DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 68 <-- 68 --> PDF |
— 710 — se sastoji ta podpuna naknada, to nam predočuje spomenuti paragraf u svom dalnjem kontekstu, gdje propisuje: s toga ima naknaditi mu ne samo vređnost ukradjenoga možebit šumskog proizvoda (neposredna šteta) nego i onaj posredni gubitak, koji bude kad prouzročen smetanjem ili umaljenjem plodne sposobnosti šume (posredna šteta). Iz ustanova dakle ovog paragrafa kao što i iz obćenitih načela o naknadi štete (XIII, poglavje obć. gradj. zakona) sliedi, da oštećeni, koji je primio podpunu naknadu štete ne ima pravo tražiti ni kakovu dalnju odštetu. Dakle ako je prodajom zaplenjenog drva postignut utržak, koji odgovara procjeni precienjenog šumskog proizvoda (neposredna šteta) i proračunanog posrednog gubitka — tad se ima posjednik šume smatrati podpuno namirenim i ne ima prava tražiti dalnju kakovu odštetu (§. 1323. og. z.). Da se od štetočinca traži namirenje posredne štete, makar ista namirena bila utržkom zaplenjenog drva, — tad bi se ta dužnost plateža imala smatrati kao nekakova nuzkazna, — koja bi morala biti normirana positivnim kakovim propisom. Nu takav propis ne nalazimo ni u šumskom zakonu od 3. prosinca 1852. a niti u obćem gradj. zakoniku. Različite viesti. šumarstvo i trgovina sa šumskim proizvodima u Slavoniji. (Iz izvještaja trg. i obrt. komore u Osieku za godinu 109 Ij. U izviešću za prcdprošlu godinu obrazložili smo potanje vladajuće odnošajc u produkciji i trgovini drva i drvene gradje. Tako smo predkazali, da drvarskoj trgovini prieti izvana velika kriza i zaista već prošle godine nastale su u produkciji i prodji drveno gradje vrlo velike petežkoće Ovaj put barem nismo se mogli tužiti na pi´cprodukciju, kako to obično biva u vrieme kakove trgovačke krize, naprotiv produkcija bila je manja od zadnjih godina, ali za to je i potražba spala na najnižu brojku već od mnogo godina. Obćenite gospodarstvene depresije, a naročito velike poslovne krize u Njemačkoj i posvemašnja stagnacija u gradjevnom obrtu u cieloj Evropi, porinuše trgovinu sa tvrdom gradjom vrlo u nazadak. Osobito tečajem godine 1901. osjetila se jo ova kriza u drvarskoj trgovini i kod nas u Slavoniji tako težko, da su četir i p a r n e pilane stranom privremeno, a stranom na uvjek obustavile svoje poslovanje. Ovako loše konjunkture u prodji i trgovini hrastove rezane gradje u godini 1901. bacile su svoju tanmu sjenku i u budućnost. To se i ajbolje opazilo kod prodoje šuma u prošloj jeseni. Kazpisano bijaše i opet mnogo šuma za prodaju, ne gledeć na |
| ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 69 <-- 69 --> PDF |
- 711 — slabe uspjehe obavljenih dražba u pređprošloj godini. S toga je sve do konca godine ostalo neprodano od dražbi podvrženih hrastovih šuma i to od krajiške investicionalne zaklade u vriednosti od K. 994.319, od kraljev, šumskog ureda u Vinkovcima godišnje sječe i veleprodaje K. 2,475.472 i od brodske imovne obćine u Vinkovcima K. 526.690 ili ukapao K. 4,005.981. Naprotiv prodano je od kraljev, šumskog erara u vriednosti K. 1,804.530, od krajiške investicionalne zaklade K. 1,464 464 od imovnih obćina Gradiške K. 427.721, Brodske K. 1,775.145, Petrovaradinske K. 491.849, ukupno K. 2,694.714, od urbarijalnih obćina K. 79.032 i od privatnika K. 749.825 ukupno dakle za svotu od K. 6,791.565. Od proizvodnje iz predprošle godine ostalo je hrastove gradje još na mjestu proizvodišla vrlo mnogo, osobito finih rezanih dasaka i friza za parkete. I u god. 191)1. nije se mogla prodati ciela proizvodnja, makar da je u nekim primoranim slučajevima nudjena roba jedva za troškove proizvodnje. Koncem godine ostalo je još neprodano i neizvezeno od okruglih stupaca i englezkih polovnjaka (Wagenschuss) IS-S^/j, od Une rezane gradje 277o i od inače za prodaju priredjene hrastove gradje i friza za parkete 577o- Prema ovim okolnostima izgleda, kao da su za uvjek prošla ona vremena, kada su sve parne pilane u Slavoniji bile tako pretovarene sa naručbama na hrastovu gradju, da su već morale odbijati i bolje potražbe. Sada su iste te pilane prenatrpane gotovom robom, bez da se sa ikoje strane pojavljuje živahnija potražba. Potraje li ovako još koju godinu, morati će sve pilane obustaviti svoj rad, ili će vlastnici šuma morati obahti cienu sirovom materijalu do vriednosti edgovarajuće faktičnoj mogućnosti prodje gotove robe. Tračak svictla u ove nepovoljne okolnosti u našoj drvarskoj trgovini unesoše kao i predprošle tako i god. 1901. francezke dužice i njemačka bačvarska gradja. Prem se konkurencija u cjepanoj bačvarskoj gradji, osobito iz Amerike, Rusije, Rumunjske, Srbije i Bosne na glavnim svjetskim tržištima, na kojim je dojako vladala izključivo slavonska dužica, sada sve češće pojavljuje, to je izvrstna kakvoća slavonske robe ipak nadvladjivala prodju i postizavala najbolju cienu. Potražba za gotovom, za izvoz pripravnom ciepanom gradjom bila je naime kroz cielu godinu potrajna. Franceska tržišta uzimaše iz Slavonije ne samo takozvane francezke dužice, nego i sve vrsti njemačke bačvarske gradje, koje se priblžavaše dimenzijama francezke usance. IJsljed ovakove svestrane potražbe rasla je i ciena kako za francezke dužice tako i za njemačku bačvarsku gradju, te je do konca godine bilo sve prodano i sa proizvodilišta odveženo na mjesto konzumcije ili na domaća skladišta, * |
| ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 70 <-- 70 --> PDF |
— 712 - Izvoz dužice u zemlji konzumeije u godini 1901. iznosio je 45,210.751 kom. prema 42,4v37.201 kom. u god. 1900., te je prevaživao izvoz predprošle godine za 2,773.550 komada. Ova povoljna pojava u trgovini sa ciepanom bačvarskorr: gradjom ima se dakako zahvaliti dobroj berbi, te usljeđ ove nastaloj velikoj potrebi dužica u Francezkoj, kuda je od ciele izvezene količine 43,478.394: komada izvezeno i to u Borđeaux 23,027.901, u Gelto 14,709.455, u Marscille 4,065.811 i u La Nouvelle 75.227. Na cielomu ovomu izvozu u Francezku participirala je Slavonija sa 21,860.000 komada. Uz francezku dužicu nalazila je prošle godine i njemačka bačvarska gradia vrlo dobru i unosnu prodju. U veličini od 100 akova na više, nema u Slavoniji na skladištu ništa, sve je razprodano, isto i škart-roba od 1 do 12 akova. Giene bačvarskoj gradji ravnaju se prema veličini. U god. 1901. gladko su prodavane dimenzije: ´/.^ ak. od K. 1 56 do K 2´80; ´´/i ^^ K. 2-40 dd K. 3-20; 1 —IV., ak. K. 2 90 do K. 3-80; 2—2´/, ak. K. 2-80 do K. 3´50; 3—3´/, ak K. 2-70 do K. 3-20; 4-6 ak. K. 2-70 do K. 3-30; 7—8 ak. K. 2-40 do K. 2-80; 9—13 ak. K. 2-20 do K 2-70; 14_38 ak. K. 2-40 do K. 280; 40—100 ak. K. 3-— do K. 3-40; preko 100 ak K. 3´60, sve po jednomu akovu za duge i za dotičnu veličinu bureta potrebita dna. Drvo za gorivo nalazilo je kao svake, tako i prošle godine osim domaćega potroška još prilično dobru prodju u su.sjednoj madjarskoj županiji bačkoj, kuda je izvezeno oko 150.000 metaro bukovog i grabovog gorivog drva. Ciene bijahu prema slaboj zimi još dosta povoljne. Za grabove i bukove cjepanice prve vrsti plaćalo se K. 5 do 6 za prostorni metar postavljen na željeznicu u vagon. Oko 60.000 prostornih metara bukovih cjepanica prve vrsli odvezlo se je parobrodom u Budimpeštu. Drvo za proizvadj anj e tanina, priredjuje se iz odpadaka izradjenih hrastovih šuma. U spomenutu svrhu priredi i u četiri tvornice tanina preradi se preko godine oko 1,200.000 prostornih metara hrastovog drva. Za održanje ove specijalne industrijske grane u Slavoniji, moralo bi se od strane pozvanih taktora strogo bditi nad tim, da se odpadci od prodanih i u tehničku gradju izradjenih hrastovih šuma u nikakovu drugu svrhu ne upolrebljuju, osim za tvornice tanina. S toga bi bilo shodno, da se ti odpadci i u buduće kao i do prije u državnim šumama izravno tvornicami tanina prodaju, jer ove su prema tvorničkoj uporabi tih odpadaka svakako u stanju, da iste i bolje plate. Kupci, koji ove ođpadke kupuju kao gorivo drvo, običavaju naime i onako, kako je to već u više slučajeva bilo, ta drva poslie uz |
| ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 71 <-- 71 --> PDF |
— 713 — visoke ciene preprodavali n tvornicama tanina, Ijoje samo da svoje tvornice u poslovanju drže, moraju Itupovati sirovi materijal i uz tako povišene ciene, da im se ne naplaćuje posao, uslied čega lako može nastupiti vrieme, kada će tvornica tanina morati posve obustaviti svoje poslovanje. Ovaj slučaj bio bi najštetniji po same vlastnike šuma, jer bi im time izćezao glavni konzumenat ovoga inače slabo uporabivog materijala. Razna drvena gradja i gospodarsko orudje iz bukovog, brestovog i jasenovog drva ostaje već više godina podjednako kako u proizvodnji tako i u prodji. Znatnu trgovačku vriednost imade gospodarsko drveno orudje. U god. 1901. proizvedeno i prodano je što u, što izvan Slavonije oko 30.000 kom. lopata, 6000 kom. lopata i karlica za pekare, 10.000 kom. kosira i drugih držala, 600.000 kom vila i preko 1000 kom. kolica. Drveni ugalj imao je i u godini 1901. vrlo dobru prodju. Proizvedeno je i većinom u austrijske zemlje i u Italiju izvezeno je preko 400.000 metr. centi. Žir nije rodio u godini 1901. Mnoge gusjenice obrstale su hrastovo lišće već u rano u proljeće, te je usljed toga bio plod neznatan U posavskim šumama nakupljeno je žira oko 7000 metr. centi i sve je prodano u tuzemstvu uz cienu od K. .5 do 6 po 100 klg. Šišk a je trpila pod nerodicom žira, te je u cieloj Slavoniji skupljeno svega oko 20 000 metr. centi, te je prodano uz cienu od K. 11 do 17 po 100 klg. Našu šišku vrlo pobija u trgovini valonea iz male Azije i Quebracho iz Amerike. Prilikom obnove trgovačkih i carinskih ugovora bilo bi dobro, visokom carinom otežčati uvoz ove robe , čime bi se očuvala i naša specijalna produkcija tanina od vrlo osjetljive konkurencije. Državni izpiti za samostalno vođjenje šamskoga gospodarstva obdržavat će se ove godine u jesenskom roku dne 17. i sliedećih dana mjeseca studena u Zagrebu. (Vidi oglas straga u ovom broju). Šibenik nova izvozna luka za bosansko drvo. Do skora počet će iz šibeničke luke izvažati silno drvo iz Bosne, jer je pr. god. „bosansko dioničko družtvo za šumsku industriju" kupilo od bosanskohercegovačke zemalj. vlade silne šumske površine u zapadnom dielu Bosne, koje će eksploatirati. To je ogromni kompleks šuma, koji se proteže od Doberlina, pa sve do bosansko-dalmatinske medje. Prema ugovoru trajat će izcrpljivanje tih šuma kroz 30 godina, pa će družtvo imali dužnost, da izcrpljenu površinu i pošumi. U svrhe izvoza izradjene robe, izgradjuje družtvo na vlastiti trošak uzkotračnu željeznicu u duljini od kojih 80 kilometara, a sa troškom od kojih 6—8 milijuna kruna. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 72 <-- 72 --> PDF |
— 714 — kojom će se svezati sa dalm. želj prugom Knin—Šib nik. U samoj Sibeničlcoj luci priredjuje so drvođvor za to bosansko drvo, sa kojega će se stigla roba neposredno ukrcavati na ladje i parobrode, i izvažati u inozemstvo. Računa se, da će se — kad bude sve gotovo — moći dnevno do 60 vagona robe u Šibenik staviti. - Šibenik bi po tome bio četvrta točka važna za izvoz bosanskoga drva u prekomorske krajeve. Prva je točka bio Metković na Neretvi, kod kojega je mjesta rieka Neretva već tako široka i duboka da i morski brodovi ovamo lahko dolaziti mogu; druga važna točka je dubrovačka glavna luka u Gružu, iz koje se izvažaju. — kako so i sami osvjedočismo — velike množina drva, naro ito mekane robe; treća je točka Zelenika u Boki Kotorskoj kraj Ercegnovog; a četvrta gore spomenuta luka u Šibeniku. Bosansko je drvo počelo u obće našemu drvu praviti veliku konkurenciju, naročito četinjavoj robi iz našega „Gorskoga kotara", pa to osobito osjećaju ne samo mnogobrojne pilane u tom kraju, već i sami šumovlastnici, koji svoje šume sada težko unovčuju. 0 urodu šiimskog´a sjeniciija za o. g. javlja Julius Staincr c. kr. dvorski dobavljač i vlastnik poznate trgovine sa šumskim sjemenjem u Bečkom Novom-mjestu sliedeće : „Jel a imala je ove godine nešto še šarica ali žalibože prejnalo, a da bi se potreba na tomu sjemenu pokriti mogla ; samo sjeme je vrlo dobre kakvoće, a i ciena nije previsoka. Dobro je urodilo sjeme brezo, jasena, g r a b a i svih vrsti j a- V o r a. Kvaliteta ovih vrsti vrlo je dobra, a ciene su nizke. 0 urodu hrastovog a šir a izvještaji iz Slavonije, voli, glase vrlo razno, nu čini so da je urod šira lužnjakova srednje ruke, dočim ima žira kitnjakova samo vrlo malo". (Mi čujemo, da ima diljem Slavonije žira i lužnjakova i kitnjakova dosta. Ur.) Uzgoj buliača I šumski požari u Dalmaciji. U novije vrieme goji se sve više u Dalmaciji, naročito na jugu, buhač i to na šumskomu zemljištu. U tu se svrhu šuma posjoče, a svi ostatci: grmlje, sušanj i t. d. spali i tako tlo donekle za sjetvu podjubri i prirodi. Iza nekoga vremena dužni su vlastnici opet to tlo šumskoj kulturi privesti. Žalibože ovaj je način priredbo tla često uzrokom velikim šumskim požarima; često naime preskoči vatra sa ovakovoga zemljišta i zapale se izokolne šume i živice, to i ogromne površine od požara stradaju. Ovi mnogobrojni požari u velike oštećuju dalmatinske šume i živice, i nasade po dalmatinskomu primorju i otocima, o čem smo se i sami putujuć prošloga mjeseca ovim krajevima osvjedočiti mogli. Oblasti su poprimile sva sredstva, da to požare spriečo, ali to ipak svagda uspjeha ne irna, jer kraj silne žege i dugotrajne sušo, nmoga i mnoga šumska površina postane plienom plamena. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 73 <-- 73 --> PDF |
— 715 — 0 spojenju Kupe sa Jadranskim morem mnogo je već pisano, a taj bi se spoj imao izvesti unijelnim kanalom, pa bi sve to imalo biti i od osobite važnosti za trgovinu sa šumsl<;imi proizvodi. Ipak se do sele nije tom piojcktu s mjerodavne strane posvećivala osobita pažnja, Nu kako „Hrv. trg. list" javlja, povjerilo je nedavno kr. ug. ministarstvo za poljodjelstvo tehničkomu savjetniku Ernestu Iszakiu zadaću, da izradi projekat za to spojenje, te će se isti izaslanik ministarstva sa više stručnjaka doskora uputiti u tu svriiu na Rieku. Sastanak drTotržaca. 0 ovom sastanku, koji će svakako i naše šumarske stručnjake zanimati, izvješćuje ,,Hrv. trg. list" sliedeće: Dne 23. pr. mj. bio je u prostorijama „Trgovačkog Doma" prvi sastanak drvotržaca iz sveukupne naše monarkije, kojim su se pridružili i neki interesenti iz Njemačke. Sastanak taj potekao je iz krugova ugarskih drvotržaca, sakupljenih lani u Budimpešti, te se je obdržao prigodom ponudbene razprave za šumske parcele krajiške investicionalne zaklade. Oko 4 sata poslie podne rečenog dana sabralo se je u „Trg. Domu" do 100 osoba, većim dielom drvotržaca i industrijalaca, nu i ostalih članova družtvenih, koji su se zanimali za razprave. U ime „Trg. Doma" te u ime drvotržaca hrvatskih i slavonskih pozdravio je prisutne podpredsjednik „Trg. Doma" i predstojnik odsjeka za trgovinu drvom g. Milan pl. Weiss , koji je dao izraza svom veselju, da se je baš u Zagrebu, toj Meki drvotržtva, sastao prvi kongres trgovaca i industrijalaca tvrdim drvom, te umolio podpredsjednika ugarskog zemaljskog družtva drvotržaca, g. Julija Vuka, da ravna skupštinom. Gosp. J. Vuk preuzimajući predsjedničtvo, pozdravio je prisutne najsrdačnije razloživ im svrhu sastanka, a za tim umolio gg. Josipa Kobna i Vatroslava Szekely-a, da vode zapisnik sastanka. Prvi predmet dnevnoga reda bilo je radničk o pitanje. Nakon živahne debate, u kojoj su učestvovali razni govornici, donesen je zaključak, da se umoli odsjek za trgovinu drvom u „Trg. Domu", neka izradi ustanove, po kojim se ima urediti radničko pitanje. Nadalje, da se imadu umoliti putem predstavke kralj. zein. vlada, neka uputi pod činjene oblasti, da strože postupaju kod podjeljivanja putnica i i-adničkih knjiga, pošto se često desi, da jedan te isti radnik imade dvie ili tri putnice, što uviek urodi komplikacijama. Nadalje se je viećalo o porabi obćinskih puteva. Kod onih obeina, u čijem području leže prodane šumske parcele, vlada naime običaj, da od dostalaca za uporabu obćinskih puteva traže nerazmjerue |
| ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 74 <-- 74 --> PDF |
— 716 — # odštete, koje jako terete sav šumski posao. Sastanak je zaključio, da se putem „Trg. Doma" zamoli kr. zem. vlada, da se odstrani ta tegotna kontribucija tim načinom, da se u liebene uvjete uvrsti uvjet, da je poraba tih obćinskih puteva slobodna. Treći razpravni predmet ticao se je takodjer jedne ustanove, koja šumski posao vrlo obtoreeuje. Valja naime danas načelo, sadržano u svim ponudbenim uvjetima, da se kod izradbe drva u tehničke svrhe mora ostaviti vršak u debljini od 30 cm. Nu često se i taj vršak može upotriebiti u tehničke svrtie, ali to nije dozvoljeno. Zaključilo se je s toga, da se uprave predstavke na kr. zem. vladu i na kr. ministarstvo za poljodjelstvo, da so i ta tegotna ustanova odstrani. Konačno razpravljano je pitanje o odšteti za oštećenu mlad u šu m u. Zabranjeno je naime, kod izradbe šumskih parcela oštećivati mladu šumu. Nu u puno slučajeva se takovom o´-tećivanju ne može izbjeći, osobito ako se drva osjeku, te padom svojim sruše mladu šumu. S toga je zaključeno upraviti na kompetentne oblasti predstavku, da se za ovakove slučajeve ne propisuje odšteta. Time je bio dnevni red izcrpljen, te je predsjedatelj g. Vu k zaključio sastanak, zahvaljujući se „Trg. Domu" na gostoprimstvu, na što je g. Milan pl. W e i s s odvratio, zahvaljujući se predsjedatelju u ime sviti prisutnih na nepristranom ravnanju razprava. Člauovi di´užtveuc pri pomoćne zaklado jesu:* Od g. 1884.: Ivan Anloš, kot. šumar u Slatini. Ivan Ma^ijarević šumarnik u Gospiću. Dr. V. Koroskenv, Milan Durst, Venceslav Starv, Aleksander Pere. Od g. 1886.: Jakob Furlan, Gjuro Jareš, Gjuro Koča, Josip Auš, Radoslav Brosig, Aleksander pl. Kor6skeriy-i, Antun Giirtler, Bogoslav Hajek st., Gjuro Barić, Aleksander pl. Weiss, Demeter Stiasni, Josip Bogdanović (?), Tomo Orešković, kr. lugar, Sv. Juraj, Pilip Sarkolić, kr. lugar, Sv. Juraj. Ivan Slavković, la- šumar, Sv. Juraj, Mio liadošević, šumarnik, Adam Kovačina, Draganec-Gazma, Nikola Maras, Dra- ganec-Gazma, Niko Stojanović, Korenica, Fran Kovačević, Ivanovoselo- Peratovica. Od g. 1887.: Mijo Krišković, u Brinju, Paskal Nicić, Matija Lajt manović, Mladen Mašić, Lovro Skakavac, Andrija Trcanić lugari šumarije u Klenku, Rakonic Antun, Rukavina Filip, Jurišković Antun, Derjanović Andrija, Matanović Štipan lugari šumarije Novagradiška, Pravdomil Belja, Bolto Kolar, Šime Grba, August Ružička, l^´ran Dujmović, Mile Ljubobratić, Škare, Josip Banić, Škare, Mio Vrbanić. Priobćuji mo kako nam je dostavljeno. Ur. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 75 <-- 75 --> PDF |
— 717 — Od g. l.^SS.: Joso Staisavljević i Dinitar Bobić, lugari otočke imovne obćine. Od g. 1889.: Vintco Benak, Fran X. Kesterčanek, A. Bačić. Od g. 1890 : Gjula Kuzma, Josip Banić, kr. nadlugar, Sv. Vid- Senj, Andrija Hranilović, Obrad Peičić; Adamović Stevan, Bogdanović Mato, Budimirović Veselić, Damnjan llić, Kuzminee Jovan, Kovačević Ciro, Kovačević Aco, Kovačević Cvejo, Martinković Martin, Ognjanović Stojan, Opšić Jovan, Spaić Gvetin, Simeonović Jaša, Vučićević Lazar, Trcanić Andrija sve lugari šumarije irnov. obćine u Moroviću. Od g. 1891.: Adolf Hercl, Tošo Maletić lugar manastira Grgetek, Jovan Veljkov, lugar u Bukovcih kraj Sr. Karlovaca. Od g. 1892.: M. Slavnik, R. Fisclibach. Od g. 1893.: Hustav Heinz. Od g. 1895.: Bogoslav Hajek, ml., Julijo Vraničar, Velimir Stanković, Stevo Vučetić. Od g. 1896.: Franjo Anderlon, šum. vježbenik; Nikola Simić, Bogdan Dejčinović, Gjuro Boroević, Mojo Kordić, Ivan Selanac, Dmitar Mladjenović, Nikola Plavljanić, Jovo Deanović, Štelb Marković, Mato Marić, Matija Velebit, Stjepan Relac, Gligo Perenčević, Marko Pajagić, Sava Košutić, Pavo Antolić, Prokop Svrabić, Gjuro Pejaković sve lugari II. banske imovne obćine. Od g. 1897.: Mile Budisavljević, Joso Brajković, Košta Bobić, lugari šumarije imovne obćine u Otočcu. Hećimović Mate, Starčević Ivan, Starčević Tomo, Delač Jure, Lovrić Lovre, Klobučar Joco, Bogdanović Joso, Plesa Tomo, Kogić Šime, Murgić Franjo sve lugari šumarije imovne obćine u Perušiću; Dragutin Lasman. Od g. 1899.: Nikola Plesa, kr. kot. šumar. Od g. 1901.: Ivan Kolar, kr. šumarnik. Astronomički observatorij lirvatskoga uaravoslovnoga družlva u Zagrebu. Hrvatsko se je naravoslovno družtvo, koje evo već gotovo 20 godina liepim uspjehom nastoji oko unapredjivanja i širenja prirodne nauke u hrvatskom narodu, početkom ove godine dalo na posao, da razširi područje svoga kulturnoga djelovanja ustrojenjem nove jedne sekcije družtvene: odlučilo je naime, da pripoji dosadanjim sekcijama geografskoj i ornitološkoj i astronomičku sekcija, pa da tim u svezi u glavnom gradu Zagrebu uredi prvi astronomički observatorij u Hrvatskoj . Što je namjera družtvu s tim naumom, izlazi najbolje iz „poziva" družtva na sve prijatelje nauke i napredka, koji neka nađje i ovdje mjesto. 51 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 76 <-- 76 --> PDF |
— 718 POZIV! Eavnateljstvo hrv. naravoslovnog družtva odlučilo je u posljednjoj svojoj jednici, da ustroji u krilu hrvatskoga naravoslovnoga družtva posebnu akciju za astronomiju, da tim širi u hrvatskom narodu jednu od najljepših nauka prirodoslovnih, koja uzdiže čuvstva čovjeka, kao malo koja druga. Svrha je toj sekciji, da sastavi u družtvo sve osobe u hrvatskom narodu, koje se bave praktički Hi teoretički astronomijom ili se pak zanimaju za razvitak ove nauke i za širenje njezinoga utjecaja na ljude. Nastojat će u prvom redu oko unapređjivanja i širenja ove nauke, i oko toga, da označi najsgođnije putove i nadje najjednostavnija sredstva svima, koji bi željel-i, da sudjeluju kod astronomičkih studija. Eavnateljsvo hrv. naravoslovnoga družtva poziva o vim s ve prij atelj e nauke i napredka, da mu pruže pomoćnicu ruku kod ustrojenja i širenja ove namisli. Prva bi zadaća sekcije bila, da uredi u Zagrebu za svoje članove astronomički observatorij, ako se nadje tolik broj članova, da se družtvo može odvažiti na taj podhvat. Prema pravilima hrvatskog naravoslovnog družtva mogu članovi astronomičke sekcije biti: utemeljitelji , ako uplate 200 kruna (ili sekciji poklone instrumenata ili djela vriednih bar toliko); b) re doviti , koji plaćaju svake godine po 12 kruna i 2 krune upisnine jedan put za svagda. Juristične osobe postaju utemeljitelji, ako plate 400 kruna. Članovi sekcije dobivati će bezplatno glasnik hrvatskoga naravoslovnoga družtva, u kojem će se publicirati astronomska motrenja i studije članova. Tko želi da pristupi kao član, neka se javi pismeno ili ustmeno g. profesoru dr. 0 t o n u K u č e r i. Poziv ovaj nije ostao bez uspjeha. Za nekoliko so je mjeseci nastojanjem posebnoga za to izabranoga odbora, sastavljena od članova družtva i odličnih prijatelja astronomske nauke, sabrala svota, kojom je družtvo moglo kupiti glavni instrument budućega observatorija liep teleskop od 6 palaca otvora. Nu kako za prvo uredjenje observatorija treba još drugih dosta skupih investicija, radi odbor još sveudilj živo oko toga, da u patriotičkih korporacija i odličnih domoljubnih posebnika skupi svotu nuždnu za prvo uredjenje svoga observatorija, pa se evo i na šumarske krugove i korporacije obraća usrdnom molbom, da krepko podupru ovo nastojanje družtva: ta šumari i prirodoslovci najbliži su si po struci, jedni i drugi jednako se dive čudesima neba, jednako znaju cieniti važnost ove nauke navlastito u nas, gdje je u om polje još neorano. |