DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1903 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 129 —


skoj i štajerskoj trgovini s drvom već osamdesetih godina
težak udarac zadan galičkom konkurencijom; već tada izgubila
je ova trgovina svoje staro tržište: sjevernu Afriku i Levantu
a zadržati mogla samo Grčku^ i Italiju. Sada pako počela
je oštra utakmica bosanska. Ova je tim poglbeljnija, jer
se zadovoljava i za IS^/o nižim cienami, a svojom piljenom
robom upravo popljavljuje Italiju, Švicarsku i južnu Njemačku.
Predavač iztiče, da velike trgovačke tvrdke, koje rade u Bosnoj,
dobivaju bez ikakove konkurencije šume a uz neznatnu šumsku
taksu; nekoji su ugovori, veli, čak na 40 godina sastavljeni.
Prema tomu sva će nova ili poboljšana prometila hasniti
samo takovim kupcima šuma. Uz to tuži se predavač na to,
da dočim Ugarska i Bosna svoju trgovinu s drvom podupiru,
u Austriji se, veli, baš obratno radi. Tako, veli, stoji vagon
od Siska do Cormonsa, to je 369 kilometara, 102-t) K., dočim
vagoni iz Ljubljane do Cormonsa, dakle za 179 kilometara,
93´1 K.; ugarsko i bosansko drvo plaća po tome za kilometar
samo 0*28 K., a kranjsko 0"52 K. Da unapriedi izvoz drva
iz Marmaroša i Erdelja u Njemačku preko Oderberga i Beča,
Ugarska je u transitu tako pojeftinila željezničku prevoznu
tarifu, da se u nekim slučajevima upravo izplati iz Galicije
uvesti drvo najprije u Ugarsku, ovdje prekartirati i opet odavle
natrag voziti. Beč, veli, troši danas gotovo samo ugarsku robu.


Ravnateljstvo austrijskih državnih željeznica nasuprot drži
se sveudilj svojih visokih tarifa, kao i principa, dozvoliti neposredne
i niže tarife samo za već unapred označena iztovarišta
drva u inozemstvu. U južnim austrijskim predjelima ved
se 15 godina ciene drva nisu pridigle, već pače još i umanjile.
Glavni povod tomu leži u prekomjernoj produkciji u
Bosnoj i u Karpatima. Ipak će se na svjetskom tržištu sasvim
sjegurno doskora umanjiti američka i baltička konkurencija,
odnosno popraviti ciene za široku rezanu robu.


Obzirom na to ne može se opravdati, da se šumsko bogatstvo
Bosne i Karpata, koje nije neizcrpivo, u ovo nepovoljno
vrieme prekomjerno troši i time nanosi neprocienjiva šteta al


9