DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1903 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 129 — skoj i štajerskoj trgovini s drvom već osamdesetih godina težak udarac zadan galičkom konkurencijom; već tada izgubila je ova trgovina svoje staro tržište: sjevernu Afriku i Levantu a zadržati mogla samo Grčku^ i Italiju. Sada pako počela je oštra utakmica bosanska. Ova je tim poglbeljnija, jer se zadovoljava i za IS^/o nižim cienami, a svojom piljenom robom upravo popljavljuje Italiju, Švicarsku i južnu Njemačku. Predavač iztiče, da velike trgovačke tvrdke, koje rade u Bosnoj, dobivaju bez ikakove konkurencije šume a uz neznatnu šumsku taksu; nekoji su ugovori, veli, čak na 40 godina sastavljeni. Prema tomu sva će nova ili poboljšana prometila hasniti samo takovim kupcima šuma. Uz to tuži se predavač na to, da dočim Ugarska i Bosna svoju trgovinu s drvom podupiru, u Austriji se, veli, baš obratno radi. Tako, veli, stoji vagon od Siska do Cormonsa, to je 369 kilometara, 102-t) K., dočim vagoni iz Ljubljane do Cormonsa, dakle za 179 kilometara, 93´1 K.; ugarsko i bosansko drvo plaća po tome za kilometar samo 0*28 K., a kranjsko 0"52 K. Da unapriedi izvoz drva iz Marmaroša i Erdelja u Njemačku preko Oderberga i Beča, Ugarska je u transitu tako pojeftinila željezničku prevoznu tarifu, da se u nekim slučajevima upravo izplati iz Galicije uvesti drvo najprije u Ugarsku, ovdje prekartirati i opet odavle natrag voziti. Beč, veli, troši danas gotovo samo ugarsku robu. Ravnateljstvo austrijskih državnih željeznica nasuprot drži se sveudilj svojih visokih tarifa, kao i principa, dozvoliti neposredne i niže tarife samo za već unapred označena iztovarišta drva u inozemstvu. U južnim austrijskim predjelima ved se 15 godina ciene drva nisu pridigle, već pače još i umanjile. Glavni povod tomu leži u prekomjernoj produkciji u Bosnoj i u Karpatima. Ipak će se na svjetskom tržištu sasvim sjegurno doskora umanjiti američka i baltička konkurencija, odnosno popraviti ciene za široku rezanu robu. Obzirom na to ne može se opravdati, da se šumsko bogatstvo Bosne i Karpata, koje nije neizcrpivo, u ovo nepovoljno vrieme prekomjerno troši i time nanosi neprocienjiva šteta al 9 |