DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1903 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 228 -~
Šumarsko i gospodarsko knjižtvo.


Novo je izašlo:


Dr. Ortner, Knjiga i narod. Hrvatski narodni razgovori. Svezka I.
I?ašlo u Zagrebu 1903. tisak braće Kralj. Giena 20 filira. Pisac obećaje
da će od ovih narodnih razgovora izlazit pojedine svezke svaka dva do
tri mjeseca, a svrha je dati seljacima lahko i poučno šLivo kakovo
seljak treba, naročito kako bi se naš seljak gospodarstveno podigao,
U ovoj prvoj svezci ima kao dodatak „kovezčić pun poučnih droptinica
iz zakona i propisa, gospodarstva, kućanstva, zdravstva i književne zabave".
Ovu knjižicu možemo puku i svim prijateljima našega puka najtoplije
preporučiti, da ju medju pukom prošire.


Waiig, Grundriss der Wildbachverbauung. 2. Theil. Izašlo u Leipzigu
kod S. Hirzl´a. Ciena 18 maraka.


Voegler, der Conservator u. Praparator. Eine praktische Anleitung
zum Erlernen des Ausstopfens u s. \v. Izašlo u Magđeburgu kod C.
Kreutza. Ciena 2 marke.


Attems graf, der Schorf bei Aepfeln u. Birnen. Eine Studie libor
Obstbaumschadlinge u. s. w. Izašlo u nakladi štajerskoga pomoložkoga
družtva. Giena 2 krune.


Promet i trgovina.


„Trgovački dom u Zagreba" o stanju doma<5e trarovine
drvom. Lanjske godino u rujnu obdržavane bijahu u Zagrebu veleprodaje
naših hrastovih sječina. Tom prigodom sastao se odlični broj drvotržaea
iz Ugarske i Hrvatske, da viećaju o stanju domaće trgovine
drvom, naročito hrastovinom. Na tom viećanju stvorene su resolucije,
koje smjeraju onamo: da se odnošaji po domaću trgovinu drvom nepovoljno
se razvivši, tako priudese, kako razvoja te grane naše trgovine
spriečavali ne bi. Drvarskom odsjeku zagrebačkog trgovačkog doma,
kojemu je predsjednikom v g. Milan pl. Weiss-Polnajski ostalo je u
dužnosti, da na temelju stvorenih resolucija izradi odnosnu predstavku.
U tu svrhu bje na 8. veljače o g drvarski odsjek sazvan u sjednicu,
podpisani izabran izvjestiteljem, ter izradjena predstavka, koju niže čitateljem
znanja radi saobćujemo


Ova predstavka podnesena je po ugarskom trgovačkom družtvu
kr. ministarstvu za poljodjelstvo u Budimpešti, a preko drvarskog odsjeka
zagrebačkog trgovačkog doma kr zemaljskoj vladi, pa su oba visoka
mjesta zamoljena, da u vlastitom djelokrugu rieše hrvatsku trgovinu
drvom onih spona i veriga, koji njezin razvoj spriečavaju. No
kako se je dandanas proti domaćoj trgovini hrastovinom digla kuka i




ŠUMARSKI LIST 5/1903 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 229 —


motika, ter su nekadanji „li beUi giorni" otišli u nepovrat, nije daleko
čas, gdje će vlasti morati doći u položaj, da se pobrinu ne samo o
njenom „razvoju" već i o njenom obstanku — na toliko barem, da :
]. domaći kapital, baveći se tom granom naše trgovine, pridrže u zemlji
i ´2 da noseć brigu sa svakokralkimi drvotržnimi, a naročito eksportnim
odnošaji drvene robe, tom kapitalu omoguće onu i onoliku minimalnu
dobit, kolika je potrebna, da se kapital od tog, danas rizičnog posla, u
obće ne odvrne.


Ova predstavka dokazom je, da je domaća trgovina drvom stupila
u takav položaj, e je oćutila živu potrebu da putem posebne
svoje organizacijo brani svoje pravedne interese. Hrvatski šumoposjed
nici i šum. uprave imati će u buduće s tom organizacijom računati, pa
će po mom mnienju poraditi i u vlastitu korist, budu li u granicama
pravedne uvidjavnosti i stroge reelnosti, domaću trgovinu drvom susretali
onimi napremicami i pogodami, koje su potriebne i nuždne u
obostranom dobro shvaćenom interesu.


Sama predstavka glasi ovako:


„Obća gospodarstvena depresija, koja je nastupila uslied raznih
narodno-gospodarstvenih nastojanja i političko-ekonomskih novih ustrojstava
(trgovinski ugovori, carine) tečajem prošle godine u austro-ugarskoj
monarkiji kao i izvan iste, nije mimoišla sa svojim štetnim uplivom ni
hrv.-slav. trgovine drvom.


Uplivu gornjih vanjskih momenata pridružuju se kod nas još i
takove okolnosti, koje su kadre da hrv. slav. trgovinu drva ne samo
oštete, već ju i stalno onesposobe za rad, ako joj se ne pruže za vremena
olakšice, koje će ju učiniti u obće sposobnom za utakmicu u poslovnoj
borbi.


Nije jamačno nuždno potezati statističke podatke za dokaz, da je
naša trgovina drva osjetljivo pogodjena padom cienah za hrastovu robu
na njemačkom trgu i konkurencijom amerikanske produkcije naročitou
hrastovini. Ovim činjenicama, koje domaća drvarska trgovina sama po
sebi nije u stanju da predusretne, pridružuju se još dvie suparničke
zemlje, ležeće u najbližoj blizini našoj, kojim su obgrlile naše proizvodno
područje, te takodjer proizvadjaju hrastovinu, a to su: Rumunjska i
Bosna. Konkurencija ovih zemalja novijega je oatuma, ali je veoma
sposobna da zadade težke rane našoj domaćoj trgovini drva. Rumunjska
uslied jeftinijih ciena svojih sirovina, Bosna povoljnijim odprenuiim
prilikama k dalmatinskim lukama, te dozvolom dugih razdoblja za eksploataciju
prodanih šumali.


U ne maloj mjeri dopriniele su gornje, samo u krupnim potezima
ocrtane okolnosti k tome, da su prošle jeseni kod nas ostale neprodane,
prodaji izložene drvosječine šumskog erara i imovnih obćina.




ŠUMARSKI LIST 5/1903 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 230 —


Osim ovih jakih suparnika imađe naša trgovina drva da se bori
još i s domaćim odnošajima i prilikama, koje su kao tradicionalni ostatci
iz dobrih starih vremena preuzete u novo stanje stvari, pa pošto ovom
ne odgovaraju, jer nisu prema načelom trgovačke uzance točno opređie-
Ijene i fiksirane, danas samo smetaju kod izradbe sječina, prave neprilika,
daju povod veksacijama i kaznama, a veoma često vode do gubitaka,
koje trgovac kod sklapanja stanovitog posla nije mogao predvidjeti,
pa kad je već ljetos njima oštećen, tad se dojduće godine kloni
takova posla i radije se laća drugog zanimanja.


Nema dvojbe, da domaći đrvotržci ne smiju, ako hoće da postanu
gospodari nove situacije, istu susretati skrštenih ruku. U zametnutoj
borbi proti prilikam, koje dielom prieče, a dielom otegoćuju ovu granu
domaće trgovine, te koje se bez štete za posjednike šuma oblastnoadministrativnim
putem mogu odstraniti, usudjuje se odsjek trgovačkog
doma u Zagrebu za trgovinu drvom, a u provedenje zaključaka stvorenih
na dne 13. rujna 1902. održanoj konferenciji drvotržaca u kojoj
su koli ugarski toli domaći đrvotržci odlično zastupani bili, podastrieti
visokoj kr. zemaljskoj vladi zaključke konferencije znanja radi te ujedno
moliti: da bi visoka kr. zemaljska vlada nakon milostivog izpitanja zaključnih
točaka, blagoizvoljela iste udostojiti svoje dobrostive podpore,
uvaženja i riešenja, koji bi, spadajući u autonomni djelokrug visokoiste,
imali za posljedicu ozdravljenje pomenutih prilika, te bi trgovini drvom
ujamčili onu okretnost i gibkost, koje su joj potrebite za život i vlastiti
razvoj.


Ponajprije bi valjalo prema promjenjenim poslovnim prilikama
popraviti i preinačiti dražbene uvjete kao i pojedine dielove istih, pod
kojima investicionalna zaklada, imovne obćine i ine oblastnom nadzoru


podčinjene korporacije svoje godišnje sječine razpisuju na ponudbenu
razpravu i prodaju.
Naročito interesuju trgovački sviet:
1. plaćanje prinosa za uzdržavanje obćinskih puteva kod izvoza
proizvedene drvene robe iz sječinah;


2. plaćanje, a osobito odmjerivanje globa za radnikovo ogrievno
drvo uzeto od odpađaka u sječinama, gdje se izradjuje taninsko drvo ;
3. slobodna i nespriečena proizvodnja tehničkog drva svake vrsti,
bez obzira na gornji promjer stabla;
4. neizdavanje jamčevine nakon posve izplaćene kupovnine;
5. uporaba previsokih šumskih pristojba za kubični metar hrastovine
kod procjene godišnjih sječina; kao i ustanovljenje novčane
vriednosti i izklične ciene procienjenog objekta, preduzete često puta na
dugo prije samoga razpisa dražbe.


ŠUMARSKI LIST 5/1903 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 231 —


Za razjašnjenje pojedinih točaka uslobodjuje se pokorno podpisani
odsjek za trgovinu drvom, navesti i visokoj kr. zemaljskoj vladi na blagohotno
uvaženje podastrieti sliedeće obrazloženje:


ad 1. Kad je drvotržac sječinu dostao i poradio, pa počme izradjenu
robu izvoziti, tad zavisi samo od slučaja hoće h istu odpremati
na postojećoj državnoj i zemaljskoj cesti ili na obćinskom putu. U
prvom slučaju ostaje dostalac u miru; ali u drugom slučaju povede se
proti njemu oblastni postupak, koji po trgovca urodi uviek jednim rezultatom,
da mu se naime pod naslovom uzdržanja obćinskih puteva,
mostova, za popravke i novogradnje istih propišu na platež svote, o
kojima kod kupa dotičnog šumskog objekta nije imao ni pojma, koje
svote on dakle nije mogao ni uzeti u kombinaciju kod kalkulacije kupovnine
za svoju ponudu. Stavljen je dakle naknadno i nenadno pred
takov izdatak, koji kod manjih kupova iznosi gdjekad isto toliko, koliko
korist njegova naporna rada. A u mnogim se slučajevima izvoz
oblastno sprieči ili dapače posve obustavi, pri čemu drvotržcu ino ne
preostaje, nego da plati propisane mu svote bez obzira, da li su iste
pravedno odmjerene.


Ako se neslobodna i uvjetna poraba obćinskih puteva mora smatrati
osjetljivom smetnjom trgovine, kojoj je za njen razvitak naročito
potrebna sloboda kretanja; pa ako se ovo samovoljno smetanje slobodne
uporabe obćinskih puteva kao javnog dobra, koje svakome stoji
na porabu, ne može odobriti, jer obćina posredno vuče svoju korist od
izdataka, koje poduzetnik plaća većinom domaćim radnicima i kirijašima,
te po tome obćina ne bi smjela imati prava da putem prisilne
operacije još jedanput iznudjuje novac: tad je samo zahtjev pravednosti,
da visoka kr. zemaljska vlada, kao najviša zemaljska upravna
vlast, blagoizvoli riešiti ovo načelno pitanje, te da trgovinu drvom oprosti
ovog neopravdanog i u sadanjem obliku posve nepodnosivog tereta.
Ova je pokorna molba opravdana za to, što drvotržac mora skoro uviek
da iz vlastitih sredstava opravi te, i onako neuporabive, obćinske puteve
i mostove još prije nego što izvozom odpočne, pošto su u običnom
svojem stanju ti putevi za promet neprikladni, pa i za to, da si time
pojeftini izvozne troškove.


Mora li se drvotržac proti nametnutom neopravdanom plaćanju
braniti molbenim putem, tad te po drvotržcu naknadno uplaćivane
svote za uzdržavanje obćinskih puteva, obično ne koriste ni drvotržcu
ni dotičnim putevima, već jedino obćinskoj blagajni, koja okolnost
istom jasno dokazuje podpunu neopravdanost tih prinosa.


Ako li pako visoka kr. zemaljska vlada ne hi izvoljela iz ma kakovih
razloga dieliti nazora glede slobodne i od plaćanja proste upo




ŠUMARSKI LIST 5/1903 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 232 —


rabe obćinskih puteva, tad molimo neka bi visokoista bJagoizvolji-la
narediti:


a) da se ustanovi načelna u napried opredieliti se iraajuća stalna,
maksimalna, pravedna i jeftina odštetna stavka za svaki kilometar uporabe
obćinskog puta prema njegovoj gradjovnoj kategoriji i za kubični
metar procienjenog drva, čime bi se na put stalo samovoljnom ođredjenju
visine prinosa po obćinskim organima;


b) da se u svakom slučaju, kad bi drvotržac za izvoz iz šumah
podvrgnutih oblastnom nadzoi´u, imao plaćati odštetni iznos za obći
put, taj iznos propiše u đražbenim uvjetima, pod prietnjom pogibelji
da ga inače imade platiti posjednik šume; u obim slučajevima pako:


c) da se eventualno utanačeni prinos za uzdržavanje obćinskih
puteva i mostova uporabi u tu svrhu još prije, nego li se odpočne
izvozom dotičnih šumskih proizvoda, kao i za vrieme izvoza lih na dotičnom
putu, a drvotržac da ga imade plaćati u već odredjenoj neprekoračivoj
visini samo u onolikim obrocima, koliko je poglavarstvo obćine
potrošilo za popravak puta, kojeg drvotržac upotriebljuje


Time bi se prinosu oduzela šikanozna i razdražna strana, te bi se
isti postavio na pravedan temelj, pošto bi drvotržac razmjerno participirao
na koristih nastajućih od uzdržavanja puta s njegovim novcem,
koji zatjev se skroz opravdanim smatrati mora.


ad 2. Od kako je proizvodnja tanina znatnu vrieđnost podala odpadcima
drva, koji su nekad u velikim količinama trunuli u šumi, od
toga se doba u đražbenim uvjetima (invest. zaklade, imovn. obćinah,
šumskog erara) odredjuje, da je šumskim radnicima samo uvjetno dozvoljena
potrošnja gorivog drva za loženje, a oveća ili inaka trošnja
ugrožena je novčanim globama. Akoprem se zlobna, samovoljna ili izlišna
potrošnja drva odobriti ne može, a ni zagovarati ne kani, to ipak
kupac šume može zahtjevati da ne bude globljen za čine, što ih nije
osobno počinio, te da mu se pruži mogućnost, da može od svojih radnika
tražiti naknadu štete, koju su oni počinili, a on je morao platiti,
što sve po sadašnjim mjestima nije slučaj. Pošto o količini i kakvoći
upotrebljenog drva, kao i o konkretnom kaznenom slučaju u prvom
redu obično sudi dotični šumar, te pošto je veoma težko izpravno prosuditi
količinu već u pepeo sagorjelog drva, to se već iz toga dade razabrati,
kakvim je bezobzirnim veksacijama prigodice izložen drvotržac.
Te neugodnosti potenciraju se osobito kod naknadnih reklamacija kad
je sječina već izradjena, a radnici su odpušteni.


Mjesto takovih obćenitih zastrašnih sredstava, koja su pri pravednijoj
uvidjavnosti jedne šumske uprave bez vriednosti, đočim mogu
drugi put pri žilavom ciepidlačarcnju postati po drvotržca neprijateljnim




ŠUMARSKI LIST 5/1903 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 233 —


izvorom sražajah i naknadnih plaćanja, valjalo bi postaviti drnge konkretnije
odredbe, a naročito :


a) radnici mogu slobodno i bez plateža upotriebiti za gorenje
granje, koje kod mjesta gdje su odrezane, nisu deblje od 15 centimetra.


b) šteta, koju su drvotržčevi i-adnici možda počinili, imade se
odmah nakon konstatovanja, ili najkasnije nakon ´48 sati pod prietnjom
gubitka prava na odštetu, javiti drvotržcu ili njegovom zamjeniku
skupa s odštetnim iznosom i krivcem, na koliko je potonji poznat;


c) za eventualno počinjenu šumsku štetu iz gornjeg naslova nema
se — kao što je sada običaj — odmjerivati globa (20 kruna za granu),
koja ne stoji ni u kakvom razmjeru prema šteti, već bi odštetnu pristojbenu
vriednost valjalo opređieliti po efektivnoj stavci cienika, eventualno
bi se odštetna pristojba imala oglasiti već u dražbenim uvjetima
po jediničnoj mjeri i cieni.


Nema dvojbe, da se ovakovim mjerama može spriečiti nedozvoljena
poraba gorivog drva, jer se radnik brzim prisilenjem na platež
odštete uspješno može odvratiti od raztepanja drvom, dočim je plaćajućem
drvotržcu jošte uvjek regres na izgrednika-radnika moguć.


ad 3. Šumske uprave ustavljuju vriednost svojih sječina na temelju
dendrometričkih mjerenja i šumsko-taksatornih procjena. Odredjuju
pako vriednost tehnički izradivog debla odieljeno od gorivog drva,
ako ovo zadnje posjednik šume sebi pridržava. U nekim šumskim gospodarstvima
(imovnim obćinama, zemljištnim zajednicama) udomio se
je običaj, da se gornje razvrstanje tehničkog drva od ogrieva tako markira,
e se na vrhu debla ustanovi debljina, preko koje daljna izradba
stabla dozvoljiva nije.


Ovo se ograničenje ukazuje sposobnim: da znatno smanji radni i
dobitni učinak uložen u sječenje i izradbu oborenoga stabla, da skuči
drvotržca u slobodnom razpolaganju s kupljenom sirovinom i da najzad
omogući intervenciju šumske oblasti po miloj volji.


Ta se odredba u dražbenim uvjetima ne može održati. Opravdanost
tog petita možemo najbolje dokazati, ako navedemo, da drvotržac,
ako opredieljene debljinu u vršiki — kao n. pr. kod produkcije
podvala — ne smije prekoračiti za 10—20 cm. u duljinu, mora ili
ostaviti sav preostajući dio plaćenoga debla ležati u korist posjednika
šume bez ikakove odštete, ili ga pako mora izraditi na svoju štetu, a
na manje vriednu robu. Kod proizvodnje duge pako izradjuje se u
sličnom slučaju kraća t. j . manje vriedna dimensija, iz čega po drvotržca
svagda rezultiraju samo gubitci. Današnji dan ali nije dopustivo
takovo razsipanje tehnički uporabivog drva, i to tim manje, što
se od istog osobito kod debelih starih stabala često vehki postotak na




ŠUMARSKI LIST 5/1903 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 234 —


laži i u krošnji i u gornjem dielu debla, koje uslied gornje odredbe
ostaje u leževini i tako smanjuje prodavčevu rentu. S druge pako
strane pripravan je drvotržac da plati ovo drvo, te stoji samo do
šumskog procjenitelja, da procjeni čitavi dio debla, bez obzira na debljinu
u svrhu, koja se i onako od oka veoma ležko ustanovljuje, kao i
gradljiku nalazeću se u granama i vršiki.


Ne može se nadalje zalitjevati od naših radnika, da prije zadnjeg
reza u vršiki, promjerkom istom iztražuju mjeru gornje rezotine debla,
jer se tim prieči brzo odmjerivanje (Einlegen) kod proizvodnje stanovite
vrsti robe kao i brza izradba sječine. Osim toga je veoma nesnosna, a
s troškom, gubitkom vremena i inim izdatcima skopčana obveza naknadne
premjerbe eiele sječine, osobito onda, kad ista broji nekoliko tisuća
vršika, što bi samo po sebi odpalo, kad bi se postupak, kojemu
prigovorismo, u okorist obijuh stranaka napustio


Molimo daklj visoku kr. zemaljsku vladu, neka bi blagoizvoljela
odrediti, da se u buduće takove ustanove, koje smetaju slobodno razpolaganje
sa skupljenim hrastovim stablom, iz dražbenih uvjeta izpuste,
te da se naredi, da se drvotržcu prepušta slobodna poraba kupljenog
stabla za neograničenu izradu tehničkog drva, (osim kolaca, kojih po
radnja uvjetuje potrošak gorivog drva). A sve to može se tim lakše
provesti, što drvotržac ove partije stabla plaća i što ih kod prociene
sječine uzima u kalkulaciju svoje ponude.


Ova težnja za neograničenom izradbom kupljenih stabala leži takodjer
i u interesu posjednika šume, jer se time podiže utakmica nudilaca;
s druge je strane to naše nastojanje tim opravdanije, što se kod
njekih razpisah dražbe pokazuje oblastna težnja, da se drvotržcu propišu
dapače i vrsti robe, koje da iz stabla izradi, koj je postupak u
stanju da natjecanje konkurenatah jako reducira, što ne može ležati u
interesu dotične zemljištne zajednice.


Ad 4. Kod dražbah drva mogu žaobina i jamčevina imati samo
tu svrhu, da kupca prisile na točno održanje obveze, preuzete podnesenom
ponudom. Jedna od najvažnijih je izplata kupovnine. Jasno je,
da je jamčevina svoju glavnu svrhu izvršila kad kupovnina bude
sasvim izplaćena, jer posjednik šume imade za eventualno izpunenje
ostalih dražbenih uvjeta dovoljan regres na izradjenoj robi, koja vriednost
sirovine mnogokratno nadmašuje.


Bilo bi dakle posve dosljedno, da se kupcu stanovite sječine, nakon
što je izplatio kupovninu i podmirio možebitne ine obveze, na pr. gojitbene
troškove kod šumskog erara i imovnih obćina, vrati s mjesta
njegova jamčevina, koja često puta iznosi mnogo tisuća kruna. Drvotržac
bi s tim, često puta na duge mjesece pa i godine vezanim dielom




ŠUMARSKI LIST 5/1903 str. 45     <-- 45 -->        PDF

— 235 —


svog imetka, mogao tad slobodno razpolagati, mogao bi se tim novcem
održati sposobnim za daljnju konkurenciju ili bi pako i taj novac mogao
uporabiti u sklopljenom poslu, koja okolnost pri visokim kamatima
vrlo često odlučuje o čistoj dobiti poduzeća, što sve je s narodnogospodarstvenog
gledišta važno, a gledom na sticanje sirovine i opravdano.


Podpuno pako i bezuvjetno valjalo bi vratiti đrvolržcu jamčevinu
odmah poslie dražbe uviek onda, kad kao manji nudilac nije dostao
prodaji izložene sječine, a traži povratak jamčevine, koji bi se postupak
imao naročito uvesti kod dražbah šumskog erara.


Ad 5. Pošto ciena i vriednost producirane šumske robe (duge,
podvale, frizi) nije stalna i utvrđjena, već se mora ravnati po zakonu
tražnja i ponude kao svakogodišnjim regulatorima clenah, to se samo
po ?ebi razumije, da ni prodajne ciene sirovine, iz koje se dotična
šumska roba proizvodi, ne mogu ostati stalne i jednake, već se takođjer
ravnaju prema zakonu gornjih upliva.


Iz ovog glavnog pravila za šumske prodaje proizlazi, uz predpostavu,
da je šumsko-tehnička procjena stabala i kvalitativna klasifikacija
istih izpravna, da je godišnja sječina u svojoj cjelini samo tada
izpravno procienjena, kad se za svaku pojedinu procjenu sastavi, odnosno
proračuna posve samostalna, od uredske tarife sasma neodvisna
pristojbena ciena za kubičnu jedinicu sirovine i to putem analize ciena,
uplivisane samo svagdašnjim stanjem drvarskog trga. Jedinična pristojbena
ciena može, prema položaju tržišta, kod tražnje skočiti, a ako je
tržište slabije, opadati. Ovaj zakon, kojemu se sva trgovina svieta pokoriti
mora, ne će li da propadne s vlastite tvrdoglavosti, vriedi za sve
šumske proizvode, a naročito je od ovog zakona zavisna trgovina du-
gama u tolikoj mjeri, da se jedne godine dužice iz seljačkih kola pretovaruju
neposredno u vagon, drugi put pako leže kroz godine složene
na kolodvorima, pa se bez znatnog gubitka drvotržčevog, nikako ne
mogu prodati.


Da bi se pako dobila izpravna jedinična pristojba šumskih proizvoda
potrebiti su podatci, koje si stabla procjenjujući šumski činovnik
za svoj li analizu ciena može nabaviti samo uvidom u trgovačke knjige
i bilance, o jur svršenim poslovima. Pošto se pako ovo ne može tako
lako provesti, s toga valja tražiti uzrok event. višim procjenama baš u
nepoznavanju ovih faktora, njihovog sastava kao i njihove promjenjivosti.
Naročito pak uplivišu na rezultat analize ciena izpravno ustanovljeni
proizvodni i izvozni trožkovi, redukcioni faktori raznih sortimenata
zatim tržna kao prodajna ciena dotičnog proizvoda. Svaki od ovih faktora
pako može, ako njegovi sastavni dielovi nisu posve točno poznati.




ŠUMARSKI LIST 5/1903 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 2m —


biti uplivisan od zamašnih pogrešaka, od kojili ćemo primjera radi navesti
samo sadašnje troškove izradbe, koji su uslied izselenja pa konkurirajućom
absorpcijom domaćih radnika za Ameriku, Rumunjsku,
Bosnu i Rusiju veoma nestalnimi postali, tako da tamo, gdje su dužice
u prošloj godini još uz pogodba izradjivane, danas radnik lioće xia ih
izradjuje samo uz nadnicu. Drugi se pako činljeniei niti ne mogu na
mjesece unapried ustanoviti, jer su za poteg robe (Aufnahmsfahigkeit),
na svakogodiSnji trg dužicali, mjerodavni istom mjeseci svibanj i rujan.
Iz toga pak sliedi, da su za buduću još nejasnu prodajnu kampanju
sječina, danas taksatoru mjerodavne samo jedinično ciene lanjskih prodaja,
koje vriede kao jedino poznate.


Kod takove pako taksacicne prakse, kad se naime već u ovo jesenjim
i proljetnim mjesecima ove godine obavljaju novčane procjene
sječinah, koje će se istom u budućim jesenskim mjesecima prodavati
putem javne dražbe, ne smije se nitko čuditi ako se govori o precjenjivanju
prodajnih objekta, ako drvotržci, za koje ne može biti mjerodavna
šumarska procjenbena ciena, već položaj i potreba tržišta ili
veoma oprezno i probiraeki kupuju, ili se pako posve uzdržavaju od
ponuda-


Da bi se pako drvotržci održali na zdravom trgovinskom temelju,
sposobni za konkurenciju i voljni za kupovanje, te u svrhu da bi se
isti što više privezali o domaće tržište drvosječinah, probitačno bi bilo
narediti, da šumske uprave u svojim tekućim taksatornim po.slovima izrade
samo procjene tehničkih količinah, a da se novčane izklične ciene
ustanove istom pred samim razpisima dražbah, koje često sliede tek
nakon više mjeseci iza prociene drvnih gromada, čime bi se izklična
ciena približila pravim tržnim odnošajima, po čemu bi samo povoljno
uplivala na utakmicu.


Da bi se pako odstranili vrlo često čuveni prigovori o precjenjivanju
šurovina po šumskim uredima na prodaju izloženih, naročito pako
da bi se šumskim upravama dobavili podatci, koji su im potrebiti za
izpravnu analizu cienah, pa pošto se samo iz naših krugova mogu davati
najpouzdanije povremene informacije na temelju našeg prosječnog
izkustva i računah, bilo bi možda koristno, da se u stanovitim razdobjima
ili o kampanjskim terminima zatraže potrebiti podatci od odsjeka zagrebačkog
trgovačkog doma za trgovinu drvom, koji se dragovoljno unapried
u tu svrhu stavlja na razpoloženje visokoj kr. zemaljskoj vladi,
te će koli u interesu trgovine drvom, toli i domaćeg šumskog gospodarstva
rado poslužiti svimi mogućimi broj kami, koje će samo pribaviti
moći.


Ako tada šumski gospodar svoje telmičke procjene količinah prema
dendrometrijskim zasadama i razredima kvalitete izpravno sastavi, te




ŠUMARSKI LIST 5/1903 str. 47     <-- 47 -->        PDF

— 2:^7 —


ih na temelju pruženih mu podatalca pretvori u novčane vriednosti, tada
ne može izostati zdrava ]?onkurencija kupaca. Ne okrenu li pako ni tada
prilike na bolje, tada će valjati taj pojav smatrati dubljim obolenjem
drvnog trga u obće, te će se morati posegnuti za radikalnijim liekovima,
pošto se ne će smjeti skrštenim rukama gledati, da nam osobito
stare hrastove šume sasma izgube vriednost, ter od dana u dan sve
više propadnu. Da gornja bojazan nije posve neopravdana pokazuje"
o´/.biljna konkurencija, koja ugrožava hrvatsku trgovinu od strane Amerike,
Bosne, Rumunjske, pa i same Rusije.


Kod postojećih prilika i udomaćenom postupku, kojeg se drže naše
vlasti pri odobrenju ponudah, često je i „izradbeno vrieme" jednogodišnje
sječine ljuta rana domaće naše trgovine drvom. Ako se dražba
održava u kasnijim zimskim mjesecima, a odobrenje ponude Uzsliedi
istom nakon više nedjelja, dapače mjesecih, tad je vrieme za poradnju
i izvoz robe, koje je obično dozvoljeno do dojdućih proljetnih mjeseci,
bez krivnje dostalce preveć skraćeno, a da bi preostalo još onoliko razdoblje,
koliko je prodavalac dozvolio prigodom samog razpisa dražbe.
Pošto pako pretjerano zavlačenje odobrenjem drvotržčeve ponude istoga
drži u neizvjestnosti, prieči raniji nabavak jeftinijih radnikah i onemogućuje
ugovorno održanje roka za izradbu i izvoz robe, to valja posve
pravednim smatrati zahtjev drvotržaca kad mole: da se vrieme za izradbu
i izvoz ne opredjeljuje po šabloni, već uviek u skladu s veličinom
prodajnog objekta, osobito pako da se kod ratifikacije samoga
kupa jur ustanovljeni za poradnju rok, produlji barem za onoliko vrieme,
koliko je proteklo od dana dražbe pa do dana odobrenja ponude, a u
svakom slučaju, da se ratifikacija dražbenili ponuda pospješnom brzinom
riešenju privede. -´


Odsjek za trgovinu drvom pokorno podpisanog zagreb. trgovačkog
doma moli dakle visoku kr. zemaljsku vladu, da bi uvaživ gornje činjenice
i prilike blagoizvoljela narediti, da se u buduće iz dražbenili
uvjeta, uplivu i nadzoru visokoiste podčinjenih šumskih uprava, izluče
gore navedene kao po trgovinu drvom štetne ustanove, dielom pako,
da se dražbeni uvjeti dopune i makar barem u osnovnim svojim načelima
izjednače. Navedene predloge pako neka visokoista izvoli smatrati
kao podnesene lih u interesu trgovine drvom i domaćeg šumarstva, pa
od njih učiniti uporabu prema svojoj visokoj uvidjavnosti.


Visoke kr. zemaljsko vlade prepokorni


_^.-Odsjek za trgovinu drvom zagreb. trgovačkog doma.


U B u d i n š č i n i, 9. travnja 1903. Vilim Dojković, ´ T
kr. žup šum. nadzornik u m.