DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1903 str. 26 <-- 26 --> PDF |
- 216 — grimizne boje. Pa i naš velecienjeni stručar gosp. Ettinger u svom: »Šumskom grmlju i drveću«, po Vukotinovidu nalazi odliku hrasta lužnjaka tog pojava, pa ju naziva: »hrastom rumenastim (Quercus rubescens)«. Zaliti jest, da se tu nije osvrtalo na uzroke tom crvenilu, ne pitajud je li taj isti individuum uviek pokazuje tu boju u mladosti ili samo kad i kad i sa stanovitih razloga; ne motredi, da li je to faktično drugi oblik u vrsti hrasta lužnjaka ili onaj isti, koji inače razvija zeleno lišće. ´ Promatramo li takovo hrašće kroz niz godina, opazit demo, da je eventualno proizveo isti individuum jedne godine crveno lišde, a tada dvie godine zeleno, a tek četvrte opet crveno lišde. U obce opaziti ćemo, da je prikazivanje te boje individualno a ne pridano stanovitom obliku ili odlici hrastova lužnjaka, a da je uvjetovano vanjskim uplivima i kod tog individuuma. Uzmemo li stablo mlada lužnjaka, koji je prošle godine imao u šumi crveno lišde, pak ga prije listanja presadimo sa hljebom u lonac ili u zgodnu posudu (napravu) i uzgajamo u sobi čuvajuč ga na shodan način, to opažamo, da ne će razviti crveno već zeleno lišde. Prodjimo letimice rezultate proučavanja sa životnog gledišta boju lista, dođi demo do razjašnjenja svih uvodno spomenutih gradacija u boji lista lužnjakova. Hrast lužnjak stvorivši si stabljiku razvije iz vegetativnog pupa prva dva prava listida žudkaste boje pokrita dlakom. Nježno to lišde nije još ni do blizu savršenstva došlo, ved se povrh istog na produljenoj osi razvijaju njemu u nakrst dva nova listića po svojstvima i vanjštini jednaka prvima. Ovo se lišde razvija tako, da znade koncem svibnja postignuti svoje savršenstvo, a po gotovo u mjesecu lipnju. Stvorba prvog lišća je ovisna o modi kotiledona, te razvijanje istog biva na teret hrane sadržane u ovima. Prema tomu, da li je stvorena stabljika dulja ili krađa, da li imade kotiledonalima više ili manje pričuvane organske gradjevne |