DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1903 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Iz upravne prakse.


Ako se žena, kojaje upisana a pravoužitnom katastru
krajiške imovne obćine, uda za ne.pravoužitnik a, ne
gubi pravoužitničko pravo, koje je uživala prije svoje
udaje. To pravo ne prelazi iza njezine smrti na supruga
nepravou žitnika niti na djecu rodjenu u tom braku.


Odlukom šumsko-gospodarstvenog ureda b. imovne obćine od


20. veljače 1893. br. 134, odredjeno je, da se Kata N., udata G., imade
brisati iz provoužitnog katastra s razloga, što se je udala za nepravoužitnika.
Upravni odbor županije s. odlukom od 10. srpnja 1893 br. 1182.
potvrdio je ovu odluka.


Kr. zem. vlada, odjel za unutarnje poslove, vrhovnom
rješitbom od 3. travnja 1898. br. 1861. preinačila je dolnjomolbene odluke
te odlučila, da Ka ti N. udatoj G., pripada pravoužitničtvo na
šumske koristi u šumah b. imovne obćine u onoj kompetenciji, koju je
uživala prije svoje udaje za M. G.


Razlozi : Iz razpravnih spisa proizlazi, da Kata N. potiče iz prave
krajiške zadruge P. kbr. 62. iz L,, da se je prvi put udala u zadrugu N.
iz 0. kbr. 51. za sada pok. N. N. i da ona kao zadnji zadružni član
potonje zadruge na zadružnom zemljištu živi.


Time je ustanovljeno, da se kod moliteljice stječu svi uvjeti za
stečenje krajiškog pravoužitničtva, a da joj se to i priznavalo, dokaz je,
što je ona, do rektifikacije katastra, bila upisana u pravoužitničkom katastru
kao pravoužitnica.


Razlog, radi kojeg je iz katastra brisana, bio je, što se je ona
medjutim udala za nepravoužitnika M. L.


Nu ova činjenica ne može biti razlogom, da se Kata N. briše iz
katastra, jer je ona bila u času svoje ponovne udaje, pravoužitnicomt
a i dalje na istom obligatnom zadružnom gruntu živi, na kojem je živjela
i prije svoje udaje za nepravoužitnika, jer se je M. G. na njezin
grunt priženio.


Udajom pako za nepravoužitnika nije K. N. mogla izgubiti stečeno
jur pravo, koje se temelji na osobnoj vlastitosti i na posjedu zemljišta,
što je ona i iza svoje udaje pridržala.


Dakako da to pravo u smislu naredbe kr. zem. vlade, odjela za
unutarnje poslove, od 18. prosinca 1889. br. 32299 ne ima preći iza
njezine smrti na njezinog supruga, ni na djecu rodjenu u tom braku.


(U Mjesečniku pravničkoga družtva priobćio: Dr. A. Goglia.)