DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1903 str. 49     <-- 49 -->        PDF

— 143 —


a) Prisilnu odplatu, svih po javnim kreditnim zavodima izdanih i
izdati se imajućili hipotekarnih zajmova na zemljištne realitete.


b) Zajmovi na založnice štedionica, eventualno i sirotinjskih bla


gajna, nadalje i onih zemaljsko hipotekarnih zavoda.
c) Osiguranje legitimnog posjedovnog kredita uvedenjem posebne
vrsti rentovnih dobara.
d) Promjenu odredaba zakona o konvertaciji i odredaba eksekucionalnog
reda preko minimalne ponude.
II. Na polju osobnog kredita:


a) Tlvedenje prometnih glavnica i prometne pričuve za naše poljodjelsko-
gospodarske udruge i za Reiffeisenove blagajne.
b) Da se daju zajmovi na osobnu vjeresiju što redje, a da se
k tomu ne povlači još hipoteka za sigurnost ovakovog duga.
c) Neka zavodi, koji se ovakim hipotekarnim poslovima bave u
raznim krunovinama stupe u savez.
d) Preinaka §. 208. eksekucionalnog reda. Ove mjere udruženja
preporučivao je onda Hattingberg sliedećim zaključnim riečima:


Ostvarenjem tih predloženih mjera ne bi bio gospodarski razvitak
zapriečen i uzdrman, nego je šta više svaka od njih kadra da zasije
blagostanje u sveukupno seljačtvo i da naše samostalne gospodare
podigne.


U skupnom djelovanju obećaju nam te promjene sniženje tih zemljištnih
dugova, što od godine do godine rastu za velike svote, te takodjer
uvedenje racionalnog gospodarstva i etičko učvršćenje u širim
slojevima pučanstva. ,


Budemo li mogli ostvariti ovaj predloženi program i budemo li
mogli što savjestnije konstatovati stečene uspjehe u svim krunovinama
redom, tada ne će trebati pojedine zemlje oklievati, da učine posliednji
korak i pristupe monopoliziranju zajmova na zemljištni posjed, da se
konačno sva ratarska gospodarstva s vremenom rieše dugova, koji ih
pritišću. Preveo: Petar Fetrović.


Dvostruka žetva pomoću elektriciteta. Sveučilištni profesor
Lemstrom došao je na tu ideju da pomoću elektriciteta pospješi rast i
plodnost flore u onim krajevima, gdje klima nije osobito povoljna za
razvitak iste. Na ovu je misao došao promatranjem flore u sjevernim
krajevima naročito u svojoj domovini Finskoj; bez velike množine elektriciteta
ne bi se moglo razjasniti, da je tečajem kratkoga i dosta hladnoga
ljeta, ipak ljetina u Finskoj dosta obilna. Svojim mnogobrojnim
pokusima na tom polju postigao je vrlo lijepe uspjehe.


Elektriciteta djeluje povoljno na rast i na kapilarna cievi kroz
koje prolazi, da u njima mogu razstopine u smjeru pozitivne struje