DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 43 — imadu, i imati moraju, svi redoviti slušači gimnazialnu, realnu i realnogimnazijsku maturu, osim toga ju ima i jedan od izvanredniii slušača. Izvanredni slušači većinom nisu pripadnici Hrvatske i Slavonije. Unatoč vrlo liberalnim akademičkim propisima polazak je predavanja vrlo povoljan — što s osobitim zadovoljstvom konstatujemo — a to je ujedno dokazom, da naša mlada šumarska generacija sve ozbiljnije shvaća svoj patriotski i stručni zadatak. f l)r. Honrik Nitsclio saksonski tajni dvorski savjetnik i profesor u kr. šumarskoj akademiji u Tharandtu, preminuo je koncem studeua u Tharandtu. Pokojni Nitsche djelovao je kao profesor zoologije punih 26 godina u Tharandtu, a izašao je na glas svojim radnjama medju kojima prvo mjesto zauzima: ,Lehrbuch đer mitteleuropeischen Forstsinectenkmide", koje je djelo napisao zajedno sa bivšim pokojnim ruvnateljem tharandtske akademije Judeichom. Pokojni Nitsehe posjetio je Zagreb i našu šumarsku akademiju pr. g. prigodom svojega putovanja u dolj. Ugrsku, te smo snjini nekoliko sati u razgovoru sproveli, pa kako je unatoč svojim godinama bio vrlo čvrst i krepak, te u znanstvene svrhe tegotno lovove po barama u Ugarskoj poduzimao, nismo mislili da će ga tako brzo iz redova za znanost zaslužnih ljudi nestati, „Slava mu". Zemaljski savez lirvatsko-slavonskih Industrialaca. Industrijalni odsjek „Trgovačkoga doma" razlaslao je nedavno na sve tvorničare i industrialce u Hrvatskoj i Slavoniji poziv, da se polag primjera ugarskih industrialaca osnuje i kod nas takav savez. Ovomu će biti svrha njegovati i zaštićivati domaću industriju, stvarati složnimi silami nove grane industrije, kod koje bi moglo naći zarade ono mnogobrojno pučanstvo, koje je danas zbog nedostatka zarade prisiljeno jatomice seliti u prekomorske zemlje, naročito Ameriku. Doista je bilo već od prieke nužde, da se je na ustrojenje takovoga saveza i kod nas misliti počelo. Takovi su savezi liepih plodova donieli u zemljami i državami u kojima već postoje, a tako bi to moglo i kod nas biti. Specialno bi kod nas, po našem sudu, mogla dobro prosperirati i ona industrija, koja je u savezu sa šumom i šumarstvom, a nije se još pravo udomila. Mislimo pod tim kemijsko-lehnoložku šumsku industriju o kojoj je već u našem listu više članaka izašlo, naročito zgodan je članak o tom priobćio u zadnje vrieme g. Urbani, iz kojega se viditi može, kako se je ta industrija drugdje u zadnje vrieme silno razširila i napredovala, a baš za nju kod nas svi uvjeti postoje. Nova konkurencija našoj dužici. Pod ovim naslovom piše naš ,Hrv. trgov. list", da sve više raste izvoz hrastovih dužica iz Albanije u Italiju na štetu naše slavonske dužice. Talijanski trgovci nastanili su |