DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3/1903 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 128 —


skopčana, jer se samim izvedenjem puta dobiva odmah i najbolji
materijal za pošljunčenje takovog puta, to se bi nastojati
moralo, da se izgradnji valjane šumske cestovne mreže od
strane samih naših šumskih uprava što veća pažnja posveti
a za pojedine šumske komplekse specialue i sustavne osnove za
izgradnju šumskih prometila izrade. Ove bi se osnove imale
dovesti u sklad sa postojedim šumsko-gospodarstvenim osnovama,
te bi i takove shodno nadopunile. Sve ovo moglo bi se tim
laglje provesti, što je navlas naše mladje šumarsko osoblje za
te radnje nuždnu teoriju ved za naukovanja u znatnoj mjeri
steklo. Izgradnjom shodnih šumskih prometila digla se je šumska
renta, kako je uvodno spomenuto, u šumama mnogih naših
konkurenata, navlastito u susjednoj nam Bosnoj, pa je to i
jedno od najboljih sredstva, da se ova i kod- nas digne. Vriedi
to obdenito, po gotovo pako za one šume, koje trpe od nestašice
obdih modernih prometila, kao što su šume naše gornje
Krajine. I. P.


Pute vi i ciljevi trgovine drvom.


Ovaj je naslov odabrao svojemu predavanju, držanom u
klubu gospodara i šumara u Beču, šumar-ravnatelj L. Hufnagl.
U svojem predavanju predavač odmah u početku veli,
da je glavna zadada austro-ugarske trgovine drvom nastojati
oko toga, da ona s jedne strane očuva ona tržišta na kojima je
do sele dominirala a tudja joj utakmica ta tržišta oteti
hode, s druge strane nastojati, da si steče nova tržišta. Ovakovih
novih tržišta valja potražiti diljem ^obala sredozemnoga
mora, pak u Francuzkoj, Englezkoj, Belgiji, Holandiji, iztočnoj
i južnoj Africi, nadalje u Mezopotaniji, prednoj Indiji, konačno
u samoj Australiji, možda i Kini.


Predavač je toga mnienja, da najveda pogibelj prieti
šumskoj trgovini na jugu monarkije i to uslied prevelike proizvodnje
u Karpatima i u Bosnoj. Tako je koruškoj, kranj




ŠUMARSKI LIST 3/1903 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 129 —


skoj i štajerskoj trgovini s drvom već osamdesetih godina
težak udarac zadan galičkom konkurencijom; već tada izgubila
je ova trgovina svoje staro tržište: sjevernu Afriku i Levantu
a zadržati mogla samo Grčku^ i Italiju. Sada pako počela
je oštra utakmica bosanska. Ova je tim poglbeljnija, jer
se zadovoljava i za IS^/o nižim cienami, a svojom piljenom
robom upravo popljavljuje Italiju, Švicarsku i južnu Njemačku.
Predavač iztiče, da velike trgovačke tvrdke, koje rade u Bosnoj,
dobivaju bez ikakove konkurencije šume a uz neznatnu šumsku
taksu; nekoji su ugovori, veli, čak na 40 godina sastavljeni.
Prema tomu sva će nova ili poboljšana prometila hasniti
samo takovim kupcima šuma. Uz to tuži se predavač na to,
da dočim Ugarska i Bosna svoju trgovinu s drvom podupiru,
u Austriji se, veli, baš obratno radi. Tako, veli, stoji vagon
od Siska do Cormonsa, to je 369 kilometara, 102-t) K., dočim
vagoni iz Ljubljane do Cormonsa, dakle za 179 kilometara,
93´1 K.; ugarsko i bosansko drvo plaća po tome za kilometar
samo 0*28 K., a kranjsko 0"52 K. Da unapriedi izvoz drva
iz Marmaroša i Erdelja u Njemačku preko Oderberga i Beča,
Ugarska je u transitu tako pojeftinila željezničku prevoznu
tarifu, da se u nekim slučajevima upravo izplati iz Galicije
uvesti drvo najprije u Ugarsku, ovdje prekartirati i opet odavle
natrag voziti. Beč, veli, troši danas gotovo samo ugarsku robu.


Ravnateljstvo austrijskih državnih željeznica nasuprot drži
se sveudilj svojih visokih tarifa, kao i principa, dozvoliti neposredne
i niže tarife samo za već unapred označena iztovarišta
drva u inozemstvu. U južnim austrijskim predjelima ved
se 15 godina ciene drva nisu pridigle, već pače još i umanjile.
Glavni povod tomu leži u prekomjernoj produkciji u
Bosnoj i u Karpatima. Ipak će se na svjetskom tržištu sasvim
sjegurno doskora umanjiti američka i baltička konkurencija,
odnosno popraviti ciene za široku rezanu robu.


Obzirom na to ne može se opravdati, da se šumsko bogatstvo
Bosne i Karpata, koje nije neizcrpivo, u ovo nepovoljno
vrieme prekomjerno troši i time nanosi neprocienjiva šteta al


9




ŠUMARSKI LIST 3/1903 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 130 —


pinskim šumama. Ciena od 2´3 — 3 krune za prima-smrekovinu
(trupce) u austrijskim državnim šumama i n iztočnim
Karpatima, pak ciene od 2—3 krune u šumama vjerozakonske
zaklade u Bukovini svakako govore za to, da se proizvodnja
umanji. U Bosnoj su ciene sjegurno još i niže, a prema tomu
bit će još veća razlika izmedju troškovne i tržne ciene, što je
ujedno i oružje bosanskih eksportera, da mogu izpod običnih
ciena svoju robu davati. Sama eksploatacija unosi u trgovinu
neki elemenat nestalnosti, smeta pravomu kalkilu, monopolizuje
na posliedku svu trgovinu, a dovodi konačno do haračenja
šuma i razsipanja drva. Kod dugotrajnih ugovora odnosećih se
na šumsku eksploataciju ne će daljna izgradnja prometila koristiti
obćenitosti, već pojedinim malobrojnim poduzetnicima.


Dok je kriza u trgovini drvom god. 1901. u Sudetima,
Finskoj i Švedskoj dovela do toga, da se umanji sječa u šumama,
u svrhu da se pale ciene opet pridignu, bacila je sama
Ugarska te godine iz Karpata do 2000 vagona dasaka više na
tržište, a jedna jedina tvrdka, dioničko družtvo prije Gotz i
drug, proizvela je 411.406 m^ rezane robe, dakle za trećinu
više nego što iznosi ukupni eksport Rumunjske.


Šumskoj politici monarkije bila bi s toga zadaća:


1. Reducirati sječu u Karpatima i u Bosnoj; podići šumsku
taksu u tim krajevima time, da se drvo na javne dražbe iznese,
a izgradba prometila uzme u vlastitu režiju šumovlastnika;
sklapaju samo kratki đobavni ugovori.
2. Pojeftinjene željezničkih odpremnih troškova, izgradnja
lokalnih željeznica, uvedenje direktnih tarifa za inozemstvo a
bez ograničenja na pojedine postaje u inozemstvu.
3. Osjeguranje pogodnosti kod pomorskog transporta, uredjenje
novih i stalnih plovitbenih pruga nai´očito za Englezku,
Belgiju, Nizozemsku, Spaniju, sjev. Afriku, u perzijski zaljev,
iztočnu Indiju i južnu Afriku.
4. Pogodovanje eksporta drva osnivanjem skladišta za drvo
n inozemstvu; nastojanje da se konsularni uredi za trgovinu
s drvom bolje pobrinu.


ŠUMARSKI LIST 3/1903 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 131 —


5. Da se vodi politika u smislu zaključaka »Centrale«,
»Austrijskog državnog šumarskog družtva« i »Šumarskoga
kongresa«.
{Prevod iz lista Handelshlatt fi´ir Walderzeugnisse).


Osobne viesti.


Imenovanja i premještenja. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije
i Dalmacije obnašao je imenovati: blagajničkoga pristava kod gospod.
ureda in?ov. obćine petrovaradinske Maksimilijana Matičević a kot.
šumarom iste imovne obćine, kr. šumar, vježbenika kod kr. kot, oblasti
u Čabru Ruđolfa Sablić a kr. kot. šumarom II. razreda, a svršenoga
šumarskoga akademičara Milana Trivanović a kr. šumarskim vježbenikom
kod kr. žup. oblasti u Zagrebu; nadalje premjestiti iz službenih
obzira kr. kot. šumare: Stjepana R a y m a n a od kr. kot. oblasti u Ivancu
k onoj u Pisarovinu, Šimu B el a m a r i ć a od kr. kot. oblasti u Ludbregu
k onoj u Ivancu, Nikolu Pleš u dodieljenog na službovanje kr. žup.
oblasti u Zagrebu kr. kot. oblasti u Ludbreg, a na vlastitu molbu Vinka
Pačnik a od kr. kot. oblasti u Pisarovini, onoj u Sv. Ivan-Zelinu.


Umrli. Nakon duljeg bolovanja preminuo je dne 23. veljače u
Zagrebu višegodišnji član našega družtva, kr. šumarnik Nikola Mihalčić ,
u službovanju kod kr. šumarskoga ravnateljstva zagrebačkog, te je dne


25. pr. mj. uz saučešća drugova i prijatelja na zagrebačkom groblju
Mirogoju sahranjen. Pokojnik službovao je dulje vremena u Otočcu i
poslie u Zagrebu, a umro je u dobi od 46 godina. „Lahka mu zemljica".
U Trnjanima umro je Gavro Pantelić , višegodišnji član našega družtva,
umir. šumar imov. obćine gradiške. „Pokoj mu vječni."
Družtvene viesti.


Novi član utemeljitelj našega družtva. Preuzvišeni gospodin


c. i kr. tajni savjetnik, Dr. Juraj Posilović, nadbiskup zagrebački i kao
takav jedan od šumskih veleposjednika u Hrvatskoj, pristupio je prošlog
mjeseca kao član utemeljitelj u hrv.-slav. šumarsko družtvo, uplativ odmah
u smislu družtv. pravila svotu od 200 K.