DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1903 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 109 — marski stručnjaci, šumaraki listovi i samo šumarsko družtvo. Ved pred deset godina počelo se to pitanje riešavati, a šumarsko družtvo razpisalo je liepu nagradu za valjano djelo u tom smjeru. Uspjeh natječaja je bio povoljan; napisana su dva liepa djela od Sandora Martona i Janosa Foldesa, te su dala vrlo liepu direktivu za riešenje tog pitanja. To pitanje je izazvala ta okolnost, što su interesirani drugovi upozoreni bili na silno izselivanje pučanstva u inozemstvo, da potraže tomu uzrok, i ne bi li se tome dalo na put stati. I jedan uzrok izselivanju pučanstva nadjoše u padanju stočarstva; u pomanjkanju paše. Mnogi su naime ne imajuć vlastitog posjeda živili od stočarstva, od uzgoja blaga. Nu pasa je s vremenom silno oslabila, a zakonskim člankom XTX. od godine 1898. i znatno stegnuta, kad su sve šume došle pod nadzor i upravu države, koja je time htjela prepriečiti bezumno gospodarenje sa šumama i njihovo propadanje. Mnienje ekonomskih krugova bilo je, da se podizanjem šuma uništava paša, nu šumarsko družtvo se je postavilo na branik svojih zasada i ugleda šumarske znanosti, te odlučno odbilo tu krivu predmievu: da uzgoj šuma prieči uzgoj i podizanje pašnjaka, te da je u tom pogledu zapriekom ekonomije. Šumari su dokazali, da nije razlog padanju stočarstva to što se sve više nastoji pošumljivati (ta u prvom redu se radi 0 pošumljenju goljeti, odplava i absolutno neproduktivnih čistina), već je glavni razlog taj, što dosadnji pašnjaci sve to više propadaju, što sve malo po malo postaju pusti, da im paša ne valja i da izseljivanje pučanstva ne bi ni onda prestalo, kad bi se bez zaprieke otvorile sve šume paši. Gledajud naše pašnjake naročito one selske, zemljištnih zajednica^ upravo čovjeka srce zazebe, kad vidi komplekse od desetak rali puste, mjestimice korovom obrasle, a po njima plandujnćih nekoliko gladnih krava, ili po koju kozu, kojaono malo jedinog zelenila na glogu brsti. Sve mrtvo, pusto, s proljeća tek po koji mrazovac ili sitni krasuljak. Mogao bi čitavi pašnjak vjerno naslikati jednim potezom kista. A da |