DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1902 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 733 — to redovitost okolnih predjela povećati i blagostanje pučanstva podidi. Zaključujuć ovu razpravicu, ne mogu drugo, nego, da se ponovno zahvalim na trudu i brigi, koju je s nami za našeg tamošnjeg boravka g. kr. držav. šumar Ajtay Jenoo imao, želedi mu od sveg srdca, da na svom mukotrpnom radu uztraje i da mu taj rad najljepšim uspjehom okrunjen bude. Prilog k poznavanju unovčenja najvažnijih vrsti drva u bosanskim šumama. u uglednom njemačkom stručnom listu »Centralblat fiir Forstwesen« izašao je članak pod gornjim naslovom, kojeg radi njegove važnosti u provodu donosimo, znajuči, da će i naše šumarske krugove zanimati tim više, što nije potekao iz pera šumara-stručnjaka i što je u njemu donekle iztaknuta bojazan austrijskih šumoposjednika pred konkurencijom, koja im čini pitoma Bosna sa svojim šumskim proizvodima. »Brižno nastojanje austrijskih šumara, da podignu prihod u povjerenim im šumama, naišlo je tečajem zadnja tri decenija žali bože na velike poteškoće. Upravni troškovi rastu sve više, a proizvodnja drva se umanjuje. Izvozu drva zadao je osjetljiv udarac razvitak zaštitne carine u svim zemljama na čijim je tržištima drvo iz austrijskih zemalja do osamdesetih godinah prošlog stoljeća vladalo, a u kojima se danas boriti mora sa prekomorskom konkurencijom. Pod takim okolnostima mora se požaliti, da drvu iz austrijskih zemalja čini veliku konkurenciju drvo iz okupiranih zemalja, koje sa šumom obiluju, te čija je trgovina s drvi do polovice osamdesetih godina prošlog stoljeća tek u povoju bila. Akoprem su na ovu okolnost već više puta upozorili šumarski stručnjaci, to mnijem i|iak, da će ovaj prilog o poznavanju tehničkih svojstva bosanskog drva zanimati i šumarske krugove, a to tim više, što su objave ovakove vrsti baš riedke. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1902 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 734 — U tomu ne treba očekivati kakova teoretička razlaganja, kao niti znanstvena iztraživanja fizikalnih svojstava bosanskog drva, za koja pisac ovih redaka nema ni vremena, niti nužđnih podataka, a na što ni pozvan nije. Tehnička vriednost drva nije znanstveno iztraživana, nego okularno procienjeua, kakova se procjena u šumskoj trgovinu rabi. Nema sumje, da je šumska površina od 2,709.039 ha., koju je Austro-Ugarska monarhija okupacijom Bosne i Hercegovine zadobila, važan faktor za ustanovljivanje ciene šumskim proizvodima, te koji bez upliva ostati ne može. Od kolikog je upliva taj faktor, najbolje se razabire od tuda, što je velika produkcija bosanskih dužica u razdobju od god. 1887.^—1897. vriednost hrv.-slav. dužicama za 30% umanjila, akoprem je izvoz dužica u tom vremenu u Francuzku i druge zemlje živahan bio, i akoprem je Amerika sa svojim proizvodima konkurirati počela tek god. 1890. Od nekog vremena opaža se na drvnim tržištima nazadak u cienama uslied obilne proizvodnje hrastove robe u Bosnoj na mostnicama i podvlakama, kao i uslied unovČivanja četinjavih i bukovih šuma, čiji proizvodi na ciene drvnog trga znatno uplivaju. Drvotržac ne pita, kako je drvo odraslo, on samo pita, da li je dotično drvo zdravo i koliki je postotak zdravosti u šumi izmedju zdravih i bolestnih stabala, kao i ne će li ono kod izradjivanja pokazati kakovih mana i potežkoća, pa ako vidi, da dotična šuma odgovara podpuno svim uvjetima, koje on na nju stavlja, tad se tek obazire na cienu, koja u Bosnoj na njega upravo zamamljivo djeluje. Obzirom na ove temeljne uvjete, 0 kojima vriednost drva ovisi, možemo za bosanske šume kazati sliedeče: I. Mehkevrstidrva. U Bosnoj imade šumah s jednom vrsti drva kao čistih sastojina u maloj množini. A u koliko ih ipak ima, to se vedinom nalaze kao mješovite šume, u kojima glavnu vrst smjese čine jela i smreka, svaka za sebe ili obje zajedno s mehkim listačama. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1902 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 735 — Bor je u bosanskim šumama male vriednosti. Pošto su te sastojine ved prestare, to im je kvalitativni i kvantitativni prirast slab. Nu ipak se za stare mješovite sastojine, koje su uzrasle na skoro jednakim slojbinama i pod istim klimatičkim prilikama ne može reći, da za tehničku porabu sposobne nijesu, kao ni to, da de imati vedi postotak boležljivih stabala, nego li one, koje su od njih mladjO. Doduše se pokazalo kod izpitivanja zdravosti 8000 klada (brodunal) iz Kozare planine (okružje Banjaluka, kotar Bosanska Gradiška), da do bO°io tih klada za tehničku porabu sposobno nije bilo; a od preostalih zdravih klada morale su se još 3-97o jer previše obrasle «5 granama, izlučiti i za gorivo upotriebiti. Prema tomu je od velikog broja tih klada samo 4:6´l7o ^^ tehničku porabu sposobnih pronadjeno, od kojih odpada na prima robu 3-67o> ^^ secunda 12-7% i na tertia 29-87o. Mane, poradi kojih se pokazao toliki broj za tehničku porabu nesposobnih klada, bile su; okruživostj crvena i biela trulež i t. d. I akoprem su iztaknuti podatci doduše znatni, to se oni ipak ne mogu odnositi na čitavu površinu od 30.000 ha Ko zara planine, o čemu se kasnije pisac ovih redaka, kad je pro cjenjivao veliku množinu stabala, osvjedočio, da sastojine na rečenoj planini u pogledu stojbinskih odnošaja i starosti, po kazuju velike raznolikosti. Razumije se, da de se u tim jelovim sastojinama nadi i takovih stabala, čija je uporabivost jednaka onoj gore navedenih klada. Isti odnošaji, koji u pogledu zdravosti postoje na Kozari planini, vladaju takodjer i na Ivan planini kraj Sarajeva, kao i u prostranim jelovim sastojinama, koje se prostiru u 7 poli tičkih kotara sjeverne Bosne. Mješovitih smrekovih sastojina., u kojima ah smreka ne prevladjuje, imade na velikim planinama, koje se protežu kroz političke kotare: Banjaluka, Jajce, Ključ, Krupa, Petrovac i Banski most. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1902 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 736 — U ovim planinama, kao i u Crljevici planini, Grmeč planini, Manjaci i Kuk planini, Crnoj gori. Sisa planina i t. d. ima doduše prestarih sastojina, ali ipak ne u tolikoj množini koliko jelovih u Kozari planini. Prigodom obaranja velikog broja smrekovih stabala, koja su se rušiti morala na različitim točkama pomenutih planina radi triangulatornih radnja, koje su se u zemlji izvadjale od god. 1881.—1883., kao i kod obaranja, koja su se preduzimala radi procjenjivanja tih sastojina i traženja uzor stabla za tršdansku izložbu, obdržavanu god. 1882. i kod obaranja stabala, prodanih manjim dražbama, pokazalo se, da je postotui razmjer izmedju zdravih i bolestnih smrekovih stabala mnogo bolji, nego li kod jelovih u Kozari planini. Tako je n. pr. od 100 smrekovih stabala bilo 60", a na nekim mjestima od 707o i više zdravih, te za tehničku porabu sposobnih stabala. U bosanskim šumama opaža se relativno redje poznatih tehničkih mana, kao uraslih grana, zavijenosti, koje zdravo drvo za tehničku porabu nesposobnim čine, te što je dokaz, da su te šume u dobrom sklopu odrasle. Veliku prednost četinjavim bosanskim šuma daju njihove liepe dimenzije,´ koje ih čine najbolje uporabivim za sve tehničke gradnje, gdje se one upotrebljavaju. Osobito liepih dimenzija izloženo je bilo na tršćanskoj izložbi nekoliko exemplara, koji su u prsnom promjeru mjerili 132—156 cm. Dalnja prednost tih šuma leži u njihovoj jedrini, kojoj im u monarhiji premca nema, a nada sve se iztiču sa svojom ravnom i riedkom duljinom, koja ih za najrazličnije tehničke gradnje najbolje uporabivim čini. Liepe smrekove šume u Bosnoj bit će u skoroj budućnosti najosbiljniji takmac šumama te vrsti u monarhiji. U Bosnoj uspievaju dvie vrsti smreke i to: obična smreka i južna smreka-omorika. Ona poslednja ne stavlja na tlo osobitih zahtjeva, ona se dapače zadovoljava i sa onim tlom, na kojem prva ne uspieva. Njezino se drvo odlikuje pred onim obične smreke time, što je tvrdje, punije i užjih godova, a |
| ŠUMARSKI LIST 12/1902 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— ići Inače osobitih razlika u tehničkim svojstvima izmedju jedne i druge nema. Za uzgoj smreke osobito se preporuča, da se uzgaja u mješovitim sastojinama, u kojima 6e jela, bor ili listače dominirati. Omjer smjese je različit u šumama, u kojima se smreka uzgaja, te je težko nadi sastojine u kojima bi smreka 307o čistojine činila. Jedino u planinama gore navedenih političkih kotara, u kojima ima relativno dosta mehkih vrsti drva, nalazi se smreka s njima pomiešana u dosta povoljnom omjeru. Obzirom na starost onih smreka, koje se u mješovitim šumama uzgajaju, možemo kazati, da nema tako starih smreka, kao jela, a čini se, da je tomu uzrok kasnija razprostraujivost smreke, kao i okolnost, da je smreka, prostiruć se bliže selima bila više napadana od sjekire, nego li jela. Tako se n. pr. opažaju vidljivi tragovi sjekire na nekim mjestima Grmeč i Sise planine, koje su bliže selima, nego li na Crljevici i Srnjetici planini, koje su od selah udaljenije. Isto se tako opaža da je smreka na Manjaci planini, koja se uz rieku Vrbas proteže, slabo zastupana, a to za to, jer se ona odavna tu sjekla, što se osobito i danas čini. Iz relativno većeg broja zdravih smreka vidi se i bolji rezultat procjene smrekovih, nego li jelovih stabala. Tako n. pr. od 100 smrekovih za tehničku porabu sposobnih stabala odpada na prima robu 10—20%, na secunda 30—407oi ostatak ua tertia robu. Bosanska smrekovina odlikuje se još i drugim tehničkim svojstvima, a medju kojima se osobito iztiču krasne dimenzije, koje ju za svaku tehničku porabu uporabivom čine, te čemu i njena jedrina (kao kod jele) mnogo doprinaša. Povoljnim razmjerom dobaih razreda moguće je izradjivati sve vrsti za trgovinu potrebnih sortimenata. U Bosvoj se na mnogim mjestima rabi smrekovo drvo, kao i ono iz Češke šumave, koje je na glasu za gradnju glazbala. Ono ne samo da se odlikuje sa svojom finoćom i jednakošću godišnjih godova, nego i sa svojom teksturom, koja ju za takove svrhe osobito 53 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1902 str. 20 <-- 20 --> PDF |
- 738 uporabivom čini. Čudnovato je ipals, da se u Bosnoj nalazi takovih smreka, koje služe istim svrhama kao i one iz Češke šumave! Od takovog smrekovog drva grade se narodni instrumenti: gusle i tamburice, a od kućnog obrta sita i t. d. U selima izpod Grmeč planine evala je osobito pred 20 godina ova mala drvna industriija, a kasnije se osnovala i drvorezbarska škola u Lusinji-Palanci (kotar Sanski most). Osim gore iztaknutih svojstva, kojim se bosanska smrekovina odlikuje, moramo još spomenuti uporabu smrekove kore u etrojbarstvu. Pokusi, učinjeni s njome u tu [svrhu, dali su liepih rezultatata, a nema sumnje, da de kod velikih sječina upotreba smrekove kore biti od neprocjenjive koristi. U skoroj budućnosti igrat će smrekova kora važnu ulogu kod fabrikacije tanina. II. Tvrde vrsti drva. U bosanskim sumama od ove vrsti jesu najvažniji: hrast i bukva, na koje odpada preko 60% od ukupne površine 1,446.366 ha. visokih šuma. Na samu hrastovim! odpada 100.000 ha. Velika proizvodnja hrastove robe iz hrastovih šuma, starih do 150 godina na površini od 1000 km* proizvest će na evropskim drvnim tržištima veliki preokret, a da se to već danas ne dogadja, uzrokom su potežkoće, s kojima se proizvodnja bori. Hrast raste u mješovitim šumama kao umetnut ovdje ondje, ili u većim i manjim hrpama, te se u obće ne pokazuje osobita povoljan razmjer smjese za hrastovinu. Osobito bi od velike koristi bilo, da se hrastovina uzgaja u većoj množini, a to još i tim više, što je za doba turskog vladanja bila kao glavna vrst (h´va. Akoprem nema mnogo bolestnih stabala u hrastovim šumama, to jo ipak tehnička izradba dehaJa, odraslih u sastojini slabog sklopa, dosta tegotna, a to za to, jer su debla gusto obraštena granama, koje im kalavost umanjuju, te su ta hrastova stabla u obde slabije kalava od onih u susjednoj Hrvatskoj i Slavoniji. U sjevernoj Bosnoj imade prilično mnogo cerovih sastojina. Navesti ćemo nekoje podatke o tehničkoj vriednosti bosanske hrastovine. Od 2.180 hrastova, posječenih u kotaru Bo |
| ŠUMARSKI LIST 12/1902 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 739 — sanska Gradiška, dobilo se 1.559 m´-´ gradjevnog drva, a od kojih odpada na cjepanu robu (bačvarske dužice) oko 4U7„, na rezanu robu oko 557o i 3000 pr. m. gorivog drva. Kad se dovrši izgradnja šumske željeznice, dugačke preko 40 km. koju izvadja neko Rothschildovo poduzeće, tad de se u za sada nepristupuim hrastovim šumama Usore planine izradjivati vriednija hrastova roba, koja će povisiti vriednost današnjem gradjevnom drvu i približiti ga onomu u slavonskim hrasticima. Pred nekoliko godina počele su se prastare bukove sastojine sjeći. Bukva se nalazi više ili manje kao čista sastojina, ili u mješovitim u kojima ona prevladjuje, a sklop i obrast takovih sastojina je većinom podpun. Stabla se iztiču sa svojom liepom duljinom, punoćom i čistoćom od granah, a nada sve se odlikuju obzirom na svoju veliku starost zdravošću i kalavosću. Domaća bukovina rabi se do sada izključivo samo u zemlji. Izgradnjom željezničke pruge Bogujno-Aržano-Spljet, otvorit će se izvoz bukovom drvu u Dalmaciju. Za izvoz bukovog drva iz zemlje, sklopila je zemalj. vlada Bosnu i Hercegovinu pred neko vrieme s jednom tvrdkom u Mitrovici ugovor na više godina, koja godišnje izradjuje do 40.000 pr. m. bukovog drva. Kod takovog izradjivanja na Motajica planini, pokazali su se ovi rezultati. Od 4.885 stabala s promjerom od 25—-40 cm., dobilo se 2.325 m´´ gradje i 1435 pr. m. oblica, a od 2.517 stabala s promjerom od 41 cm., dobilo se 3244 m^ gradje i 2.381 pr. m. oblica. Bosanska je bukos´ina u svim tehničkim gradnjama, gdje se ona upotrebljuje, najbolje uporabiva. Iz gore navedenih okolnostih može se razabrati da konkurencija s bosanskim drvom, nije baš tako pogibeljna austrijskoj i ngarkoj drvnoj produkciji, kako se to do sada smatralo. A da je tomu tako, ima se srećom zahvaliti svim nepogodama i potežkoćama, koje proizvodnju sprečavaju, te s kojima se ta konkurencija boriti imade. Velika udaljenost najboljih šuma od prometila, kao i pomanjkanje modernijih komunikacionih |
| ŠUMARSKI LIST 12/1902 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 740 — veza sa monarhijom i morem, uzrokom su, da su u tim brdo vitim predjelima troškovi proizvodnje vrlo veliki, poradi čega ogromnu glavnicu, što ju te šume representiraju, kao »Fonds perdus« smatrati možemo. Potreba velikih glavnica za eksploataciju bosanskih šuma ograničuje šumsku trgovinu samo na neki broj večih tvrdka, kojoj se okolnosti takodjer ima zahvaliti, da konku rencija sa bosanskim drvom nije tako osjetljiva u Austriji i Ugarskoj. A tko zna, ne de li povišenje zaštitne carine u su sjednoj državi, kao i izgradnja buduče željezničke pruge: Lasva Bogujno-Aržano-Spljet sasvim otvoriti put bosanskom drvu na more i u južne krajeve i učiniti tu konkurenciju još-osjetljivijom? Sa njemačkog preveo Gj. N. Ose šiškarice i njihove šiške. O ovoj themi držao je u hrv. naravosl. družtvu zanimivo predavanje prof. A. Korlević, koje je i objelodanje u T. knjizi »Glasnika hr. naravosl. družtva« od o- g. Kako ima u tom predavanju i za svakoga šumarskoga stručnjaka vrlo zanimivih potankosti, priobčujemo dozvolom predavača u sliedećem kratki izvadak iz ovoga predavanja. Predavač spominje ponajprije, da su ved starim Grcima i Rimljanima bile poznate šiške i da su ih rabili za crno bojadisanje, a i za priredbu tinte. Ipak nisu ni jedni ni drugi znali pod kojimi se uvjeti šiške razviju, ved su ih držali za proizvode stabala, analogne plodu. Sve do 16. vieka nije se 0 tom ništa više znalo Napokon je Marcelu Malpighiu , liečniku pape Inocenta XII. pošlo za rukom, da pravo protumači postanak šišaka. On je u svom djelu »de Gallis« 1675. dokazao, da su šiške biljaka postale od uboda, što su ga izveli šiškari, da odlože svoja jajašca. Neugledni su to opnokrilci kojih veličina — izini jedne vrsti — ne premašuje veličinu od 0´75—5 mm. Ipak su oni ved odavna svrnuli na se veliku pažnju prirodoslovaca. Rod Cvnips, od kojega obitelj |