DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1902 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 764 — movini najpogibeljniji takmac čamovina iz okupiranih zemalja, a s druge strane spriečava prodaju nestašica modernili prometila — željeznica — u onim krajevima u kojima mnogo čamovih šuma ima, naime u gor. Krajini. Glede slabih uspjeha prodaje hrastovih čestica ima više uzroka. Ponajprije osjećaju se još uvjek posliedice obćega gospodarskoga zastoja, koji datira od polovice g. 1900. Pa ako se danas već može reći, da smo najgore prebavili, ipak se još sveudilj našla obća šumsko-trgovačka bilanca oporavila nije. Ona pokazuje još uvjek znatan nazadak u izvozu i to ne samo nazadak prema prosjeku zadnjih godina u obće, već naročito znatniji nazadak prema prošloj god. 1901. — a ta je već i sama slabija bila Prema najnovijim službenim podatcima, koji sižu do konca listopada, bila je šum. trgov. bilanca za prvih 10 mjeseci o. g. za 29.813 vagona (po 100 metr. centi) u vriednosti od 19´,52 K. nopovoljnija od one u istojn razdoblju u g. 1901. Kao drugi razlog, da je prodaja naše robe slabija, naročito dužica, uzrok je dobrim dielom oštra konkurencija Amerika, koja je svojimi proizvodi razna h-ancuska tržišta poplavila. Nu nije samo Amerika oštri konkurenat našoj hrastovini, već i Bosna, ponešto Srbija pak naročito i Rumunjska oštro konkurira u hrastovini našoj robi. Ova je poslednja zemlja počela u zadnje vrieme osobito privlačiti razne domaće i strane drvotržce. koji su inače bili glavni kupci naših šuma. Neki su se zadnjih godina počeli odbijati od naših šuma, jer da su im preskupe. U Rumunjskoj već više takovih radi. Tako je i)rimjerice kod nas dobro poznata belgijska tvrdka Q. Lamarche, počela nedavno izradbom kupljenih hrastova u Rumunjskoj i odmah odpočela posao sa 920 naših i kranjskih šumskih radnika, a izradjivat će dužicu opredieljenu na Cette i Marseille. Naši će glavniji prodavači hrastovih šuma morati sloga popustiti od visokih izkličnih ciena, jer će se inače drvotržei od naših šuma odbiti, a kad se jednoć sasvim odbiju, ne bi ni to već od uspjeha bilo. Potanje o uspjehu dražbah prošloga i ovoga mjeseca priobćit ćemo u budućem našem izvještaju. Različite viesti. Tri jubilarca. Početkom školske godine 190-´./3. dne 15. listopada bila su tri odlična profesora c. kr. visoke škole za zemljotežtvo u Beču srdačno pozdravljena od profesorskoga zbora, a i mnogih njihovih prijatelja i štovatelja, i to: dvorski savjetnik profesor šumarstva Adolf vitez Guttenbor g povodom 40 godišnjice sv^oga službovanja i 25 godišnjice svoga djelovanja kao profbsora, nadalje dvorski savjetnici pro |
| ŠUMARSKI LIST 12/1902 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 765 — fesori Dr. M a r c h e t i S c h w a c k h´6 f e r prigodom 30 godišnjice djelovanja kao profesori. Tom prilikom primila su sva tri jubilarca sa svih strana raznih počasti, naročito je mnogobrojnim počastima obasipan A. vitez Guttenberg od strane činovnika držav. šumske uprave prigodom proslave 40 godišnjice svojega službovanja, koja se je još napose slavila. Državni izpit za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva u ovom jesenskom roku nije se obdržavao, jer se je samo jedan kandidat prijavio, pa je i taj na proljetni rok upućen. Parcelacija nekih državnih šuma u Ug:arsko.j. Kako „Pester Llovd" javlja, odlučio je kr. ugar. ministar za poljodjelstvo, da u obćinama 0. Palanki, Bareczkoj, Dantove i okolici parcelira državne šujue, a u okolici oko 0. Becze´a neka držav. gospodarstvena zemljišta, isto tako neke šume spadajuće pod upravu šumskoga ureda u Apatfalvi, u svem 6002 rali. Ta će se zemljišta parcelirati u komadima sve dvie po dvie rali. Kupci imaju 10"/o kupovnine odmah platiti, ostalo u´ obrocima u 10 godina uz 57o kamate. Time će se polučiti k-upovnina u iznosu od 4.379.557 K., koju će jedan domaći novčarski zavod odmah eskomptirati, te će se tom svotom izplatiti kupovnina za „Gsorba" jezero. Parcelacijom i prodajom prije spomenutih zemljišta započet će se već ovoga mjeseca. Novim rektorom, visoke škole za zemljotežtzo u Beču za godinu 1902/3. izabran je i potvrdjen je entomolog prof. W a eh ti, koji je prigodom inauguracije govorio: „0 štetama koje nanašaju zareznici, uzrocima istih i načinu kako da im se na put stane". Trust američkih drvotržaca. Polag „Expressa" stvorili su svi veliki drvotržci amerike t, z. „Lamber-Trust", koji razpolaže glavnicom l´/a miliarde dolara a u kojem će sudjelovati i sve velike tvornice za preradbu drva. Ne ima sumnje da će i ova udruga biti samo štetna po evropsku proizvodnju, kao što u obće Američani, gdje samo mogu, konkuriraju Evropi a gotovo svagda Sj uspjehom; tim laglje mogu oni uspješno Evropi konkurirati, jer medju evropskimi narodi ne vlada sloga, niti se oni medjusobno ne podupiru, pače često radi malenkosti samo prepiru, a na čelu im narodi naše raonarkije. Dok u tom pogledu ne krene na. bolje, ne može biti ni govora o kakovom napredku na polju narodnoga gospodarstva. Bilo bi tomu već skrajne vrieme, inače će nas poduzetni Američani gospodarstveno sasvim uništiti. Država kupuje zemljišta u Ugarskoj u svrhu da ih kolonizira. „Pester Lloyd" javlja, da je kr. ug. ministarstvo za poljodjelstvo kupilo kraj Požuna u obćinama Csakanv i Also Csolle jedan samostanski posjed u izmjeri od 1145 kat. rali za svotu od 260.000 K. u svrhu da ga kolonizira. Već smo opetovano čitali o nastojanju ovoga |
| ŠUMARSKI LIST 12/1902 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 766 — jninistarstva, da ono kupnjom i pacelacijom ovakovih veleposjeda kani pružiti priliku pojedincima, da uz povoljne uvjete dodju do vlastitoga ognjišta i zemljišta, pa da se tako umnoža seljački elemenat na kojemu počiva prava snaga svih agrikulturnih zemalja. Bilo bi dobro kad bi se i u mnogim našim krajevima slično postupalo, naročito u našem hrv. Zagorju, gdje ima dosta vlastelinstva, koja zemlja bi pokupovali i medju seljake — bez ikakovoga gubitka dapače uz sigurn i dobitak —parcelirati mogla I danas se u tim krajevima dosta zemljišta parcelira, ali sve to parceliraju pojedini privatni poduzetnici, koji pri tom vrlo dobro prolaze i liepe svote zaslužuju ; dakako sve na račun kupca pojedinih parcela, koji ih skupo, pače često i preskupo plaćaju. Seljak naime u gor. Hrvatskoj osobito rado prikupljuje k svomu posjedu pojedine parcele, te je pripravan u to ime i najveće žrtve da doprinese, nasuprot ne prodaje svoje zemljište dokle ga ma i kako držati može. To je i razlog da u sjevernoj Hrvatskoj medju korjenitim kajkavskim življem ne ima nikakovih stranih doseljenika, kao primjerice u Slavoniji i kit njastomu Sriemu, gdje je pojedini urodjenik brzo spreman koji komad svoga zemljišta prodati, pa je tamo već sva sila zemljišta prešla u ruke raznih doseljenika: Niemaca, Madjara, Rusina i t. d. Ovaj način podupiranja zagorskoga seljačtva bio bi mnogo svrsi shodniji nego li kolo niziranje Zagoraca po Posavini i po drugim krajevima po Slavoniji, kako neki misle. Pokusi u tom smjeru opetovano su se već izjalovili, jer je hrv. Zagorac tako vjeran svojoj rodjenoj grudi, da ju on nikako ne će da ostavi, te bez nje gotovo živjeti ne može. To je i razlog, da se on ne seli, pa ako i jest Zagorje napučeno tako jako kao primjerice srednja Geska, ipak Zagorac ne hrli u Ameriku, kao žiteljstvo iz mnogih naših krajeva gdje je naroda manje, a zemlja bolja, nego li je u hrv Zagoiju. Ovo, zemlji najvjernije žiteljstvo, zaslužilo bi stoga, po našem mnienju, da mu se pomogne. Gore spomenutim načinom ne bi ta pomoć iziskivala baš nikakovi h novčanih žrtva ; potvrdjuju to najbolje uspjesi parcelacija, koje su do sele u tim krajevima po pojedinim privatnicima provedene. Tvornica pokućtva u Taraždiiiu, koja je vlastničtvo francuskoga aristokrate, grofa Lamberga, a koja se je do sele nalazila na njegovom posjedu u Slanju (hrv. Podravina), odpočela je svoj posao, te radi u njoj do 170 radnika, koji dnevno zaslužuju 1—6 K. U toj se tvornici proizvodi mjesečno do 6.000 stolaca od svinule bukovine, a kašnje će se moći i mnogo više proi-ivoditi. Radi u toj tvornici domaći sviet. 13a je ona blagodat ne samo za pojedince, koji u njoj svojim jadom zaslužbe nalaze, već za šumoposjednike onoga kraja, koji mogu svoju bukovinu dobro unovčivati; bukovine baš iu:a u tom kraju naj |
| ŠUMARSKI LIST 12/1902 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 767 — više. A upravo zagorska bukovina vrieđi za ta taj posao, jer ne ima u srcu one crljeni (falscher Kern), koja se često nalazi kod bukovine na našem Krasu i koja je inače za drugu tehničku robu dobra, nu neda se svijati, pa s toga i ne valja za proizvodnju ovakovog t. z. Thone tovog pokućtva. Evropska i američka hrastovina. 0 tom piše u jednom njemačkom glasilu g. Biisgen sliedeće: „Nekoliko godina unazad živo se razpravljalo o brzoj i sigurnoj spoznaji razlike izmeđju evropske i američke hrastovine.* Da se to što bolje razjasni, nuždno je navesti posljedke iztraživanja nekojih znamenitijih tvrdaka, kao hamburžke, kasselske i miindenške i to za neke uzorke drva, koji bi čitaocu bili dovoljnim poticalom za ovo i onako važno pitanje. Za spoznanje te razlike moramo osobitu pomnju posvetiti boji drveta, širini i medjusobnom razmaku srčanih zraka, napokon finijoj anatomskoj gradji, u koliko se ona može razabrati pod lupom ili prostim okom Više toga o anatomiji hrastovine nalazi se u radu J. Abromeita u „Jahrbuchern fiir wissenschaftliche Botanik", izdano po dr. N. Pringsheimu, Svezak XV. Strana 201t. i slj. Po boji mogli su se pokusi mirne duše u dvie skupine poredati, od kojih je jedna obuhvatala više žuto-smedje, a druga crvenkaste komade. Samo je kod četiri komada bilo dvojbeno u koju bi se skupinu uvrstili. To bijahu sami komadi američke hrastovine. Dapače i oni napadno crveno bojadisani komadi bijahu iz Amerike, a ovoj su skupini morala biti pripojena i dva drveta iz Njemačke, a od kojih bijaše jedan pokus iz Šlezke. Medju pokusima, koji bijahu žućkasto-smedje bojadisani, bijahu oni iz Amerike (8) i Evrope (6) prilično jednako zastupani. I ako je u cjelosti bila pretežnija crvenkasta boja kod američke hrastovine, to se ona ipak ne može smatrati bitnom razlikom. Isto vriedi i za srčane trakove. Udaljenost srčanih trakova mienjaše se od pokusa do pokusa previše, a da bi se mogla uzeti u obzir; isto je tako bila ne postojana širina srčanih trakova kao kod evropskih tako i kod američkih vrsti. Maximum je bio kod jednog pokusa iz Texasa sa širinom srčanih trakova od O´b, dapače 0´6 mm. Kod nekojih pako američkih pokusa imali su srčani traci širinu izmedju 0 1 i 0´2 do 0"3 mm. To bijahu imenito tenessejski i mississipski pokusi. Širina srčanih trakova kod evropskih pokusa, zaostajala je u glavnom za ovim nave * Ovo je pitanje bilo veo opetovano predmetom prepirl5:e. Po željezničkom cieniku plača se veća pristojba za drveće i to po cieniku br. I., koje nije predmetom, uredne sječe u sređnjo-evropskom šumskom i poljskom gospodarstvu, nego li za domaće. Poradi toga radilo se je o tom, da li se ima za t´merićke vrsti po prvom ili budući, da su veoma srodne njemačkima i težko .se od njili razlikuju, po cjeniku II. odrediti ciena. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1902 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 768 đenim maximalnim brojevima, ali se opet nije razlikovala od širine kod američke hrastovine, koja na temelju spomenutih pokusa, ne postizava širinu višu od 0´4 mm. Po anatomskoj strukturi odlikuje se drvo većine vrsti hrastovine po tomu, što za mladosti posjeduje jednu zonu osobito širokih cijevi. Ova zona manjka samo kod njekih vazda zelenih vrsti, koje ovdje ne dolaze u obzir. Svi pokusi pokazaše izrazite godove, koji se zbog- na padnih puci iztiću, no njihova se je širina tako mijenjala, da im ne treba mnogo pažnje posvećivati. Izostale su napokon i izmjere širine i debljine zida tih cijevi, budući, da prva jako koleba, a potonja se ne može sa jednostavnim uporabnim pomagalima ustanoviti. Jedno anatomsko svojstvo, koje rabi u Americi za razlikovanje bijele (Withe oaks) od crne (black oak) hrastovine je udaljenost i po redjaj užih cijevi. Ove su uže cijevi kod crne hrastovine još uviek tako široke, da se mogu lahko razpoznati prostim okom ili pod povećale m, a osim toga su poredane u većinom uzke, karakteristične redove u smjeru polumjera debla. Značajno je ova struktura usavršena na pr. kod Q. Phellos i Q. rubra iz Amerike, i biti će, da relativno veći otvori užih cijevi doprinašaju, da je drvo crnih hrastova za njekoje svrhe manje vriedno. Medju mojim pokusima, mogao se je samo jedan pri pojiti crnoj hrastovim. Svi ostah pripadahu bieloj hrastovini, kod kojih se cjevi starijeg ´tkveta ili nijesu mogle, ili su se težko prepoznale prostim okom ili sa povećalom, a osim toga su bile i drugčije poredane nego kod crne iirastovine. I kod bijele hrastovine stvaraju uže cijevi radialne redove u starijem drvetu, no ti redovi nijesu jednostavni, nego se sastoje od velikog broja gusto, zajedno- stisimtih cijevi i stiču se često kod granice godova. Ovoj vrsti pripadaju n. pr. Q. alba i Q. prinos iz Amerike. Medju pokusima, koje sam imao iz Evrope, približavao se je samo onaj iz Šlezke tvpusu crne hrastovine. Sve ostale vrsti pokazaše strukturu bijele hrastovine. Budući, da je onaj šlezki pokus bio i crveno bodisan, što je značajno za većinu američkih vrsti, moglo bi se misliti, da potiče od jedne američke vrsti, koja je u Šlezkoj zasadjena, na pr. od toliko razprostranjenog Q. rubra. Treba medjutim promisliti, da i nekoje evropske vrsti pokazuju strukturu crne hrastovine, tako na pr. Q. cerris i Q. castaneaefolia. Nakon svega toga moramo reći, da će se u stanovitim slučajevima, a pri ograničenom izboru, američka hrastovina moći poznati kao takova, a da za prolazno razlikovanje evropske od . američke hrastovine za sada ne ima jednostavnih sredstava. Da li će veći broj pokusa jednostavnija sredstva pružiti, nesigurno je, kao što je i nesigurna mogućnost, da će duga vježba u praksi omogućiti razliko |