DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1903 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 141 višem pojasu tražiti. Broj vinculiranih površina (Terreni vincolati) iznosi oko 4 milijuna ha. (od toga oko 3 mil ha. šume, oko 380 tisuća ha. živica i oko 780 tisuća ha ogoljelih površina) i to oko 607o u višem, a 407o u nižem pojasu. Goljeti se gotovo nigdje ne pošumljuju, jer novaca ne ima. Šume se mnogo izharači, navodno sbog pretvorbe u drugu kulturu. Potrajno racionalno gospodarenje sa šumami težko si utire put. Vlada bi htjela utrti put racionalnijem gospodarenju sa šumami i gospodarenje staviti pod oštriji nadzor, pa je i izradila novi nešto strožiji zakon šumski i predložila ga prošloga mjeseca saboru, ali je sabor taj zakon odklonio. Referat vladinog savjetnika Hattingberga o raztercćeii.iu seljaka. Ministarstvo za poljodjelstvo u Austriji nastoji već dulje vremena da stvori jednu veliku agrarnu političku akciju, kojoj bi bila zadaću umanjiti zaduživanje na posjed i urediti agrarno vjeresijske odnošaje. Zemaljsko je gospodarsko vieće pretresalo u opetovanim sjednicama kompleks tih pitanja, koja spadaju u ovu materiju. Temelj ovim pitaajima udarili su vrlo važni predloži direktora dolnjo-austrijskog hipotekarnog zavoda vladinog savjetnika Hattingberga, o kojima bi se imali kao o posebnom velikom djelu u posebnoj sjednici gospodarskog vieća razpravljati. Na temelju referata vladinog savjetnika Hattingberga osnovati će se dalnja akcija gospodarskog vieća i države — i iz toga se vidi, od kolike su važnosti ovi njegovi predloži. Već u aprilu godine 1901. imao je državni savjetnik Hattinberg priliku, da podnese svoj savjet u formi referata o Grabmayerovim predlozima za razterećenje u Tirolu. Isto kao i dr. Grabmayer uvidja i i Hattingberg, da su hipotekarni zavodi i Reiffeisenove udruge jedino kadri, da zaprieče sve više rastuće zaduživanje poljodjelaca i da postepeno dovedu te poljodjelske odnošaje do boljeg stanja. Bez ikakve tendencije i pomisli za svoj vlastiti interes, jer nisu tečevne, imajii obje ove institucije zajedničku karakteristiku, već u tom što idu za jednim ciljem, te bi kao takove morale i zajednički djelovati udružene u veliku zajedničku organizaciju. Kao glavni zahtjev kod Hattingberga, a isto tako i kod Grabmayera jest sveobće uvedenje neotkazivog rentovnog duga, te se obojica slažu u tom, da samo zajmovi dobiveni na založnice imaju u tom smislu sva potrebna svojstva. Provedbu ovakove akcije umišlja si Grabmaver u obliku monopola za poljodjelske zajmove, koji bi se onda uveo u zemaljske hipotekarne banke. Hattingberg je naprotiv toga mnienja, da ovi instituti u nikakvom slučaju ne bi sami po sebi neizmjernim potrebama odgovarati mogli. |