto — kako je gg. skupštinarom poznato — tek predstoji uredjenje carinskih prilika i trgovačkih odnošaja izmedju naše monarkije i inozemnih država. Nadalje mi je čast izvjestiti slavnu skupštinu, da je družtv. upravljajući odbor kraju priveo pitanje o iznajmljenju dvaju stanova u družtvenoj zgradi „Šumarskom domu" kr. hrv.-slav. zem. eraru za proširenje kr. šumarske akademije uz uvjete, kako su priobćeni slavnoj skupštini u prošlogodišnjem tajničkom izvještaju, pa je i visoka kr. zem. vlada odnosni najamni ugovor tekom ove godine potvrdila, a i u smislu istoga svoje najamno pravo na „Šum. dom" uknjižiti dala. Družtvena uprava zamolila je povrh toga na dotičnom mjestu za pospješno definitivno uredjenje „jubilarne zaklade za uzgoj djece šumarskih činovnika u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji", pak je opravdane nade, da će ova zaklada još u tekućoj godini započeti svoje blagotvorno djelovanje. Gospodi skupštinarom biti će naime poznato, da su već sva zastupstva krajiških imovnih obćina — ako se ne varam osim onog II. banske imovne obćine — zaključila, da se prihvati posredovanjem vis, kr. zem. vlade dozvoljena im temeljna načela za osnuće ove zaklade, te da je vis. kr. zem. vlada odnosne zaključke jur odobrila tako da naše krajiške imovne obćine već ubiru prinose za ovu zakladu. Pošto je prema tomu financijalna strana pitanja povoljno riešeria, radi se sada o tome, da se pravila ove zaklade uglave i po vis. kr. zem vladi potvrde, koja će k jednu vršiti nadzor nad upravom ove zaklade, a i sa samim zakladnim iflietkom tukovati. Obzirom na plemenitu ćielj, što ju ta zakladei ima, izvršiti će svaki družtveni elan svoju i pariotičku i kolegijalnu dužnost, ako bude nastojao, da ovu zakladu materijalno podupre, pak stoga ovim apelujetoib |
ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 692 — na svu gg. skupštinare, neka danom prilikom sakupljaju za tu zakladu prinose, koji se mogu dostaviti družtvenom predsjedništvu na đaljnu odpremu kr. zem. blagajni. . . Nadalje je upravni odbor na predlog prof. I. Partaša zaključio: „Sve imovne obćine i mnogi privatnici popunjuju mjesta šumarskih vježbenika i pristava natječajem, koji redovno objelodanjuju u službenim „N. N." a obično i u organu hrv.-slav. šumarskog družtva „Šum. listu". Ipak se mjesta šumarskih vježbenika kod političke uprave u Hrvatskoj i Slavoniji popunjuju bez da se u pravilu natječaji ta mjesta razpisuju. Mnogi bi rado moliti, a no znadu često, dali je koje mjesto prazno. Isto tako mnogi, koji se neposredno na visoku kr. zem. vladu za namještenje obraćaju, više puta ne znaju pravo, što da sve svojoj molbi prilože, što se dogadjalo ne bi, da se natječaji razpisuju, jer bi tada svaki pojedinac znao što se od njega traži i kojimi sve prilozi svoju molbu obložiti mora. Ovo što je spomenuto glede šumarske službe u autonomnoj upravi vriedi i glede službe kod uprave državnih šuma u Hrvatskoj i Slavoniji. U potonjoj popunjuju se mjesta lugara natječajem, dočim- takovih natječaja za popunjenje mjesta šumarskih vježbenika i kandidata već mnogo godina ne ima u našim službenim novinama, a ni u „Šum. listu". Toga radi uslobodjuje pođpisani staviti sliedeći predlog: „Neka bi se vis. kr. zem. vlada putem slav. družtvenog predsjedničtva umolila, da sva izpražnjena mjesta šum. vježbenika kod političke uprave popuniti izvoli na temelju natječajah koji bi se u izim u službenom listu „N. N." objelodanjivali i u „Šum. listu" ; ujedno da bi se visokoista obratila na vis. kr. ug. ministarstvo za poljodjelstvo, da se istim načinom za popunit se imajuća izpražnjena mjesta šumarskih vježbenika i kandidata kod upravo državnih šuma u Hrvatskoj i Slavoniji postupati blagoizvoli". Povrh toga riešavala je družtvena uprava tekuće družtvene poslove i bavila se pripremama za glavnu skupštinu. Naročito posvećena je paž- nja ubiranju družtvenih tražbina na zaostaloj članarini, u kojem je pravcu i povoljan uspjeh polučen, što se poglavito zahvaliti ima p. n. gg. uredskim predstojnicima. Dužnost mi je da u tom pravcu izrečem zahvalu imenito g. šumarniku Percu, koji nam je za područje svoje imovne obćine ubrao svu zaostalu dužnu članarinu, iznoseću nemalu svotu. U ovoj godini podielila je družtvena uprava iz družtvenih sredstava dosele samo jednu podporu i to družtvenom članu ,J. pl. Auo, koji je u službi nastradao, te se morao´ podvrći liečničkoj operaciji, a i sada S9 još nalazi u bolnici u Zagrebu. |
ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 693 — Ostale pako podpore iz družtvenih sredstava, kao i podpore iz pripomoćne zaklade, razdieliti će se medju molitelje u mjesecu prosincu t. g. U broju XI. „Šum. lista" za mjesec studeni razpisati će pako družtvena uprava natječaj za podieljenje podpora iz družtvene pripomoćne zaklade, uz naznaku imena zakladnih članova, na što se naročito gg. skupštinari ovim upozoruju. Našem družtvu pako dopitala je visoka kr. zem. vlada za ovu godinu podporu od 1200 K. na promicanje družtvenih svrha, a podporu od 4´ 0 K. za izdavanje „Lug. viestnika" na čemu joj ovim izričemo našu srdačnu zahvalu. Povrh toga primilo je naše družtvo od slavne hr.-slav. zem. hipot. banke podporu od od 400 K. u ime II. obroka pripomoći, posredovanjem I, družtv. podpredsjednika vel. g. kr. odsječ. savjetnika F. Zikmundovsky- a dopitalu družtvu u ukupnom iznosu od 2000 K. Broj družtvenih članova pomnožao se je i ove godine te naše družtvo broji sada: 7 začastnih članova, 17 podupirajućih, 387 članova I. raz., 1180 članova II. raz., 44 predbrojnika, ukupno 1635 članova. Družtveni časopis „Šumatski list" tiska se u 700 primjeraka, a ,,lmgarski viestnik" a 1700 primjeraka Naročito se opaža, da se „Lugarski viestnik" danomice medju lugarskim osobljen širi, čira je najbolje dokumentirana potreba podržavanja takovog poučnog lista za naše lugarsko osoblje, kao i valjanost njegova štiva, pa stoga ne bi smjelo biti niti jednog lugara u Hrvatskoj i Slavoniji, koji nebi ovog lista držao. U godini 1902. primili smo za naš družtveni muzej sliedeće poklone: Šakala (Canis aureus) poklonio mjernik g. A. Patzak. Orla zmijara (Circaetus gallicus) poklonio šumar g. J. pl. Aue. Orla i gaka (noćna čaplja) poklonio nadšumar g. Trotzer. Trupac napadnut po smrek. pisaru (Bostrychus typographus) pripo.slao Kovačina. Kulika (Oedicnemus crepitans) poklonio kr. žup. šum. nadzornik B. Kosović. Neka bude ovim plemenitim darovateljima izrečena srdačna hvala, pak i ostalim članovima družtva stavljamo na srdce, da se prigodice kojim darom Jopet našeg šumarskog muzej a. J Imovina našeg družtva sastoji se u sliedećem: 1. Družtvena zgrada „Šum. dom" u vriednosti od 240.356 K. 2. Družtvena šum. muzej „ „ 22.750 K. 3. Pokućtvo u vriednosti od 2.237 K. 4. Pripomoćna zaklada u vriednosti od .. . . 10.677´65K. 5. Gotovina dana 18. listopa 1902.. . ... . 7.105-70 K. Ukupno . . . 263.135-35 K. 49 |
ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 694 — Ođplata družtvenoga zajma brodskoj imovnoj obćini teče posve redovito pi´ama odnosnoj odplatnoj osnovi. Družlvo naše podržava iste sveze sa susjednim družtvima kao i dosele, a na porabu urednika družtvenog časopisa drže se isti strukovni listovi i časopisi kao i prijašnjih godina. Završujuei ovaj svoj izvještaj, držim si konačno za dužnost, da se odstupajuć sa odličnog mjesta tajnika hrv.-slav. šumarskog družtva, koju sam čast kroz 8 godnia obnašao, najsrdačnije zahvalim glavnoj skupštini i gg. sudrugovom na pov erenju, kojim su me kroz to vrieme odlikovati izvoljeli, a odstupam sa ovog častnog mjesta uvjeren u duši, da sam, u koliko su mi to moje zvanične prilike dopuštale, vazda nastojao vršiti dužnosti družtvenoga tajnika prema, svojim silama u probit družtva, kojemu od srca svaki procvat i napredak želim. Skupština je primila izvještaj družtv. tajnika na znanje, te mu je na predlog predsjednika skupštine votirala zapisničku zahvalnost na mnogogodišnjem trudu oko vodjenja poslova družtvenoga tajnika. Nakon toga pročitao je tajnik izvještaj odbora ad hoc za izpitanje družtvenili računa za g. 1901., koji je skupština uzela |na znanje i družtvenoj upravi podielila absolutorij vrhu blagajničkog rukovanja i računa za g. 1901. Iza toga uzela je skupština u pretres po družtvenom predsjedničtvu sastavljeni proračun za g. 1903., koji je u cielosti prihvatila sa prihodom od 24.780 K. razhodom od 21.400 K. Prigodom pretresa družtvenog proračuna stvorila je skupština zaključke, da se napusti uobičajeni tisak debelim slovima u tekstu članaka i da se važnije crtice u „Listku" nagradjuju. U odbor ad hoc za izpitanje računa za g. 1902. budu izabrani gg. članovi Mirko Puk, kr. žup. šum. nadzornik i Augus t R už i ć k a, kr. drž. šumarnik. Posije toga prodaje predsjednik skupštine tajniku ostavku družtvenog predsjednika Presv. g. Marka grofa Bombellesa, koja glasi: Visokoblagorodni gosp. podpredsjedniče! Uslied svoga slabog zdravlja pi´imoran sam žalibože, da položim čast predsjednika hrv.-slav. šumarskoga družtva. Saobćujući Vama, visokoblagorodni gospodine, ovu svoju konačnu odluku, umoljavam Vas ujedno, da ju izvolite obznaniti družtvenomu odboru i da poprimite shodne mjere za izbor novoga predsjednika. Želeći družtvu, da i nadalje liepo uspieva, ostajem Vaše blago rodnosti najodaniji Marko grof Bombelles. U Opeki, dne 18. rujna 1902. |
ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 695 - Družtveni podpredsjednik velem. g. F. Zikm undovsky , kao predsjednik skupštine, naglašava zasluge, koje si je presv. g. Mark o grof B 0 ro b e 11 e s kao družtveni predsjednik stekao za hrv.-slav. šumarsko družtvo i otvara o ostavci istoga razpravu. Nakon toga uzimlje rieč šumarnik otočke imov. obćine Šandor Pere, te crtajući toplim riečima zasluge družtvenog predsjednika Marka grofa Bombellesa, predlaže skupštini na prihvat slicdeću rezoluciju: Rezolucij a. XXVI. glavna skupština hrv.-slav. šumarskoga družtva, uvažujuć zasluge, što ih je presvietli gospodin Marko grof Bombelles kao družtveni predsjednik stekao za procvat i napredak hrv.-slav. šumarskoga dražtva i tvrdo se ufajuć, da će se Njegova Presvietlost od svoje boljetice podpuno oporaviti, zaključuje ovim, da se izboru novog družtvenog predsjednika u današnoj skupštini ne pristupi, već da se Njegova Presvietlost zamoli neka izvoli i nadalje čast družtvenoga predsjednika obnašati. Predloženu rezoluciju prihvatila je skupština jednodušno uz živahne poklike: Živio predsjednik! 0 zaključku skupštine obaviešten je odmah žicom Presv. g. Marko grof Bombelles u Opeki. Nu na žalost odklonio je Presvietli gospodin zaključak skupštine, te o tom brzojavkom, koja je još istoga dana na večer stigla, obaviestio družtvenog podpredsjednika vel. g. F. Zikmundovsky- a. Brzojavka glasi: Odjelni savjetnik pl. Zikmundovsky, Zagreb. Srdačna hvala za pozdrav i izraz povjerenja, zdravlje mi žalibože ne dozvoljava da opet primim predsjedničtvo. Bombeles. Posto se je družtveni tajnik kr. zem. šum. nadzornik Andrij a Boroši ć na toj časti zahvalio bio, preduzet je iza toga izbor novog družtvenog tajnika, te je takovim izabran družtveni odbornik g Ant e K e r n, kr. žup. šum. nadzornik dodieljen na službovanje šumarskom odsjeku kr. zem. vlade, dočim je na tim načinom izpražnjeno mjesto družtvenog odbornika izabran dosadanji družtveni tajnik gosp. Andrija Borošić. Kod sliedeće tožke dnevnog reda, na ime ustanovljenja mjesta, gdje se ima obdržavati buduća glavna družtvena skupština, bijahu iznesena dva predloga, i to predlog kr. profesora IvanaPartaša, da se sa obdržavanjem skupštine spoji eventualno izlet u Istru, i predlog kr. profesora |
ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 69G — F. X. K e s t e rča n e k a, da se izlet učini u Bosnu. Skupština se je odlučila za potonji predlog i ovlastila družtveno pređsjednićtvo, da za održanje toga izleta pravodobno nužđne mjere poprimi. Kod sliedeće točke dnevnog reda „predloži skupštinara" izneseni su ovi predloži: I. Predlog družtvenog člana Vjekoslava Stublića glaseći: Šumari krajiških imovnih obćina željno su očekivali, da će visoka vlada u prošlom saborskom zasiedanju predložiti na ustavno pretresivanje osnovu zakonske novele o preustrojstvu uprave imovnih obćina koju osobito željno očekuju. Žalibože te se njihove želje i nade ne izpuniše, pak je i opet pitanje, hoće li se ta naša očekivanja i u budućem ovojesenskom zasiedanju saborskom izpunititi ? Mi smo imali prilike minulih godina čuti i čitati, kako su činovnici raznih struka, koli državni toli zemaljski, držali kongrese i skupštine, podastirali predstavke, stvarali rezolucije, odašiljali na nadležno mjesto deputacije i t. d. a to sve u svrhu promicanja interesa službovnih i staliških. Samo šumarski činovnici imovnih obćina kao da su zapali u pođpuno mrtvilo, e bi se mislilo, da su podpuno zadovoljni svojim sadanjim udesom i položajem. Za da se i na nas uzmogne promieniti ona: „E pour si move" slobodan sam staviti slavnoj ovogodišnjoj glavnoj skupštini hrv.-slav.. šumarskog družtva ovaj Predlog: da slavna glavna skupština zaključiti izvoli, da se izabere deputacija šumar, družtva, koja bi se imala pokloniti Njeg. Preuzvišenosti, svjetlomu banu, ter mu podastrla zaključak ove slavne skupštine, kojim se Njeg. Preuzvišenost moli, da bi osnovu zakonske novele o preustrojstvu uprave kod kraj. imovnih obćinah visokom saboru u ovojesenskom zasiedanju na ustavni pretres predložila. Ne usvoji li slavna ta glavna skupština ovaj predlog glede izaslanja i izbora deputacije, tada predlažem: neka zaključiti izvoli, da upravljajući odbor izradi u tom smislu predstavku na Njeg. Preuzvišenost svjetloga bana i našeg dičnog pokrovitelja. Posebnog obrazloženja ovomu predlogu mislim, da ne trebam dodavati, jer je predlog o nuždi preustrojstva uprave imovnih obćina već opetovano i po više puta u glavnih skupštinah našega družtve iznesen bio, a kako je poznato i sami članovi visokog sabora već su opetovano naglasili potrebu predloženja takove zakonske osnove. |
ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 55 <-- 55 --> PDF |
- 697 — Skupština je prihvatila drugi ovoga predloga, na ime, da upravljajući odbor izradi u smislu predloga predstavku i ovu podnese Njegovoj Preuzvišenosti Svietlom Banu. II. Predlog družtvenog člana i odbornika kr. profesora šumarstva Ivana Partaša glascći: Predlog (obrazloženje i rezolucija) u pogledu št.o bržeg i uspješnijeg posu mijenja kraških go ijetinamicnjen, da se o njem povede razprava na r e d 0 V. glav. skupštin i hrv.-slav. šum. družtva, koja će se dne 20. listopada 1902. u Zagrebu obdržavati. S raznih i obćenito već dosta poznatih, naročito šumarskiim sruč njacima dobro poznatih razloga, nastradale su zadnjih stoljeća šume kraških predjela ne samo našega Primorja, već i susjednih nam zemalja, poimence: Dalmacije, t. zv. austro-ilirskih primorskih zemalja i otoka. Na brdima, gdje su nekoć bujne šume rasle, neracionalnom je gospo darstvom došlo do toga, cta se jedva koja još šikara ili pašnjak na lazi, a miioge su površine tako ogoljele, da se samo prostranim hrpama kamenja nazvati mogu. Pučanstvo tih krajeva, negda imućno, sada je gotovo na prosjački štap spalo, te ili kukavno na tim goljetima žive ili se izselilo i još se seli, da u stranom svietu nadjc zarade i eksi stencije, koju mu sterilno tlo kod kuće već pružati ne može. Od druge polovice prošloga stoljeća počele su vlade ovih zemalja priklanjati više pašnje šumarskimi i gospodarskim prilikami ovih krajeva u obće i nastojale po svojim šumarskim strunčjacima, da bar dalje ogoljećivanje po mogućnosti preprieče i još preostale šume nekako uzčuvaju. Nu vlade ne mogoše se samo time zadovoljiti, već su počele posvećivati više ili manje brige tomu, da se pojedine puste površine i goljeti, s kojih je već gotovo svake vegetacije nestalo, opet pošume i tim temelji i za ostale vrsti gospodarske kulture stvore. U raznim kraškim krajevima i zemljama naše prostrane monarkije počeo je taj rad na temelju t. zv. obćega austrijskoga šumskoga zakona od g. 1852., koji je zakon u kraljevinah Hrvntskoj i Slavoniji nepromienjeno g. 1858., a u bivšoj Gornjoj Krajini uz neznatne promjene g. 1860. uveden. Kako je medjutim tendencija ovoga zakona, da u glavnom uzdrž :šume koje je zatekao, du se u njima osjegura racijonalno gospodarstvo obzirom na sječu, gojenje i čuvanje šuma, a ne daje dovoljne podloge za stvaranje i podizanje novih šuma: to se i nisu mogle samo na temelju ovoga zakona u kraće vrieme pošumiti silne, puste i gole površine Krasa. Samo ondje, gdje su svi faktori bili podpunoma složni, |
ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 698 — a nitko nije uložio svoj „veto", moglo se je obzirom na pošumljenje prostraniji h kraških goljeti postići znatnijih uspja. 1 dosta polučeni su na samom ovom temelju zamjcrni uspjesi, naročito na teritoriju građa Trsta, u Istri, Gorici i Gradiškoj, pak u Kranjskoj; a i kod nas, gdje već za području bivše Vojne Krajine obstoji od 1878. u Senju nadzozničtvo za pošumljenjenje Kaša, koje je je na trošak krajiške investicionalne zaklade mnogo kraške hranjevine osnovalo i mlade šume uzgojilo; polučilo se je, i polučuje i danas, dosta time, što se diele nagrade za podizanje gajića na Krasu, a i u bivšem provincialu podiglo se je uz pripomoć autonomnoga proračuna već više znatnijih kraških branjevina, te se i svake godine oveća svota u. zemaljski proračun u te svrhe uvrštuje. Svi usjevi, koji su ovakovim nastojanjem postignuti, pa i bili zamjerni, bili su samo djelomični i nisu bili takovi, da bi u dogledn o vrieme zajamčili podpunu regeneraciju gologa Krasa. Već prije dva tri decenija uvidiša u susjednim austrijskim kraškim krunovinami i zemljami, da se posvemašnja regeneracija kraških goljeti u kraće i dogledno vrieme, a sustavno ne može bez naročite zakonske podloge provesti. Stvoriše s toga posebne „zakone za pošumljenje Krasa", tako primjerice za Trst (zakon od 27. rujna 1881. L. G. BI. N ^ ex 1882.) za pokneženu grofiju Goricu—Gradišku (zakon od 9. prosinca 1883, L. G. BI. N = 13 ez 1884.) i markgrofiju Istru (zakon od 7. svibnja 1886., L. G. BI. N = 32 ex 1887.) i dr. od kojih su neki takovi zakoni kasnije i prošireni. Od ovoga vremena, kako su gore spomenuti zakoni u kriepost stupili, nastao je čitav preokret u prilikama pošumljenja kraških goljeti. Ovimi je zakoni, kojima je upravo svrha da na golomu Krasu podižu i stvaraju nove šume, ušao upravo novi život u dojakošnje — kako već prije spomenuti dosta zamjerne — radnje oko pošumljenja kraških goljeti. Timi je zakoni izrično ustanovljeno, koje se baš pojedine gole površine obzirom na potrebe narodnoga gospodarstva imaju pošumiti; ovimi je zakoni nadalje sankeijonirano načelo, da se te radnje imaju izvesti u neko dogledno vrieme i da je izvedba tih radnja ne samo u interesu pučanstva kraških krajeva, već u interesu cielih krunovina i ciele države. Jer ne samo da će se tim radnjam uzdržati i povećati koristne prirodne sile i darovi, te naročito kasnije generacije uživati plodove ovih radnja, već će će donekle time radnjami namaknuti zasluga siromašnomu kraškomu žiteljstvu, koje će se manje izseljivati — i tamošnje se je kraško žiteljstvo prije znatno izseljivalo, nu sada je već to prilično prestalo — a stvorit će se ujedno noi/i porezni objekti, što opet dobrim dielom u interesu države leži. |
ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 699 — Spomenutimi „zakoni o pošumljenju Krasa" usredotočen je vrhovni rad oko pošumljenja i predan posebnim vrlo shodno organizovanim povjerenstvima, koja po sustavnoj osnovi osnovi radnje oko pošumljenja provadjaju a članom im je i stručnim referentom i vrhovnim nadzornikom svih tehničkih radnja oko pošumljenja zemalj. šumarski nadzornik, kojega u tom poslu svi šumarski tehnici pol. oblasti podupirati moraju. Povjerenstva rade s prinosi interesenata, zemlje i državo, Sto sve posebnu „zakladu za pošumljenje" čini, kojoj još nešto znatnijih svota doprinose c. kr. povi. južna željeznica i uprava držav. željeznica, koje su se već osvjedočile o koristi tili radova po sebe samo. Svako povjerenstvo imalo je da izradi svoj „kataster pošumljenjao", ono daje po pododborih iztražiti i izviditi površine koje bi valjalo pošumiti i izriče u tom pogledu odluke — proti kojim dakako pristoji strankama pravo priziva. Na temelju „pravomoćnih" odluka počinju se radnje izvadjati. Materijal — pretežne biljke crnoga bora — dobiva povjerenstvo z državnili šumskih vrtova, nu u glavnom uzgaja ih u vlastitih šumskih vrtovih. Ono se skrbi da se odredjene površine valjano pošume, da se nasadi popravljaju, njeguju i čuvaju. Kakovimi je do sele uspjesi rad povjerenstva za pošumljenja Krasa primjerice u Trstu, Gorici—Gradiškoj i Istri do sada okrunjen neka to potvrde službeni podatci, a koji sižu do god. 1809, — sabrani za parižku izložbu — koji svjedoče: da je od početka pošumljenja Krasa u tim predjelima — području Trsta — a većinom i opet uz pripomoć države pošumljeno 1714 ha., dočim su povjerenstva — u kraće vrieme — pošumila od kad postoje 4220 ha. i potrošile za to sama preko 60 miUjuna samo sadjenica, dočim ih je prije samo oko 20 milijuna zasadjeno. Osim toga, osokoljeni i potaknuti uspjesima radova povjerenstva, rade marljivo i privatnici na djela pošumljenja, te su i oni zadnjih 20 godina preko 20 milijuna biljka u istu svrhu potrošili. Radi se pako danas u tim zemljama tako, da se je zadnjih godina popriečno na godinu po poverenstvu zasaditi dalo oko 6,500 000 biljka, uz posebnu pripomoć države zasadjivano je do 1 Yj mil. a pojedinim privatnicima izdano u istu svrhu po 2 mil. kom. biljka za jednu godinu. Ovaj sustavni rad u ovim nam susjednim zemljama,, gdje se pitanje o pošumljenu Krasa danas smatra u načelu riešenim, te je konačno riešenje toga pitanja postalo samo pitanje novca i vremeoa, izazvalo je obćenito sveobće priznanje, pa jer smo i mi željni da nam se prostrane goljeti našega Krasa u interesu naroda, naše zemlje i države što prije ozelene, slobodan sam predložiti slav. glav. skupštini hrv.slav. šum. družtva održanoj dne 20. listopada 1902. u Zagrebu sliedeću rezoluciju na prihvat: |
ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 700 — .„Pošto naš obći šumski zakon ođ g. 1858. ne daje takove podloge, da bi se pošumljenje naših prostranih kraških goljeti rt dogledno vrieme provesti moglo, to se vis. kr. hrv.-slav.-dalm. zemalj. vlada umoljava, da izvoli vis. saboru kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije što skorije predložiti nacrt zakona za pošumljenje I&aša i brižnog uzdržanja postojećih šuma na Krasu. Ovaj predlog usvojila je skupština u cielosti sa nadopunjkom I. družtvenog podpredsjednika velem. g. F. Zikmundovsky-a, da se zamoli izdanje zakona ne samo za pošumljenje golog Krasa, već i za uzdržavanje i zaštitu sada na Krasu nalazećih se šuma. III. Predlog družt. člana g. V i 1 i m a D o j k o v i ć a glaseći: „Visoka kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljska vlada se moli, da izvoli shodno ustanoviti §. 2. zakona od 26. ožujka 1894., kojim se uredjuje stručna uprava i šum. gospodarstvo u šuma, stojećih pod osobitim javnim nadzorom, što moguće prije izdati naputke o sastavljenju gospodarstvenih osnova, za da se na taj način omogući provedba §. 4. samoga zakona". Obrazloženje. Što je sliepcu vid, mornaru kompas i sextant, što je vojskovodji glavnoštopski ćastnik, to je šumoposjedniku uredjajnik njegove šume. Za urcdjenu šumu s kojom se postupa prema sastavljenoj gosp. osnovi ili programu, imade Njemac i sasma posebni pojam, ter je riečju „Forst" razlikuje od one ,obične šume, u kojoj su odnošaji jo.šte divlji, koju zove „đer \\^ald". Da je uredjenje šuma označenih posjedovnih kategorija veoma nuždno, dokazuje već i sama obstojnost odnosne zakonske ustanove, a to uredjenje jest tim potrebitije, što je samo ono u stanju da: „dem Wohle des "VValdeigenthumers am meisten entsprechende Betriebskapital feststellt und die Art, Menge, Reihenfolge und Begrenzung dcr Hauungen so ordnet, dass sie die jjihrliche llolzerzeugung umfassen, das Stammkapital aber umversehrt lassen (die l´orstbelriebseinrichtung V. Guttenberg 1896. str. 10.)". Gdje se pako uporaba šuma označenih posjedovnih kategoria, a na naročito naših obćina i zemalj. zajednica mimo tih načela provodi, tamo se ob postojanju uvjeta za očuvanje, za valjanu uporabu i pomnožanje narodno-gospodarstvene glavnice, o reguliranju godišnjih užitaka i olahkoćenju ter poboljšanju obće uprave niti govoriti ne može. Iz toga pako sliedi: da se krzmanje oko provedbe uredjajnih radnja u šumah označenih posjedovniti kategoria opravdati neda, ter da je s istim nedvojbeno skopčan svakogodišnji gubitak znatnih šumskih glavnica, koje se usljed pomanjkanja shodnih direktiva stranom ne dadu uzčuvati, a stranom ne pomnožati, kako bi to u pojedinom slučaju činiti trebalo. |
ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 701 — To krzmanje neopravdano je i za to: jer šumarska znanost razpolaže sa raznimi uredjajnimi methodami i sistemi, od kojih se najshodniji lahko dade aplicirati na naše šume i u njima vladajuće odnošaje, ako ih čovjek samo dobro poznaje. Osim toga razpolažemo u službovnoj kategoriji šumara, kojima su s većeg diela označene šume na upravu povjerene, strukovnjacima koji podpunu i po državi propisanu kvaUflkaciju za samostalno šumsko gospodarenje posjeduju, po ćem se bezzapriečno i kod uredjajnih radnjn upotriebiti magu. U reserviranih šumskih glavnica pojedinih zem. zajedniža, kao i u zak. ustanovljenoj dužnosti istih, da se putem proračuna imadu pobrinuti za podmirenje potrebnih izdataka za uredjenje svog šumskog gospodarstva, nalazimo i sredstva, koja su potrebna, da se ti obsežni, ali i detailnu obraduju iziskivajući po devi ovrše. Kad je dakle zakonska obvezanost za izvršenje tih posala tuj, kad imademo kvalifikovano osoblje za taj rad i novac potrieban za samu izradnju osnova dotično programa, ter se ne da naći izpravan razlog za okljevni pristup k tim poslovom samim, tim manje: što se ti poslovi uz valjanu organizaciju istih, a naročito uz što veću decentralizaciju pa makar i uz eventuelnu pripomoć i inih razpoloživih organa, kao i privatnu konkurenciju dadu lahko i brzo obaviti, nadzirati iizpitati; dade li se samo radnji na put jošte pomno i detailno izradjeni poslovni naputak za sve vrste radova pri tome u pitanje do´azećih. Kao dalnji glavni razlog zašto u prilog što pospješnijeg uredjenja šuiria označenih posjedovnih kategorijah svoj glas dižem, imade se tražiti u nastojanju da se autonomno šumarsko osoblje što prije privede pravom svojem zadatku, da se istomu pruži prilika za strogo šumsko tehnički rad, da isto na taj način pokaže i dokaže neobhođnu potrebu svoje službovne eksistencijc, ter da se isto obrani od, u javnom mnienju se sve to više uvrježujućeg uvjerenja, da je za one poslove, koje sad a obavlja — sasma suvišno. Pa i razlozi i obziri na materialne odnošaje tog osoblja odlučno iziskuje, da se isto svojem pravom zadatku privede, pošto se zaslužba skopčana sa poslovanjem oko sastavka gospod. osnova ne imade smatrati samo kao najbolje ukamaćenje dotičnih izdataka, već i kao pravedni dio odštete za rad i napor obavljen u „znoju lica svog", a u podpunom značenju smisla te rieči. I moralni efekt, koj će se nredjenjem obć. šuma postići, jest po šumsko-uzgojne odnošaje u zemlji od velike važnosti. Budu li jednom obć. šume uredjene, pasti će ovlaštenost, da se sve ono što je u sebe najgoreg nazivlje „obćinskim", barem gledom na uredjeni šumski posjed docira će s druge strane uredjenje obć. šuma služiti kao osobito poti |
ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 702 — calo za uredjenje i privatnih šuma, na to možda samo fakultativno obvezan ih. I ako priznajem ovlaštenost visoke kr. zem." vlade, što je predhodno obustavila izradnju uredjajnih radnja u šumah zem. zajednica na kolikn je time kanila postići uniformitet budućih elaborata, to se s druge strane s pravom mora očekivati, da će se odnosni naputci tim prijo izdati, za da se na taj način omogući, da si onaj šumovlastnik označenih kategoria, koj je spreman i koj s vlastite pobude hoće, da si svoje šumsko-gospodarenje urediti dade, s gornje zatezice u tom spriečavan ne bude. Svi ti razlozi, i svaki za se i svi na skupu govore odlučno za prihvat predložene rezolucije. Ovaj predlog prihvatila je skupština. IV. Predlog družtv. člana g- Vilima Dojko vica glaseći: „Upravljajući odbor se pozivlje da se prigodom predradnja za glavnu skupštinu o to pobrine, da sa obdržavanjem iste bude po mogućnost i uvjek spojen izlet u objekte vrijedno izviđa i studija; a na koliko bi to bilo za taj put nemoguće, da na dnevni red potične glavne skupštine stavi za razpravu jedno ili više pitanja (thema) zasjecajnćih bud u odnošaje domaćeg šumarenja, bud u odnošajo naše struke ili stališa. — Na koliko se upravni odbor objelodanjenim dnevnim redom tom pozivu odazvao nebi, to stoji prosto članovam družtva da takova pitanja za razpravu najave. 0 prihvatu i redu razpravljanja tih pitanja, odlučit će u takovom slučaju glavna skupština". Obrazloženje. Svakogodisnji sastanak šumara na glavnu skupštinu ne može imati svoje izhodište samo u okolnosti da glavna skupština rieši pitanja društvenog kućanstva, već isti nalazi svoj osobiti povod u potrebi, da se izmj m om mnienja i mishh, saobćajem o posljedcima jednogodišnjeg rada i doživljajah stranom praktična strana stručara proširi, a stranom nadje pobuda za daljni rad. Koliko nove pobude za rad i nauku, koliko zanosa za struka i stališ ne ponese se sa valjano aranžirane i vodjene glavne skupštine kućama! Glavna skupština imade se smatrati mjestom, gdje se dostojno, al slobodno i otvoreno imadu u formi predloga, molba, peticija, zaključaka iznositi sve tegobe što razvoj šumskog gospodarenja, napredak stališa i stručara spriečavaju. Dosadanje naše izkustvo uči nas, da se je na nadležnom mjestima svagda i pripravno davalo mjesta ovlaštenim našim molbama i zaključkom. Dokaz tomu, da je na naše predloge uzsliedilo imenovanje zem. šumarskog savjenika, organizacija šumsko-tehničke shižbe |
ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 61 <-- 61 --> PDF |
- 703 otvorenje šumarske akademije. Svakako zamjerni uspjesi doličnih glav nih skupština ! Ponovnim zavedenjem duševne konkurencije na glavnim skupšti nama, kojoj su već od njekoliko godina krila podvezana, bobuditi će se osobito mladji sudrugovi na priležno milovanje knjige, a po mnogo puta morati ce i stariji za njom posegnuti Izmjenom mnienjah, izkust vah razbistriti i Icristalizovati će se u kratkom vremenu jednostrano možda pribrani strukovni vidik pojedinca; doćim će s druge strane ne potrebnim postali razredanje o stališkim odnošajima po mjestima za to manje zvanima, kad se na glavnim skupštinama pruži prilika da se du ševni ventili razmašu. Jadi pako naši gospodarstveni, a svake želje vrijedni poboljšaji staliških odnošaja, podali će nam i preobilje posla da u kratkom času dostignemo ono, što je od ovo njekoliko godinica zaostalo. Svakako je pako potriebno i pravedno da se onda, kad se o nama i našem zanatu radi i nas sasluša; a da nas se čuje glagoljati ob onom što nas tišti, zajamčeno je već i u prirodnoj, bogodanoj rečenici, koja glasi: „pomozi si sam i ja ću ti pomoći", pa koja neka bude i najboljom obrazložbom ovoga, na najliberalnijoj osnovi sastavljenog predloga. Akoprem su bitne točke ovoga predloga sadržane jur u družtvenim pravilima, lo je skupština ipak ovaj predlog usvojila. V. Predlog družtv člana g. Vili ma Dojko vica glaseći: „Zapisnici o obdržavanih odborskih sjednica i glavnih društvenih skupština, imadu se svagda proglasiti u prvom sliedećem broju šumarskog lista koj će iza obdržavane sjednice ili skupštin e izaći, a zapisnik sjednice upr. odbora držanog prije glavne skupštine, iraade se istoj saobćiti kao 2 točku dnevo^ reda". Obrazloženje. Oglašivanje zapisnika u družtvenom organu imade svoj povod u etičkoj zasadi, da je poslovodstvo društva bezuvjetno dužno o svom dielovanju mandatorima svojima položiti račun odnosno pružiti prigodu, da ovi vode evidenciju i kontrolu o načinu, kojim predstavničlvo družtva interese potonjega zastupa. Tim medjusobno se dopunjujućimi dužnostmi i pravima može se ali samo tada udovoljiti, ako je saobraćaj izmedju jednih i drugih brz i skori, jer se samo na taj način dade podržati živi interes članova za rad odbora i predsjedničtva. Dosadanjom praksom objelodanjivanja odborskih zaključaka se taj cilj postići nedade, jer je takovo objelodanjivanje bilo uvjek ovisno od ovjerovljenja dotičnog zapisnika, pa smo tekar u zadnjem broju družtvenoga časopisa doživili anomaliju, da nam je mjeseca rujna 1902. go |