DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1903 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 111 — lišće riedko, ne može škoditi pašnjaku, te ne može biti ni govora 0 kiselenju trave. Kiseli humus i iz nje izrasle biline pojavljuju se samo na močvarnim mjestima, jer tamo osušeno bilje pada pod vodu i uz slabi pristup zraka iztrune, dočim drvlje suvišnu vodu iz zemlje izparuje, a ipak drži tlo u svježosti, te je najsgodnije za stvaranje trave i tvori humus od vlastitog lišća. Dapače se i samo suho lišće kao listinac u pomanjkanju siena upotrebljuje za hranu blaga. Iza koze najvoli ovca lišće. Rogata marva ne voli toliko lišće od bresta, bukve, jalše i hrasta, kao drugo, ali ovca i koza ne biraju, za to i hrane najviše ove potonje lišćem. Rogata marva će riedko posegnuti za hrastom, još redje za brezom i jalšom, dočim ovca i brezu rado brsti. Foldes se sjeća iz djetinstva, da mu je otac god. 1863. kad je bila silna suša, time spasio ovce vlastelinstva grofa Apponjija od gladi, što je dao u šumi grane kresati i listincem hranio ovce. Na 2. Vriednost šumskoga siena — kako naši gospodari tvrde — ima samo četvrtinu vriednosti od siena sa livada, ili četiri metrička centa šumskog siena. vriede kao jedan metrički cent livadskog siena. Taj razmjer vriedi za obično uredjenu šumu, ali je dru gačije kod dovoljno proredjene šume za pašu i obzirom na travu. Ako pomno promotrimo pašnjake, naročito one od ovaca popasene, vidimo, da dobre vrsti trave uvjek budu do korjena obgrižene. Ovca neda toj travi vremena da se razvije, dočim korov ne dira, usljed toga ovaj se sve to više širi i iztisne dobre vrsti trave. Drugačije to izgleda na livadi, gdje dobru travu uzgajamo u korov krčimo. Na 3. Da pašnjaci posve ne omršave i ne postanu go- Ijeti, samo tako ćemo moći očuvati, da za uvjek ostanu vrela dobre paše, ako ih uredimo po načinu šumskih pašnjaka, ako izmjenice jedan dio površine pašnjaka, ´/^ do Vs* barem 8 — 10 godina zadržimo pod sjenom guste šume i onda, kad je drveće |