DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 40     <-- 40 -->        PDF

- 68-2


spodin Marko grof Bombelles, nakon ponovnoga izbora za družtvenoga
predsjednika, upravio na I. družtvenoga podpredsjednika velem. gosp.
odsječnoga savjetnika F. Zikmundovskoga, priobćujemo niže medju družtvenim
viestima" uz želju: neka bi boravak na jugu Presvietlom gospodinu
prijao, pa daj Bože da ga možda i opet kada u buduće na čelu
našega družlva ugledali.


U službi nastradali. Član našega družtva kr kot. šumar koprivnički
Ratislav M ak s ić nadjen je 10. pr. mj. hampovačkoj šumi, gdje u bezsviestici
leži kraj svoga konja, s kojega je nesretnim slučajem pao. U težko ozledjenom
stanju, a još u bezsviestici, prenesen je u bolnicu u Koprivnicu ;
Dne 23 pr. mj. obavljena je u bolnici u Zagrebu težka operacija na
našem članu, kot šumaru imovne obćine križevačke, Josipu pl. A u e,
koji je već dulje vremena težko bolovao na nozi, a tražio već toj, u službi
zadobivenoj boljetici lieka u Budimpešti i ponovno u Zagrebu.


Umro. Netom što je, već nešto boležljiv, svršio šumarske nauke
u kr. šumarkoj akademiji zagrebačkoj, preminuo je u Požegi u mladjahnoj
dobi Julio Horn , mladić veoma darovit, čestit, a vrlo zauzet za
odabranu si šumarsku struku, a koji bi, jer smo ga dobro poznavali, bio
danas sutra sigurno na polju našega domaćega šumarstva mnogo vriedio.
„Pokoj mu vječni!".


Družtvene viesti.


Pismena zalirala đosadanjega družtvenoga predsjednika.


Gore, medju osobnim viestima iztaknuli smo da je, povodom čestitke
na ponovnom izboru, od đosadanjega predsjednika Presvietloga gospodina
Marka grofa Bombeles a na I. družtvenoga podpredsjednika
Velemož. gosp. F. Zikmundovskoga stigla pismena zahvala, koja glasi:


Visoko cijenjeni g. odsječni savjetniče i podpredsjedniče!


Kako ste izvoljeli razabrati iz moje brzojavke, nije mi žalibože
moguće, da se podvrgnem zaključku posljednje glavne skupštine našega
družtva.


Teškim srcem, ali tek nakon zrela razmišljanja, umolio sam za
rješenje od predsjedničke časti. Bilo bi me žalostilo i razočaralo, da su
me gospoda pustila bez svakoga srdačnijega oproštaja; ipak se nisam
mogao nadati, da će mi si. skupština još jednom na tako laskav način
izraziti svoje povjerenje!


Zdravlje mi žalibože ne dopušta, da bih mogao zdušno vršiti
predsjedničke dužnosti, a opet nije na meni, da zlorabim Vaše povjerenje
i obnosim predsjedničku čast, a da je nisam zaslužio. S toga




ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 41     <-- 41 -->        PDF

- 683 —
sam prinužden, da Vam s izrazom iskrene hvale ponovno saopćim neopozivu
svoju odluku.


Samo se po sebi razumije, da ostajem i nadalje prijateljem i promicateljem
interesa našega đružtva — u koliko mi zdravlje dopušta —
i da će mi opetovani izraz Vašega povjerenja ostati u ugodnoj i nezaboravnoj
uspomeni.


Moleći Vas najuljudnijo, visoko cienjeni g. podpredsjedniče da izvolite
ovaj list objelodaniti u „Šum. Listu", ostajem sa srdačnim „zbogom*
Vama i svim članovima


odani Vam


Marko grof Bombe les.


U Opeki , dno 23. listopada 1902.


Zapisnik sjednice upravljajućeg odbora hrv.-slav. šum. družtva,
obdržavane dne 7. rujna 1902. pod predsjedanjem I. družtvenog podpredsjednika
Vel. g. Ferde Zikmundovsky-a i u prisutnosti II. družtvenog
podpredsjednika Vel. g. Josipa Havasa, te p. n. gg. odbornikah
V. Benaka, I. Partaša, Stj. Frkića, S. Slapničara, D. Mocnaja, A.
Rosmanitlia, A. Kerna, blagajnika L. Šipeka i tajnika A. Borošića.


Predmeti viećanja.


Točk a 1. Čitanje zapisnika odborske sjednice od 28. prosinca 1901.


Nakon pročitanja bude zapisnik podpisan i bez primjetbe ovjerovljen
po p. n. gg. odbornicima I. Partašu i A. Kernu.
Točk a 2. Razprava glede obdržavanja glavne skupštine.
Nakon podulje debate ustanovljuje se, da se skupština obdržava


na dne 20. listopada 1102. — Na dan 19. listopada da se pako upriliči
izlet u zagrebačku goru u šumu grada Zagreba, kao i u šume Presv.


g. grofa M. Kulraera. — Za mjestnog poslovodju izabire se kr. kot.
šumar R. Erny u Zagrebu. — K izletu neka se pozove i hrv. planinarsko
družtvo u Zagrebu.
Ujedno se prihvaća po predsjedničtvu sastavljeni dnevni red za glavnu
skupštinu s tim dodatkom, da se na dnevni red stavi izbor družtvenog
tajnika, pošto se je dosadanji tajnik na toj časti zahvalio, a eventualno
i izbor jednog odbornika za slučaj, da bi koji od sadanjih odbornika
tajnikom izabran bio


Nadalje ustanovljuje upr. odbor družtveni proračun za g. 1903. sa
prihodom od 24.780 K izdatkom od 21.400 K odnosno viškom od 3.380 K.
Isto tako prihvaća se po blagajniku sastavljeni zaključni račun za godinu
1901,




ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 684 —


Točk a 3. Riešenje tekućih predmeta.
a) Izvješćuje se, da je u smislu zaključka glavne skupštino od


g. 1901, podnesena predstavka vis. kr. zem. vladi u predmetu zaštićenja
dužičarske proizvodnje u Hrvatskoj i Slavoniji prigodom obnovo
trgovačkih ugovora, te da su k jednu zamoljene i trgovačko-obrtničke
komore u Zagrebu i u Osieku, da družtvenu predstavku i sa svojo
strane podupru.
K jednu čita tajnik odnosne stigavše odgovore spomenutih komora
kojima se slažu sa družtvenom predstavkom.


Uzima se na znanje.


b) Tajnik čita odluku kr. sudbenog stola kao gruntovne oblasti u
Zagrebu, glede uknjižbe prava najma po hrv.-slav. zem. eraru za novo
iznajmljene prostorije za šum. akademiju u šum. domu.


Uzima se na znanje.


c) Tajnik čita poziv hrv. zem. vlade, glede sastavka pitanja za
državni izpit, obdržavan u Zagrebu 21. travnja 1902. i sliedećih dana
izvješćujuć, da je toinu pozivu udovoljeno.


Uzima se na znanje.


đ) Predlaže se novi najamni ugovor, sklopljen sa hrv.-slav. zem.
erarom glede iznajmljenja dvajuh stanova za proširenje šum. akademije
u šum. domu, koji je vis. kr. zem. vlada odobrila.
Uzima se na znanje time, da se uruči družtv. blagajniku na pohranu
u družtvenoj blagajni.


e) Izvješćuje se, da je svojedobno vis. kr. zem. vladi u svrhu izloženja
na pariškoj izložbi posudjena sbirka hrastovog žira, družtvu povraćena
i u družtvenom muzeju pohranjena.


Uzima se na znanje.


f) Tajnik čita odpis visoke kr. zem. vlade od 18. kolovoza 1902.
br. 00.680, kojim se družtvo poziva, da u smislu najamnoga ugovora
dade izvesti neke popravke u prostorijama šum. akademije.


K jednu izvješćuje, da je odnosne popravke u družtvu sa kr.
tehničkim savjetnikom pl. Pisačićem izvidio, te da trošak ne će preko
račili svotu od 20U K.


Uzima se na znanje i trošak dozvoljujo.


g) Čita se poziv predsledničtva kr. zom. vlade, kojim se družtvo
poziva, da članovom preporuči nabavu adresara.


Predajo se uredniku na uvrštenje u družtveni časopis.


h) Tajnik izvješćuje, da će se podrum u šum. domu na zapadnom


krilu morati nasipati, pošto preko zime loži u njom voda na 0"5 m.
dubljine. A pošto se sada gradi trgovački muzej, to je pružena najljepša
prilika, da se zemlja za nasipanjc pribavi. ,




ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 43     <-- 43 -->        PDF

- 685 —
Po^to je jur prije stvoren zaključak, da se ovaj dio podruma
nasipa, to se ovlašćuje đružtveni tajnik, da taj zaključak sada provede.


i) Blagajnik izvješćuje, da. su prijavili pristup u družtvo kao članovi
I. razreda ukupno njih 12, a kao članovi II. razr. ukupno 32 lugara,
kao članovi priponioćne zaklade ukupno 18 članova.


Prijavivši so članovi primaju se u družtvo.


Točk a 4. Predloži gg. odbornikah.


Odbornik g. prof. I. Partaš stavlja sliedeći predlog:


Sve imov. obćine a i mnogo privatnici popunjuju mjesta šumarskih


vježbenika i pristava natječajem koji redovno objelodanjuju u službenim


N. N. a obično i organu hrv.-slav. šumar, družtva „Šum. listu". Ipak
se mjesta šumar, vježbenika kod političke uprave u Hrvatskoj i Slavoniji
popunjuju bez da se u pravilu natječaji na ta mjesta razpisuju.
Mnogi, koji bi rado moliti, ne znadu često, da li je koje mjesto prazno.
Isto tako mnogi, koji se neposredno na visoku kr. zemalj. vladu za
namještenje obraćaju, više puta ne znaju pravo, što da sve svojoj molbi
prilože, što se dogadjalo ne bi, da se natječaji razpisuju, jer bi tada
svaki pojedinac znao što se od njega traži i kojimi sve prilozi svoju molbu
obložiti mora. Ovo što je spomenuto glede šumarske službe u autonomnoj
upravi vriedi i glede službe kod uprave državnih šuma u Hrvatskoj i
Slavoniji. U potonjoj popunjaju se mjesta lugara natječajem, dočim takovih
natječaja za popunjenje mjesta šum. vježbenika i kandidata već
mnogo godina ne ima u našim službenim novinama, a ni u „Šumar,
listu". Toga radi uslobodjuje se podpisani staviti sliedeći predlog:
„Neka bi se vis. kr. zem. vlada putem slav. družtv. predsjedničtva
.umolila, da sva izpražnjena mjesta šum. vježbenika kod pol. uprave
popuniti izvoli na temelju natječajah, koji bi se izim u službenom listu
Nar. Nov. objelodanjivali i u „Šumar, listu" ; ujedno da bi se visokoista
obratila na vis. kr. ug. ministarstvo za poljodjelstvo, da se istim
načinom za (popunit se imajuća) izpražnjena mjesta šumarskih vježbenika
i kandidata kod uprave državnih šuma u PIrvatskoj i Slavoniji postupati
blagoizvoli".


Predlog se usvaja time, da se u poslednjoj alineji iza rieči za
uvrsti još: „popunit se im aj uća".
Nakon toga bude sjednica zaključena, a ovaj zapisnik u sjednici
upr. odbora od 18. listopada 1902. pročitan, ovjerovljen i podpisan.


F. Zikmundovsky A. Borošić
predsjednik. tajnik.
Zapisnik glavne sltupštine lirv.-slav. šumarsko? družtva obdržavanc
u Zagrebu dana 20. listopada 1902. Prvi đružtveni podpređ




ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 686 —


sjednik, velera. gosp. odsječni savjetnik Ferdo Zikmundovsky otvara
skupštinu u 10 sati prije podne, te pozdravljajući prisutne skupštinare
priobćuje, da družtveni predsjednik, presv. gospodin grof Marko Bombelles
bolesti radi ne samo da ne može današnjoj sjednici predsjedovati.
nego je iz istog razloga morao položiti i predsjedničku čast. Prekratko
vrieme nije dozvoljavalo, da se ovo družtvu još priobći i novi
izbor stavi na dnevni red.


Podpredsjednik pozdravlja zastupnika ugarskog zemaljskog šumarskog
družtva gosp. kr. drž nadšumarnika Ivana Gsipkaya, te priobćuje,
da zastupa kranjsko šum. družtvo, a gosp. družtveni tajnik
Andrija Borošić galičko šum. družtvo i slavonsko gospodarsko družtvo,.
te predstavlja izaslanika pol. oblasti, g Vašu pl. Beloševića.


Nadalje priobćuje predsjednik, da je družtveni tajnik g. kr. zem.
šum. nadzornik Andrija Borošić dao ostavku na svojoj časti kao družtveni
tajnik.


Konačno saobćuje predsjednik, da se sa ovom skupštinom namjeravani
izlet na Sljeme radi nepovoljna vremena nije mogao obdržavati,.
te imenuje perovodjom nadšumara I. Metlaša, a za ovjerovljcnje zapisnika
šumarnike A. Herzla i S. Perca.


Skupština uzima ovo na znanje sa „živio".


2. Predsjednik poziva tajnika da pročita izvještaje o djelovanju odbora
za g. 1901./1902.
Glavna skupština prima izvještaj bez primjetbe na znanje, te na
predlog družtv. podpredsjednika, zaključuje, da se odstupajućom tajniku
Andriji Borošiću izjavi zapisnička zahvalnost skupštine na njegovom
višegodišnjem trudu u vodjenju poslova družtvenoga tajnika.


3. Tajnik čita izvještaj odbora ad hoc za izpitivanje družtvenih
računa za g. 1901., koji skupština uzimlje na znanje i družtv. upravi
podieljuje absolutprij vrhu blagaj. rukovanja i računa za g. 1901.
4. Pretres proračuna za g. 1903. Stavka 1—6 prima se bez primjetbe.
Kod stavke 7. uzimlje rieč g. Vilim Dojković izjavljujuć želju
da se u pogledu tiska „Šum. lista" učine neke promjene, nadalje da
se listak „Šum. lista" honorira i uredjivanju „Lug. viestnika" veća
pomnja posveti.
Urednik „Šum. lista" g. prof. Partaš izjavljuje, da glede tiska
nema ništa protiv želja; da su do sad mnoge stvari tako bile tiskane, bilo
je to jedino na želju dotičnih pisaca. Što se tiče druge želje izjavljuje
urednik, da ju ne može prihvatiti, na protiv i sam je za to, da se notice
t. j . „Listak" u „Šum. listu" honorira. Za „Lug. viestnik" veli,
da u njega pišu ponajviše lugari. Mnogo puta pošalju lugari po nešto,
što strogo nije za štampu, ali da mu ne utuče ambiciju, propusti i takove




ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 45     <-- 45 -->        PDF

— 687 —


članke. Sam predgovornik priznaje, da ga je poslednji broj zadovoljio,
iz njega se vidi, da u ovom pogledu ide na bolje.


Družtveni član Andrija Borošić u savezu sa ovim, predlaže, da
se upravi dozvoli, da prema potrebi može proračunom dozvoljenu
svotu za honoriranje i prekoračiti, što skupština i usvaja. Ujedno usvaja
da se izbjegava široki tisak, a ostalo da je stvar urednika.


Kod stavke 10. predlaže član Dojković, da se u kom od budućih
brojeva „Š. 1." objelodani spisak družtv. knjiga. Skupština usvaja
ovaj predlog.


Sve ostale stavke proračuna kao i zaklj. račun prihvaćaju se bez
primjetbe.


Za odbor ad hoc za izpitivanje računa bira skopština iste članove
kao i prošle godine t. j . gg Mirka Puka, kr. žup. šum. nadzornika i
Aug. Ružičku, kr. drž. šumarnika.


5. Tajnik čita ostavku predsjednika.
Družtveni podpredsjednik naglašiva zasluge koje si je družtveni
predsjednik za bružtvo stekao i otvara o tom debatu.
Nakon toga uzimlje rieč član šumarnik Šandor Pere, te toplim
riečima crta zasluge predsjednika presvj. gosp. grofa Marka Bombellesa
i predlaže sliedeću rezoluciju.


,XXVI. red. glavna skupština hrv.-šlav. šum. družtva, uvažujuć
zasluge, što ih je Njegova Presvjetlost Marko grof Bombelles kao
družtveni predsjednik stekao za procvat i napredak hrv.-slav. šum.
družtva i tvrdo se ufajuć, da će se Njeg. Presvj. od svoje boljetice
podpuno oporaviti, zaključuje ovim, da se izboru novog družtv. predsjednika
u današnjoj skupštini ne pristupi, već da se Presvietli gosp.
Marko grof Bombelles zamoli, neka izvoli i nadalje čast družtv. predsjednika
obnašati".


Sjednica usvaje ovu rezoluciju sa „živio predsjednik".-


Na dnevnom redu je redu izbor družtvenog tajnika.


Podpredsjednik imenuje skrutatorima članove Alberta Rosmanitha
i Adolfa Herzla, te radi dogovora prekida sjednicu.


Nakon 10 časaka otvara podpredsjednik ponovno sjednicu, te se
pristupa glasovanju. Nakon skrutiniuma proglašuje se ovaj rezultat glasovanja:
družtveni član Ante Kern izabran je družtvenim tajnikom sa
svim glasovima osim jednoga, koji je pao na člana R. Erny-a.


Pošto je ovim izborom izpražnjeno jedno mjesto odbornika, pristupa
se izboru ovoga. Nakon glasovanja proglašen je novim odbornikom
Andr. Borošić, izabran sa svima glasovima.


Točka 6.: Ustanovljenje mjesta buduće glavne skupštine.
Podpredsjednik otvara debatu u ovom predmetu.




ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 6&8 Član
Kesterčanek predlaže, da se budućo- spoji izlet u Bosnu i Hercegovinu.
Prof. Partaš predložio je već u odboru,
eventualno u Istru.
m
a
glavnom
predlaže
skupšt
i sadainom
izlet


Usvaja se predlog prof. Kesterčaneka, da se pravi izlet u Bosnu,
a za slučaj, da se ovaj izlet ne bi mogao obaviti, da se sa glavnom
skupštinom spoji drugi koji izlet.


Točka 7. Predloži skupštinara.


a) Član Stublić predlaže, da se izabere deputacija, kojoj bi bio
zadatak, da se pokloni Njeg. Preuzvišenosti banu i da ga moli, da se
saboru podnese zakonska osnova o preustrojstvu krajiških im. obćine.
Ako skupština ovaj predlog ne usvoji, neka odbor izradi ovakovu
predstavku.


Prihvaća se drugi samo dio predloga, da odbor družtva podnese u
tom pogledu predstavku Njeg. Preuzvišenosti.


b) Glan prof. Partaš podnosi predlog o regeneraciji Krasa.


Nakon potankog .strukovnog ^ obrazloženja i debatovanja predlagaoca
sa članom Rosmanithom, te nadopunjeujem gosp. podpredsjednika,
usvaja skupština ovu nadopunjenu rezoluciju:


„Pošto naš obći šumski zakon od g. 1858. ne daje takove podloge,
da bi se pošumljenje naših prostranih kratkih goleti u dogledno
vrieme provesti moglo, to se vis. kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlada umoljava,
da izvoli Vis. saboru kraljevina Hrvatske i Slavonije i Dalmacije
što skorije predložiti nacrt zakona za pošumljenje Krasa i brižnog uzdržavanja
postojećih šuma na Krasu".


c) Član Dojković stavlja na prihvat ovaj predlog:


„Visoka kr. hrv.-slav.-dalm, zem vlada moli se, da izvoli shodno
ustanovi §. 2. zak. od 26./3. 1894. kojim se uredjuje stručna uprava i
šum. gospod. u šumama, stojećih pod osobitim javnim nadzorom, što
moguće izdati prije naputke o sastavljanju gospod. osnova, za da se
na taj način omogući provedba §. 4. samog zakona".


Skupština usvaja ovaj predlog nakon što je o stanju tog predmeta
shodno po g. tajniku Borošiću informirana.


đ) Isti član stavlja nadalje ovaj predlog:


„Upravni se odbor pozivlje, da se prigodom predradnja za glavnu
skupštinu 0 tom pobrine, da obdržavanjem iste bude po mogućnosti
uvjek spojen izlet u objecte vriedne izviđa i studije, a na koliko bi bo
bilo ne moguće, da se na dnevni red stave na raspravu jedno ili više
pitanja, zasiecajućih u struku ili odnošaje stališa. Na koliko se upravni
odbor objelodanjenim dnevnim redom tome pozivu odazvao ne bi, to
stoji prosto članovima družtva, da takova pitanja, zasiecajuća u struku




ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 47     <-- 47 -->        PDF

— G89 ~
ili odnošaje stališa na razpravu stave. 0 pritivatu i redu raz


pravljanja tih pitanja, odlučiti će u takovu slučaju glavna skupština".


Skupština usvaja predlog.


e) Isti član predlaže nadalje.


„Zapisnici o obdržavanih odborskih sjednica i glavnih đružtvenih
skupština imadu se svagda proglasiti u prvom sliedećem broju „Š. L."
koji će iza obdržavane sjednice ili skupštine izaći, a zapisnik sjednice
upr^ odbora držanog prije glavne skupštine, imade se istoj saobćiti kao
2 točka, dnevneg reda".


Nakon objašnjenja članova odbora povlači predlagač svoj predlog.
^´ "´´ Konačno čita podpredsjednik brzojavne pozdrave stigle od člana
GaŠe Vaca, Agjića upravitelja lug. tečaja u Topuskom, te člana Althalera.


F. Zikmundovsky, JovoMetlaš,
I. podpredsjednik. perovodja.
A d o 1 f H c r z 1. Š a n d o r P e r c.


XXVI. Redovita glavua skupština lirv.-slav. šiimar. driižtva.
Ovogodišnja glavna družtvena skupština obdržavana je prema ustanovljenom
programu na dne 20. listopada 1902. u Zagrebu u đružtvenih
prostdrijah „šumarskoga doma".
Skupštini je prisustvovao znatan broj članova, koji su se većim
diolom već na večer dne 18. listopada bili sabrali u svatištu „Imperial"^
na prijateljski dogovor, poradi izleta, koji se je imao održati sutradan
dne 19. listopada u zagrebačku goru, nu koji se je na žalost sbog lošeg
vremena odkazati morao.


Glavnoj skupštini predsjedao-je I. družtv. podpredsjednik velem.


g. kr. odsječni savjetnik zemaljske vlade Ferdo Zikmundovsky,
koji je sakupljene skupštinare pozdravio sliedećim govorom:
Slavna skupštino, veleštovana gospodo!


Otvarajući današnju XXVI. redovitu glavnu skupštinu hrvatskoslavonskoga
šumarskoga družtva ja Vas srdačno pozdravljam. Čast mi
je u prvom redu saobćiti Vam neugodnu viest, da je omiljeli predsjednik
našega družtva presv. gosp. Marko grof Bombelles ne samo bolešću
zapriećen, da ovoj glavnoj skupštini predsjeda, već da je povodom svoje
bolesti, koja ga sili, da ovu zimu probavi izvan domovine, i svoju čast
kao družtveni predsjednik položio. Pošto nam je odnosna obaviest pre-´
kasno prispjela, s toga i nismo mogli da izbor novog družtvenog predsjednika
pravodobno stavimo na dnevni red današnje glavne skupštine.
0 tome će u ostalom na današnjoj glavnoj skupštini još govora biti.




ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— 690 —


Pošto se je dosadanji družtveni tajnik g. kr. zem. šum. nadzornik


Andrija Borošić na toj časti zahvalio, to ćemo nadalje na ovoj glavnoj


skupštini imati da to mjesto popunimo drugom silom.


Kako je gg. skupštinarom poznato, namjeravali smo, da sa današnjom
glavnom skupštinom spojimo izlet u zagrebačku goru i to u
šume gradske obćine, kao i u šume presv. gosp. Miroslava grofa Kulmera.


Pripreme za ovaj izlet bile su jur sve učinjene, a naročito SLi
strane presv. g. M. grofa Kulmera, koji bi bio izletnike poznatom svojonl
gostoljubivošću dočekao i primio. Na žalost nestalno nam je vrieme taj
izlet pokvarilo, te smo morali od njega odustati, ali za to nije manja
blagodarnost naša naprama napomenutim šumovlastnikom, a imenito
presv. gosp. grofu Kulmeru, na njihovoj ljubaznoj susretljivosti, pak
s toga ne časim, da im u ime družtva izrazim najtopliju zahvalnost.


Isto hvala i g. kr. kot. šumaru Rudolfu Erny na brigi, kojom je
kao izabrani mjestni poslovodja nastojao, da namjeravani izlet što ljepša
uspije.


Čast mi je konačno priobćiti Vam, da sam zamoljen, neka ja na
današnjoj glavnoj skupštini zastupam kranjsko - primorsko šumarsko
družtvo, nadalje zastupaju na današnjoj glavnoj skupštini g. kr. drž. nadšumarnik
Ivan Czipkay zemaljsko ugarsko šumarsko družtvo, a g. tajnik


A. Borošić galičko šumarsko družtvo i slavonsko gospodarsko družtvo.
Konačno mi je čast predstaviti Vam prisutnoga povjerenika pol. oblasti
g, Vašu pl. Beloševića.
Time otvaram današnju glavnu skupštinu, te imenujem ovim perovodjom
zapisnika skupštine g, nadšumara Jovana Metlaša, a gg. šumarnike
A. Hercla i V. Perca molim, da izvole ovjeroviti zapisnik današnje
glavne skupštine.


Ovaj govor popratili su skupštinari sa srdačnim „Živio!"


Prelazeći na 2. točku dnevnog reda pozvao je predsjednik skupštine
družtvenoga tajnika g. Andrij u Boroši ć a, da pročita izvještaj
0 radu upravljajućeg odbora za tekuću poslovnu godinu.


Tajnički izvještaj glasi kako sliedi:


Slavna skupštino!


Izvješćujuć slavnu skupštinu o djelovanjil upravljajućeg odbora ti
tekućoj poslovnoj godini čast mi je u prvOm ređti napomenuti, da j6
družtvena uprava u smislu zaključka prošlogbdišrijei glavne skupštine,obdržavane
dne 29. prosince 1901., podniela visokoj kr. zetti, vladi obrazloženom
pradstsivkoTn resoluciju skupštine glaseću:




ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 49     <-- 49 -->        PDF

— 691 —


„Obzirom na to, da je proizvodnja hrastove dužice u našim hrasticima
mnogo stradala usljed oštre konkurencije, naročito sa strane Amerike
, a i Rumunjske, umoljava hrv -slav. šumarsko družtvo visoku kr.
hrv.-slav.-dalm. zemaljsku vladu, da kod mjerodavnih faktora uloži svoj
upliv, da prigodom obnove carinskih trgovačkih ugovora bude shodnimi
carinskimi mjerami zaštićena naša dužičarska proizvodnja, da se uvoz
stranoj dužici u naše carinsko područje otežča, a izvozu te robe što više
pogoduje".


K jednu se je družtvena uprava u smislu skupštinskog zaključka
obratila i na trgovačko obrtničke komore u Zagrebu i Osieku molbom,
da družtvenu predstavku na mjerodavnom mjestu i sa svoje strane
podupru.


U koliko če ova družtvena predstavka imati uspjeha, pokazati će
budućnost, pošto — kako je gg. skupštinarom poznato — tek predstoji
uredjenje carinskih prilika i trgovačkih odnošaja izmedju naše monarkije
i inozemnih država.


Nadalje mi je čast izvjestiti slavnu skupštinu, da je družtv. upravljajući
odbor kraju priveo pitanje o iznajmljenju dvaju stanova u družtvenoj
zgradi „Šumarskom domu" kr. hrv.-slav. zem. eraru za proširenje
kr. šumarske akademije uz uvjete, kako su priobćeni slavnoj skupštini
u prošlogodišnjem tajničkom izvještaju, pa je i visoka kr. zem. vlada
odnosni najamni ugovor tekom ove godine potvrdila, a i u smislu istoga
svoje najamno pravo na „Šum. dom" uknjižiti dala.


Družtvena uprava zamolila je povrh toga na dotičnom mjestu za
pospješno definitivno uredjenje „jubilarne zaklade za uzgoj djece šumarskih
činovnika u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji", pak je opravdane
nade, da će ova zaklada još u tekućoj godini započeti svoje blagotvorno
djelovanje.


Gospodi skupštinarom biti će naime poznato, da su već sva zastupstva
krajiških imovnih obćina — ako se ne varam osim onog II.
banske imovne obćine — zaključila, da se prihvati posredovanjem vis,
kr. zem. vlade dozvoljena im temeljna načela za osnuće ove zaklade, te
da je vis. kr. zem. vlada odnosne zaključke jur odobrila tako da naše
krajiške imovne obćine već ubiru prinose za ovu zakladu.


Pošto je prema tomu financijalna strana pitanja povoljno riešeria,
radi se sada o tome, da se pravila ove zaklade uglave i po vis. kr.
zem vladi potvrde, koja će k jednu vršiti nadzor nad upravom ove zaklade,
a i sa samim zakladnim iflietkom tukovati.


Obzirom na plemenitu ćielj, što ju ta zakladei ima, izvršiti će svaki
družtveni elan svoju i pariotičku i kolegijalnu dužnost, ako bude nastojao,
da ovu zakladu materijalno podupre, pak stoga ovim apelujetoib




ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 50     <-- 50 -->        PDF

— 692 —


na svu gg. skupštinare, neka danom prilikom sakupljaju za tu zakladu
prinose, koji se mogu dostaviti družtvenom predsjedništvu na đaljnu odpremu
kr. zem. blagajni. . .


Nadalje je upravni odbor na predlog prof. I. Partaša zaključio:


„Sve imovne obćine i mnogi privatnici popunjuju mjesta šumarskih
vježbenika i pristava natječajem, koji redovno objelodanjuju u službenim
„N. N." a obično i u organu hrv.-slav. šumarskog družtva „Šum. listu".
Ipak se mjesta šumarskih vježbenika kod političke uprave u Hrvatskoj
i Slavoniji popunjuju bez da se u pravilu natječaji ta mjesta razpisuju.
Mnogi bi rado moliti, a no znadu često, dali je koje mjesto prazno.
Isto tako mnogi, koji se neposredno na visoku kr. zem. vladu za namještenje
obraćaju, više puta ne znaju pravo, što da sve svojoj molbi
prilože, što se dogadjalo ne bi, da se natječaji razpisuju, jer bi
tada svaki pojedinac znao što se od njega traži i kojimi sve prilozi svoju
molbu obložiti mora. Ovo što je spomenuto glede šumarske službe u
autonomnoj upravi vriedi i glede službe kod uprave državnih šuma u
Hrvatskoj i Slavoniji. U potonjoj popunjuju se mjesta lugara natječajem,
dočim- takovih natječaja za popunjenje mjesta šumarskih vježbenika i
kandidata već mnogo godina ne ima u našim službenim novinama, a
ni u „Šum. listu". Toga radi uslobodjuje pođpisani staviti sliedeći
predlog:


„Neka bi se vis. kr. zem. vlada putem slav. družtvenog predsjedničtva
umolila, da sva izpražnjena mjesta šum. vježbenika kod političke
uprave popuniti izvoli na temelju natječajah koji bi se u izim u službenom
listu „N. N." objelodanjivali i u „Šum. listu" ; ujedno da bi se
visokoista obratila na vis. kr. ug. ministarstvo za poljodjelstvo, da se
istim načinom za popunit se imajuća izpražnjena mjesta šumarskih vježbenika
i kandidata kod upravo državnih šuma u Hrvatskoj i Slavoniji
postupati blagoizvoli".


Povrh toga riešavala je družtvena uprava tekuće družtvene poslove
i bavila se pripremama za glavnu skupštinu. Naročito posvećena je paž-
nja ubiranju družtvenih tražbina na zaostaloj članarini, u kojem je pravcu
i povoljan uspjeh polučen, što se poglavito zahvaliti ima p. n. gg. uredskim
predstojnicima. Dužnost mi je da u tom pravcu izrečem zahvalu
imenito g. šumarniku Percu, koji nam je za područje svoje imovne obćine
ubrao svu zaostalu dužnu članarinu, iznoseću nemalu svotu.


U ovoj godini podielila je družtvena uprava iz družtvenih sredstava
dosele samo jednu podporu i to družtvenom članu ,J. pl. Auo, koji
je u službi nastradao, te se morao´ podvrći liečničkoj operaciji, a i sada
S9 još nalazi u bolnici u Zagrebu.




ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 51     <-- 51 -->        PDF

— 693 —


Ostale pako podpore iz družtvenih sredstava, kao i podpore iz pripomoćne
zaklade, razdieliti će se medju molitelje u mjesecu prosincu


t. g. U broju XI. „Šum. lista" za mjesec studeni razpisati će pako družtvena
uprava natječaj za podieljenje podpora iz družtvene pripomoćne
zaklade, uz naznaku imena zakladnih članova, na što se naročito gg.
skupštinari ovim upozoruju.
Našem družtvu pako dopitala je visoka kr. zem. vlada za ovu
godinu podporu od 1200 K. na promicanje družtvenih svrha, a podporu
od 4´ 0 K. za izdavanje „Lug. viestnika" na čemu joj ovim izričemo
našu srdačnu zahvalu.


Povrh toga primilo je naše družtvo od slavne hr.-slav. zem. hipot.
banke podporu od od 400 K. u ime II. obroka pripomoći, posredovanjem
I, družtv. podpredsjednika vel. g. kr. odsječ. savjetnika F. Zikmundovsky-
a dopitalu družtvu u ukupnom iznosu od 2000 K.


Broj družtvenih članova pomnožao se je i ove godine te naše
družtvo broji sada: 7 začastnih članova, 17 podupirajućih, 387 članova


I. raz., 1180 članova II. raz., 44 predbrojnika, ukupno 1635 članova.
Družtveni časopis „Šumatski list" tiska se u 700 primjeraka, a ,,lmgarski
viestnik" a 1700 primjeraka
Naročito se opaža, da se „Lugarski viestnik" danomice medju lugarskim
osobljen širi, čira je najbolje dokumentirana potreba podržavanja
takovog poučnog lista za naše lugarsko osoblje, kao i valjanost
njegova štiva, pa stoga ne bi smjelo biti niti jednog lugara u Hrvatskoj
i Slavoniji, koji nebi ovog lista držao.


U godini 1902. primili smo za naš družtveni muzej sliedeće
poklone:


Šakala (Canis aureus) poklonio mjernik g. A. Patzak. Orla zmijara
(Circaetus gallicus) poklonio šumar g. J. pl. Aue. Orla i gaka (noćna
čaplja) poklonio nadšumar g. Trotzer. Trupac napadnut po smrek. pisaru
(Bostrychus typographus) pripo.slao Kovačina. Kulika (Oedicnemus
crepitans) poklonio kr. žup. šum. nadzornik B. Kosović. Neka bude ovim
plemenitim darovateljima izrečena srdačna hvala, pak i ostalim članovima
družtva stavljamo na srdce, da se prigodice kojim darom Jopet
našeg šumarskog muzej a. J


Imovina našeg družtva sastoji se u sliedećem:


1. Družtvena zgrada „Šum. dom" u vriednosti od 240.356 K.
2. Družtvena šum. muzej „ „ 22.750 K.
3. Pokućtvo u vriednosti od
2.237 K.
4. Pripomoćna zaklada u vriednosti od .. . . 10.677´65K.
5. Gotovina dana 18. listopa 1902.. . ... . 7.105-70 K.
Ukupno
. . . 263.135-35 K.
49




ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 52     <-- 52 -->        PDF

— 694 —


Ođplata družtvenoga zajma brodskoj imovnoj obćini teče posve
redovito pi´ama odnosnoj odplatnoj osnovi.


Družlvo naše podržava iste sveze sa susjednim družtvima kao i
dosele, a na porabu urednika družtvenog časopisa drže se isti strukovni
listovi i časopisi kao i prijašnjih godina.


Završujuei ovaj svoj izvještaj, držim si konačno za dužnost, da se
odstupajuć sa odličnog mjesta tajnika hrv.-slav. šumarskog družtva, koju
sam čast kroz 8 godnia obnašao, najsrdačnije zahvalim glavnoj skupštini
i gg. sudrugovom na pov erenju, kojim su me kroz to vrieme odlikovati
izvoljeli, a odstupam sa ovog častnog mjesta uvjeren u duši, da
sam, u koliko su mi to moje zvanične prilike dopuštale, vazda nastojao
vršiti dužnosti družtvenoga tajnika prema, svojim silama u probit družtva,
kojemu od srca svaki procvat i napredak želim.


Skupština je primila izvještaj družtv. tajnika na znanje, te mu je
na predlog predsjednika skupštine votirala zapisničku zahvalnost na
mnogogodišnjem trudu oko vodjenja poslova družtvenoga tajnika.


Nakon toga pročitao je tajnik izvještaj odbora ad hoc za izpitanje
družtvenili računa za g. 1901., koji je skupština uzela |na znanje i
družtvenoj upravi podielila absolutorij vrhu blagajničkog rukovanja i


računa za g. 1901.
Iza toga uzela je skupština u pretres po družtvenom predsjedničtvu
sastavljeni proračun za g. 1903., koji je u cielosti prihvatila sa prihodom
od 24.780 K. razhodom od 21.400 K.


Prigodom pretresa družtvenog proračuna stvorila je skupština
zaključke, da se napusti uobičajeni tisak debelim slovima u tekstu članaka
i da se važnije crtice u „Listku" nagradjuju.


U odbor ad hoc za izpitanje računa za g. 1902. budu izabrani
gg. članovi Mirko Puk, kr. žup. šum. nadzornik i Augus t R už
i ć k a, kr. drž. šumarnik.


Posije toga prodaje predsjednik skupštine tajniku ostavku družtvenog
predsjednika Presv. g. Marka grofa Bombellesa, koja glasi:


Visokoblagorodni gosp. podpredsjedniče!


Uslied svoga slabog zdravlja pi´imoran sam žalibože, da položim
čast predsjednika hrv.-slav. šumarskoga družtva.


Saobćujući Vama, visokoblagorodni gospodine, ovu svoju konačnu
odluku, umoljavam Vas ujedno, da ju izvolite obznaniti družtvenomu
odboru i da poprimite shodne mjere za izbor novoga predsjednika.


Želeći družtvu, da i nadalje liepo uspieva, ostajem Vaše blago
rodnosti najodaniji


Marko grof Bombelles.


U Opeki, dne 18. rujna 1902.




ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 53     <-- 53 -->        PDF

— 695 -
Družtveni podpredsjednik velem. g. F. Zikm undovsky , kao
predsjednik skupštine, naglašava zasluge, koje si je presv. g. Mark o
grof B 0 ro b e 11 e s kao družtveni predsjednik stekao za hrv.-slav. šumarsko
družtvo i otvara o ostavci istoga razpravu.


Nakon toga uzimlje rieč šumarnik otočke imov. obćine Šandor
Pere, te crtajući toplim riečima zasluge družtvenog predsjednika Marka
grofa Bombellesa, predlaže skupštini na prihvat slicdeću rezoluciju:


Rezolucij a.


XXVI. glavna skupština hrv.-slav. šumarskoga družtva, uvažujuć
zasluge, što ih je presvietli gospodin Marko grof Bombelles kao družtveni
predsjednik stekao za procvat i napredak hrv.-slav. šumarskoga dražtva
i tvrdo se ufajuć, da će se Njegova Presvietlost od svoje boljetice podpuno
oporaviti, zaključuje ovim, da se izboru novog družtvenog predsjednika
u današnoj skupštini ne pristupi, već da se Njegova Presvietlost
zamoli neka izvoli i nadalje čast družtvenoga predsjednika obnašati.
Predloženu rezoluciju prihvatila je skupština jednodušno uz živahne
poklike: Živio predsjednik!


0 zaključku skupštine obaviešten je odmah žicom Presv. g. Marko
grof Bombelles u Opeki. Nu na žalost odklonio je Presvietli gospodin
zaključak skupštine, te o tom brzojavkom, koja je još istoga dana na
večer stigla, obaviestio družtvenog podpredsjednika vel. g. F. Zikmundovsky-
a.


Brzojavka glasi:


Odjelni savjetnik pl. Zikmundovsky, Zagreb.


Srdačna hvala za pozdrav i izraz povjerenja, zdravlje mi žalibože
ne dozvoljava da opet primim predsjedničtvo. Bombeles.


Posto se je družtveni tajnik kr. zem. šum. nadzornik Andrij a
Boroši ć na toj časti zahvalio bio, preduzet je iza toga izbor novog
družtvenog tajnika, te je takovim izabran družtveni odbornik g Ant e
K e r n, kr. žup. šum. nadzornik dodieljen na službovanje šumarskom
odsjeku kr. zem. vlade, dočim je na tim načinom izpražnjeno mjesto
družtvenog odbornika izabran dosadanji družtveni tajnik gosp. Andrija
Borošić.


Kod sliedeće tožke dnevnog reda, na ime ustanovljenja mjesta,
gdje se ima obdržavati buduća glavna družtvena skupština, bijahu iznesena
dva predloga, i to predlog kr. profesora IvanaPartaša, da se sa
obdržavanjem skupštine spoji eventualno izlet u Istru, i predlog kr. profesora




ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 54     <-- 54 -->        PDF

— 69G —


F. X. K e s t e rča n e k a, da se izlet učini u Bosnu. Skupština se je
odlučila za potonji predlog i ovlastila družtveno pređsjednićtvo, da za
održanje toga izleta pravodobno nužđne mjere poprimi.
Kod sliedeće točke dnevnog reda „predloži skupštinara" izneseni
su ovi predloži:


I. Predlog družtvenog člana Vjekoslava Stublića glaseći:
Šumari krajiških imovnih obćina željno su očekivali, da će visoka
vlada u prošlom saborskom zasiedanju predložiti na ustavno pretresivanje
osnovu zakonske novele o preustrojstvu uprave imovnih obćina
koju osobito željno očekuju.


Žalibože te se njihove želje i nade ne izpuniše, pak je i opet pitanje,
hoće li se ta naša očekivanja i u budućem ovojesenskom zasiedanju
saborskom izpunititi ?


Mi smo imali prilike minulih godina čuti i čitati, kako su činovnici
raznih struka, koli državni toli zemaljski, držali kongrese i skupštine,
podastirali predstavke, stvarali rezolucije, odašiljali na nadležno
mjesto deputacije i t. d. a to sve u svrhu promicanja interesa službovnih
i staliških.


Samo šumarski činovnici imovnih obćina kao da su zapali u pođpuno
mrtvilo, e bi se mislilo, da su podpuno zadovoljni svojim sadanjim
udesom i položajem.


Za da se i na nas uzmogne promieniti ona: „E pour si move"
slobodan sam staviti slavnoj ovogodišnjoj glavnoj skupštini hrv.-slav..
šumarskog družtva ovaj


Predlog:


da slavna glavna skupština zaključiti izvoli, da se izabere deputacija
šumar, družtva, koja bi se imala pokloniti Njeg. Preuzvišenosti, svjetlomu
banu, ter mu podastrla zaključak ove slavne skupštine, kojim se
Njeg. Preuzvišenost moli, da bi osnovu zakonske novele o preustrojstvu
uprave kod kraj. imovnih obćinah visokom saboru u ovojesenskom zasiedanju
na ustavni pretres predložila.


Ne usvoji li slavna ta glavna skupština ovaj predlog glede izaslanja
i izbora deputacije, tada predlažem: neka zaključiti izvoli, da
upravljajući odbor izradi u tom smislu predstavku na Njeg. Preuzvišenost
svjetloga bana i našeg dičnog pokrovitelja.


Posebnog obrazloženja ovomu predlogu mislim, da ne trebam dodavati,
jer je predlog o nuždi preustrojstva uprave imovnih obćina već
opetovano i po više puta u glavnih skupštinah našega družtve iznesen
bio, a kako je poznato i sami članovi visokog sabora već su opetovano
naglasili potrebu predloženja takove zakonske osnove.




ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 55     <-- 55 -->        PDF

- 697 —
Skupština je prihvatila drugi ovoga predloga, na ime, da upravljajući
odbor izradi u smislu predloga predstavku i ovu podnese Njegovoj
Preuzvišenosti Svietlom Banu.


II. Predlog družtvenog člana i odbornika kr. profesora šumarstva
Ivana Partaša glascći:
Predlog (obrazloženje i rezolucija) u pogledu


št.o bržeg i uspješnijeg posu mijenja kraških go


ijetinamicnjen, da se o njem povede razprava na


r e d 0 V. glav. skupštin i hrv.-slav. šum. družtva, koja će


se dne 20. listopada 1902. u Zagrebu obdržavati.


S raznih i obćenito već dosta poznatih, naročito šumarskiim sruč


njacima dobro poznatih razloga, nastradale su zadnjih stoljeća šume


kraških predjela ne samo našega Primorja, već i susjednih nam zemalja,


poimence: Dalmacije, t. zv. austro-ilirskih primorskih zemalja i otoka.


Na brdima, gdje su nekoć bujne šume rasle, neracionalnom je gospo


darstvom došlo do toga, cta se jedva koja još šikara ili pašnjak na


lazi, a miioge su površine tako ogoljele, da se samo prostranim hrpama


kamenja nazvati mogu. Pučanstvo tih krajeva, negda imućno, sada je


gotovo na prosjački štap spalo, te ili kukavno na tim goljetima žive


ili se izselilo i još se seli, da u stranom svietu nadjc zarade i eksi


stencije, koju mu sterilno tlo kod kuće već pružati ne može.


Od druge polovice prošloga stoljeća počele su vlade ovih zemalja
priklanjati više pašnje šumarskimi i gospodarskim prilikami ovih krajeva
u obće i nastojale po svojim šumarskim strunčjacima, da bar
dalje ogoljećivanje po mogućnosti preprieče i još preostale šume nekako
uzčuvaju.


Nu vlade ne mogoše se samo time zadovoljiti, već su počele posvećivati
više ili manje brige tomu, da se pojedine puste površine i
goljeti, s kojih je već gotovo svake vegetacije nestalo, opet pošume i
tim temelji i za ostale vrsti gospodarske kulture stvore.


U raznim kraškim krajevima i zemljama naše prostrane monarkije
počeo je taj rad na temelju t. zv. obćega austrijskoga šumskoga
zakona od g. 1852., koji je zakon u kraljevinah Hrvntskoj i Slavoniji
nepromienjeno g. 1858., a u bivšoj Gornjoj Krajini uz neznatne promjene


g. 1860. uveden.
Kako je medjutim tendencija ovoga zakona, da u glavnom uzdrž
:šume koje je zatekao, du se u njima osjegura racijonalno gospodarstvo
obzirom na sječu, gojenje i čuvanje šuma, a ne daje dovoljne podloge
za stvaranje i podizanje novih šuma: to se i nisu mogle samo na
temelju ovoga zakona u kraće vrieme pošumiti silne, puste i gole površine
Krasa. Samo ondje, gdje su svi faktori bili podpunoma složni,




ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 56     <-- 56 -->        PDF

— 698 —


a nitko nije uložio svoj „veto", moglo se je obzirom na pošumljenje
prostraniji h kraških goljeti postići znatnijih uspja. 1 dosta polučeni
su na samom ovom temelju zamjcrni uspjesi, naročito na teritoriju
građa Trsta, u Istri, Gorici i Gradiškoj, pak u Kranjskoj; a i kod nas,
gdje već za području bivše Vojne Krajine obstoji od 1878. u Senju
nadzozničtvo za pošumljenjenje Kaša, koje je je na trošak krajiške investicionalne
zaklade mnogo kraške hranjevine osnovalo i mlade šume
uzgojilo; polučilo se je, i polučuje i danas, dosta time, što se diele nagrade
za podizanje gajića na Krasu, a i u bivšem provincialu podiglo
se je uz pripomoć autonomnoga proračuna već više znatnijih kraških
branjevina, te se i svake godine oveća svota u. zemaljski proračun u
te svrhe uvrštuje.


Svi usjevi, koji su ovakovim nastojanjem postignuti, pa i bili zamjerni,
bili su samo djelomični i nisu bili takovi, da bi u dogledn o
vrieme zajamčili podpunu regeneraciju gologa Krasa. Već prije dva tri
decenija uvidiša u susjednim austrijskim kraškim krunovinami i zemljami,
da se posvemašnja regeneracija kraških goljeti u kraće i dogledno
vrieme, a sustavno ne može bez naročite zakonske podloge
provesti. Stvoriše s toga posebne „zakone za pošumljenje
Krasa", tako primjerice za Trst (zakon od 27. rujna 1881. L. G.
BI. N ^ ex 1882.) za pokneženu grofiju Goricu—Gradišku (zakon od


9. prosinca 1883, L. G. BI. N = 13 ez 1884.) i markgrofiju Istru
(zakon od 7. svibnja 1886., L. G. BI. N = 32 ex 1887.) i dr. od kojih
su neki takovi zakoni kasnije i prošireni.
Od ovoga vremena, kako su gore spomenuti zakoni u kriepost
stupili, nastao je čitav preokret u prilikama pošumljenja kraških goljeti.
Ovimi je zakoni, kojima je upravo svrha da na golomu Krasu
podižu i stvaraju nove šume, ušao upravo novi život u dojakošnje
— kako već prije spomenuti dosta zamjerne — radnje oko pošumljenja
kraških goljeti. Timi je zakoni izrično ustanovljeno, koje se
baš pojedine gole površine obzirom na potrebe narodnoga gospodarstva
imaju pošumiti; ovimi je zakoni nadalje sankeijonirano načelo, da se
te radnje imaju izvesti u neko dogledno vrieme i da je izvedba tih
radnja ne samo u interesu pučanstva kraških krajeva, već u interesu cielih
krunovina i ciele države. Jer ne samo da će se tim radnjam uzdržati i povećati
koristne prirodne sile i darovi, te naročito kasnije generacije uživati plodove
ovih radnja, već će će donekle time radnjami namaknuti zasluga siromašnomu
kraškomu žiteljstvu, koje će se manje izseljivati — i tamošnje se je kraško
žiteljstvo prije znatno izseljivalo, nu sada je već to prilično prestalo —
a stvorit će se ujedno noi/i porezni objekti, što opet dobrim dielom u
interesu države leži.




ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 57     <-- 57 -->        PDF

— 699 —


Spomenutimi „zakoni o pošumljenju Krasa" usredotočen je vrhovni
rad oko pošumljenja i predan posebnim vrlo shodno organizovanim povjerenstvima,
koja po sustavnoj osnovi osnovi radnje oko pošumljenja
provadjaju a članom im je i stručnim referentom i vrhovnim nadzornikom
svih tehničkih radnja oko pošumljenja zemalj. šumarski nadzornik,
kojega u tom poslu svi šumarski tehnici pol. oblasti podupirati
moraju.


Povjerenstva rade s prinosi interesenata, zemlje i državo, Sto sve
posebnu „zakladu za pošumljenje" čini, kojoj još nešto znatnijih
svota doprinose c. kr. povi. južna željeznica i uprava držav. željeznica,
koje su se već osvjedočile o koristi tili radova po sebe samo. Svako
povjerenstvo imalo je da izradi svoj „kataster pošumljenjao", ono daje
po pododborih iztražiti i izviditi površine koje bi valjalo pošumiti i
izriče u tom pogledu odluke — proti kojim dakako pristoji strankama
pravo priziva. Na temelju „pravomoćnih" odluka počinju se radnje izvadjati.
Materijal — pretežne biljke crnoga bora — dobiva povjerenstvo


z državnili šumskih vrtova, nu u glavnom uzgaja ih u vlastitih šumskih
vrtovih. Ono se skrbi da se odredjene površine valjano pošume, da se
nasadi popravljaju, njeguju i čuvaju.


Kakovimi je do sele uspjesi rad povjerenstva za pošumljenja
Krasa primjerice u Trstu, Gorici—Gradiškoj i Istri do sada okrunjen
neka to potvrde službeni podatci, a koji sižu do god. 1809, — sabrani
za parižku izložbu — koji svjedoče: da je od početka pošumljenja
Krasa u tim predjelima — području Trsta — a većinom i opet uz pripomoć
države pošumljeno 1714 ha., dočim su povjerenstva — u kraće
vrieme — pošumila od kad postoje 4220 ha. i potrošile za to sama
preko 60 miUjuna samo sadjenica, dočim ih je prije samo oko 20 milijuna
zasadjeno. Osim toga, osokoljeni i potaknuti uspjesima radova
povjerenstva, rade marljivo i privatnici na djela pošumljenja, te su i
oni zadnjih 20 godina preko 20 milijuna biljka u istu svrhu potrošili.
Radi se pako danas u tim zemljama tako, da se je zadnjih godina
popriečno na godinu po poverenstvu zasaditi dalo oko 6,500 000 biljka,
uz posebnu pripomoć države zasadjivano je do 1 Yj mil. a pojedinim
privatnicima izdano u istu svrhu po 2 mil. kom. biljka za jednu godinu.


Ovaj sustavni rad u ovim nam susjednim zemljama,, gdje se pitanje
o pošumljenu Krasa danas smatra u načelu riešenim, te je konačno
riešenje toga pitanja postalo samo pitanje novca i vremeoa, izazvalo
je obćenito sveobće priznanje, pa jer smo i mi željni da nam se
prostrane goljeti našega Krasa u interesu naroda, naše zemlje i države
što prije ozelene, slobodan sam predložiti slav. glav. skupštini hrv.slav.
šum. družtva održanoj dne 20. listopada 1902. u Zagrebu sliedeću
rezoluciju na prihvat:




ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 58     <-- 58 -->        PDF

— 700 —


.„Pošto naš obći šumski zakon ođ g. 1858. ne daje takove podloge,
da bi se pošumljenje naših prostranih kraških goljeti rt dogledno
vrieme provesti moglo, to se vis. kr. hrv.-slav.-dalm. zemalj. vlada
umoljava, da izvoli vis. saboru kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije
što skorije predložiti nacrt zakona za pošumljenje I&aša i brižnog
uzdržanja postojećih šuma na Krasu.


Ovaj predlog usvojila je skupština u cielosti sa nadopunjkom I.
družtvenog podpredsjednika velem. g. F. Zikmundovsky-a, da se
zamoli izdanje zakona ne samo za pošumljenje golog Krasa, već i za
uzdržavanje i zaštitu sada na Krasu nalazećih se šuma.


III. Predlog družt. člana g. V i 1 i m a D o j k o v i ć a glaseći:
„Visoka kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljska vlada se moli, da izvoli
shodno ustanoviti §. 2. zakona od 26. ožujka 1894., kojim se uredjuje
stručna uprava i šum. gospodarstvo u šuma, stojećih pod osobitim javnim
nadzorom, što moguće prije izdati naputke o sastavljenju gospodarstvenih
osnova, za da se na taj način omogući provedba §. 4. samoga zakona".


Obrazloženje.


Što je sliepcu vid, mornaru kompas i sextant, što je vojskovodji
glavnoštopski ćastnik, to je šumoposjedniku uredjajnik njegove šume.
Za urcdjenu šumu s kojom se postupa prema sastavljenoj gosp. osnovi
ili programu, imade Njemac i sasma posebni pojam, ter je riečju „Forst"
razlikuje od one ,obične šume, u kojoj su odnošaji jo.šte divlji, koju
zove „đer \\^ald". Da je uredjenje šuma označenih posjedovnih kategorija
veoma nuždno, dokazuje već i sama obstojnost odnosne zakonske
ustanove, a to uredjenje jest tim potrebitije, što je samo ono u stanju
da: „dem Wohle des "VValdeigenthumers am meisten entsprechende Betriebskapital
feststellt und die Art, Menge, Reihenfolge und Begrenzung
dcr Hauungen so ordnet, dass sie die jjihrliche llolzerzeugung umfassen,
das Stammkapital aber umversehrt lassen (die l´orstbelriebseinrichtung


V. Guttenberg 1896. str. 10.)". Gdje se pako uporaba šuma označenih
posjedovnih kategoria, a na naročito naših obćina i zemalj. zajednica
mimo tih načela provodi, tamo se ob postojanju uvjeta za očuvanje, za
valjanu uporabu i pomnožanje narodno-gospodarstvene glavnice, o reguliranju
godišnjih užitaka i olahkoćenju ter poboljšanju obće uprave
niti govoriti ne može. Iz toga pako sliedi: da se krzmanje oko provedbe
uredjajnih radnja u šumah označenih posjedovniti kategoria opravdati
neda, ter da je s istim nedvojbeno skopčan svakogodišnji gubitak znatnih
šumskih glavnica, koje se usljed pomanjkanja shodnih direktiva stranom
ne dadu uzčuvati, a stranom ne pomnožati, kako bi to u pojedinom
slučaju činiti trebalo.


ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 59     <-- 59 -->        PDF

— 701 —


To krzmanje neopravdano je i za to: jer šumarska znanost razpolaže
sa raznimi uredjajnimi methodami i sistemi, od kojih se najshodniji
lahko dade aplicirati na naše šume i u njima vladajuće odnošaje,
ako ih čovjek samo dobro poznaje. Osim toga razpolažemo u službovnoj
kategoriji šumara, kojima su s većeg diela označene šume na upravu
povjerene, strukovnjacima koji podpunu i po državi propisanu kvaUflkaciju
za samostalno šumsko gospodarenje posjeduju, po ćem se bezzapriečno
i kod uredjajnih radnjn upotriebiti magu.


U reserviranih šumskih glavnica pojedinih zem. zajedniža, kao i u
zak. ustanovljenoj dužnosti istih, da se putem proračuna imadu pobrinuti
za podmirenje potrebnih izdataka za uredjenje svog šumskog gospodarstva,
nalazimo i sredstva, koja su potrebna, da se ti obsežni, ali
i detailnu obraduju iziskivajući po devi ovrše.


Kad je dakle zakonska obvezanost za izvršenje tih posala tuj, kad
imademo kvalifikovano osoblje za taj rad i novac potrieban za samu
izradnju osnova dotično programa, ter se ne da naći izpravan razlog za
okljevni pristup k tim poslovom samim, tim manje: što se ti poslovi
uz valjanu organizaciju istih, a naročito uz što veću decentralizaciju pa
makar i uz eventuelnu pripomoć i inih razpoloživih organa, kao i privatnu
konkurenciju dadu lahko i brzo obaviti, nadzirati iizpitati; dade
li se samo radnji na put jošte pomno i detailno izradjeni poslovni naputak
za sve vrste radova pri tome u pitanje do´azećih.


Kao dalnji glavni razlog zašto u prilog što pospješnijeg uredjenja
šuiria označenih posjedovnih kategorijah svoj glas dižem, imade se tražiti
u nastojanju da se autonomno šumarsko osoblje što prije privede
pravom svojem zadatku, da se istomu pruži prilika za strogo šumsko
tehnički rad, da isto na taj način pokaže i dokaže neobhođnu potrebu
svoje službovne eksistencijc, ter da se isto obrani od, u javnom mnienju
se sve to više uvrježujućeg uvjerenja, da je za one poslove, koje sad a
obavlja — sasma suvišno.


Pa i razlozi i obziri na materialne odnošaje tog osoblja odlučno
iziskuje, da se isto svojem pravom zadatku privede, pošto se zaslužba
skopčana sa poslovanjem oko sastavka gospod. osnova ne imade smatrati
samo kao najbolje ukamaćenje dotičnih izdataka, već i kao pravedni
dio odštete za rad i napor obavljen u „znoju lica svog", a u
podpunom značenju smisla te rieči.


I moralni efekt, koj će se nredjenjem obć. šuma postići, jest po
šumsko-uzgojne odnošaje u zemlji od velike važnosti. Budu li jednom
obć. šume uredjene, pasti će ovlaštenost, da se sve ono što je u sebe
najgoreg nazivlje „obćinskim", barem gledom na uredjeni šumski posjed
docira će s druge strane uredjenje obć. šuma služiti kao osobito poti




ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 60     <-- 60 -->        PDF

— 702 —


calo za uredjenje i privatnih šuma, na to možda samo fakultativno obvezan
ih.


I ako priznajem ovlaštenost visoke kr. zem." vlade, što je predhodno
obustavila izradnju uredjajnih radnja u šumah zem. zajednica na
kolikn je time kanila postići uniformitet budućih elaborata, to se s druge
strane s pravom mora očekivati, da će se odnosni naputci tim prijo izdati,
za da se na taj način omogući, da si onaj šumovlastnik označenih
kategoria, koj je spreman i koj s vlastite pobude hoće, da si svoje
šumsko-gospodarenje urediti dade, s gornje zatezice u tom spriečavan
ne bude.


Svi ti razlozi, i svaki za se i svi na skupu govore odlučno za
prihvat predložene rezolucije.
Ovaj predlog prihvatila je skupština.


IV. Predlog družtv. člana g- Vilima Dojko vica glaseći:
„Upravljajući odbor se pozivlje da se prigodom predradnja za
glavnu skupštinu o to pobrine, da sa obdržavanjem iste bude po mogućnost
i uvjek spojen izlet u objekte vrijedno izviđa i studija; a na
koliko bi to bilo za taj put nemoguće, da na dnevni red potične glavne
skupštine stavi za razpravu jedno ili više pitanja (thema) zasjecajnćih
bud u odnošaje domaćeg šumarenja, bud u odnošajo naše struke ili stališa.
— Na koliko se upravni odbor objelodanjenim dnevnim redom
tom pozivu odazvao nebi, to stoji prosto članovam družtva da takova
pitanja za razpravu najave. 0 prihvatu i redu razpravljanja tih
pitanja, odlučit će u takovom slučaju glavna skupština".


Obrazloženje.


Svakogodisnji sastanak šumara na glavnu skupštinu ne može imati
svoje izhodište samo u okolnosti da glavna skupština rieši pitanja društvenog
kućanstva, već isti nalazi svoj osobiti povod u potrebi, da se


izmj m om mnienja i mishh, saobćajem o posljedcima jednogodišnjeg rada
i doživljajah stranom praktična strana stručara proširi, a stranom nadje
pobuda za daljni rad. Koliko nove pobude za rad i nauku, koliko zanosa
za struka i stališ ne ponese se sa valjano aranžirane i vodjene
glavne skupštine kućama!


Glavna skupština imade se smatrati mjestom, gdje se dostojno, al
slobodno i otvoreno imadu u formi predloga, molba, peticija, zaključaka
iznositi sve tegobe što razvoj šumskog gospodarenja, napredak stališa i
stručara spriečavaju. Dosadanje naše izkustvo uči nas, da se je na nadležnom
mjestima svagda i pripravno davalo mjesta ovlaštenim našim
molbama i zaključkom. Dokaz tomu, da je na naše predloge uzsliedilo


imenovanje zem. šumarskog savjenika, organizacija šumsko-tehničke shižbe




ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 61     <-- 61 -->        PDF

- 703


otvorenje šumarske akademije. Svakako zamjerni uspjesi doličnih glav


nih skupština !


Ponovnim zavedenjem duševne konkurencije na glavnim skupšti


nama, kojoj su već od njekoliko godina krila podvezana, bobuditi će


se osobito mladji sudrugovi na priležno milovanje knjige, a po mnogo


puta morati ce i stariji za njom posegnuti Izmjenom mnienjah, izkust


vah razbistriti i Icristalizovati će se u kratkom vremenu jednostrano


možda pribrani strukovni vidik pojedinca; doćim će s druge strane ne


potrebnim postali razredanje o stališkim odnošajima po mjestima za to


manje zvanima, kad se na glavnim skupštinama pruži prilika da se du


ševni ventili razmašu.


Jadi pako naši gospodarstveni, a svake želje vrijedni poboljšaji
staliških odnošaja, podali će nam i preobilje posla da u kratkom času
dostignemo ono, što je od ovo njekoliko godinica zaostalo. Svakako je
pako potriebno i pravedno da se onda, kad se o nama i našem zanatu
radi i nas sasluša; a da nas se čuje glagoljati ob onom što nas tišti,
zajamčeno je već i u prirodnoj, bogodanoj rečenici, koja glasi: „pomozi
si sam i ja ću ti pomoći", pa koja neka bude i najboljom obrazložbom
ovoga, na najliberalnijoj osnovi sastavljenog predloga.


Akoprem su bitne točke ovoga predloga sadržane jur u družtvenim
pravilima, lo je skupština ipak ovaj predlog usvojila.


V. Predlog družtv člana g. Vili ma Dojko vica glaseći:
„Zapisnici o obdržavanih odborskih sjednica i glavnih društvenih
skupština, imadu se svagda proglasiti u prvom sliedećem broju šumarskog
lista koj će iza obdržavane sjednice ili skupštin e izaći, a
zapisnik sjednice upr. odbora držanog prije glavne skupštine, iraade se
istoj saobćiti kao 2 točku dnevo^ reda".


Obrazloženje.
Oglašivanje zapisnika u družtvenom organu imade svoj povod u
etičkoj zasadi, da je poslovodstvo društva bezuvjetno dužno o svom
dielovanju mandatorima svojima položiti račun odnosno pružiti prigodu,
da ovi vode evidenciju i kontrolu o načinu, kojim predstavničlvo družtva
interese potonjega zastupa. Tim medjusobno se dopunjujućimi dužnostmi
i pravima može se ali samo tada udovoljiti, ako je saobraćaj izmedju
jednih i drugih brz i skori, jer se samo na taj način dade podržati živi
interes članova za rad odbora i predsjedničtva.
Dosadanjom praksom objelodanjivanja odborskih zaključaka se taj
cilj postići nedade, jer je takovo objelodanjivanje bilo uvjek ovisno od
ovjerovljenja dotičnog zapisnika, pa smo tekar u zadnjem broju družtvenoga
časopisa doživili anomaliju, da nam je mjeseca rujna 1902. go