DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 698 — a nitko nije uložio svoj „veto", moglo se je obzirom na pošumljenje prostraniji h kraških goljeti postići znatnijih uspja. 1 dosta polučeni su na samom ovom temelju zamjcrni uspjesi, naročito na teritoriju građa Trsta, u Istri, Gorici i Gradiškoj, pak u Kranjskoj; a i kod nas, gdje već za području bivše Vojne Krajine obstoji od 1878. u Senju nadzozničtvo za pošumljenjenje Kaša, koje je je na trošak krajiške investicionalne zaklade mnogo kraške hranjevine osnovalo i mlade šume uzgojilo; polučilo se je, i polučuje i danas, dosta time, što se diele nagrade za podizanje gajića na Krasu, a i u bivšem provincialu podiglo se je uz pripomoć autonomnoga proračuna već više znatnijih kraških branjevina, te se i svake godine oveća svota u. zemaljski proračun u te svrhe uvrštuje. Svi usjevi, koji su ovakovim nastojanjem postignuti, pa i bili zamjerni, bili su samo djelomični i nisu bili takovi, da bi u dogledn o vrieme zajamčili podpunu regeneraciju gologa Krasa. Već prije dva tri decenija uvidiša u susjednim austrijskim kraškim krunovinami i zemljami, da se posvemašnja regeneracija kraških goljeti u kraće i dogledno vrieme, a sustavno ne može bez naročite zakonske podloge provesti. Stvoriše s toga posebne „zakone za pošumljenje Krasa", tako primjerice za Trst (zakon od 27. rujna 1881. L. G. BI. N ^ ex 1882.) za pokneženu grofiju Goricu—Gradišku (zakon od 9. prosinca 1883, L. G. BI. N = 13 ez 1884.) i markgrofiju Istru (zakon od 7. svibnja 1886., L. G. BI. N = 32 ex 1887.) i dr. od kojih su neki takovi zakoni kasnije i prošireni. Od ovoga vremena, kako su gore spomenuti zakoni u kriepost stupili, nastao je čitav preokret u prilikama pošumljenja kraških goljeti. Ovimi je zakoni, kojima je upravo svrha da na golomu Krasu podižu i stvaraju nove šume, ušao upravo novi život u dojakošnje — kako već prije spomenuti dosta zamjerne — radnje oko pošumljenja kraških goljeti. Timi je zakoni izrično ustanovljeno, koje se baš pojedine gole površine obzirom na potrebe narodnoga gospodarstva imaju pošumiti; ovimi je zakoni nadalje sankeijonirano načelo, da se te radnje imaju izvesti u neko dogledno vrieme i da je izvedba tih radnja ne samo u interesu pučanstva kraških krajeva, već u interesu cielih krunovina i ciele države. Jer ne samo da će se tim radnjam uzdržati i povećati koristne prirodne sile i darovi, te naročito kasnije generacije uživati plodove ovih radnja, već će će donekle time radnjami namaknuti zasluga siromašnomu kraškomu žiteljstvu, koje će se manje izseljivati — i tamošnje se je kraško žiteljstvo prije znatno izseljivalo, nu sada je već to prilično prestalo — a stvorit će se ujedno noi/i porezni objekti, što opet dobrim dielom u interesu države leži. |