DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 272 --
Prije izlaska sunca, ne može se stoka na popašu puštati,
niti se smije u šumi posije zalaska sunca zadržavati.
Okružni šumar, odrediti će po broju i vrsti stoke mjesta,
u koju će se stoka puštati na popašu i žirovinu. Bliža nare


djenja o uživanju popaše i žirovine, propisati će ministar narodne
privrede.
(Nastavit če se).


Osvrt na članak: „Revizija gospodarstvenih
osnova".


u br. 4. »Šumarskog lista« od 1. travnja o. g. čitam pod
gornjim naslovom članak, preko kojega na dnevni red preći
ne mogu. Ne mogu zato : jer refleksivni dio tog članka iziskuje
potanku analizu tamo razvijenih načela, koja kao da ne stoje
u skladu niti sa postojećim zakonima niti sa kod nas udomljenom
šumsko-upravnom praksom. Odgovaram, jer držim, da
provedba tamo sadržanih načela, ne bi bila prikladna, da naše
stručne i stališke probitke promakne, pošto šablonsko poslovanje
na uhar našim šumama služilo ne bi.


Glede materialnog diela samoga članka (str. 145—157),
moram čitatelja uputiti na postojeću stručnu literaturu. Propisi
0 reviziji osnova u obće sadržani su u skoro svim djelima,
koja govore o uredjenju šuma, a kao specialni propisi nalaze
se u naputcima izdanim k provedbi odnosnih zakona, koji sam
sastavak gospodarstvenih osnova propisuju*. I provedbena naredba,
koja će se imati da izdade o uredjenju šuma naših


* Die Forsteinrichtung. Dr. F. Juđeioh. Dresden 1874. str. 374. .S98.
Die ForstbetriebseinrichtuDg. Dr. F. Graner. Tiibjngen 1889. str. 301. 313.
Die Forstabachiitzung. Dr. Bernh. Borggreve. Berlin 1888. str. 160—216.
Die Betriebs- unđ Ertragsregulirung đer Forste. Dr. C. Grebe. Wien 1879.
str. 432-451. 466-461.
Die Forstbetriebseinrichtung nach ihren gegenwartigen Aufgaben unđ Zielen


von
Adolf Rttr. v. Guttenberg. Wien 1876. str. 107.
Die Forsteinrichtung der Zukunft. Dr. M. Neumeister. Dresđen 1900. str. 87. 93.
Die Taxation der Privat- und Gemeindeforsten. W. Weise. Berlin 1883. str. 193.




ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 273 —


zemljištn. zajednica, morati 6e sadržavati potaniii propis, koj
će imati da iz cjelokupne strukovne literature i duha dotičnog
organizacionog zakona izvadi sve ono, što se bude za naše odnošaje
kao najshodnije smatralo. To će tada biti naš »vjeruju«,
kojeg će se svaki pojedini uredjivac imati držati pri izradku i
nadopunjenju gospod. osnova. Potreban je pako takav propis
tim više, jer se samo na njegovom temelju dadu u sklad dovesti
: a) poslovanje oko uredjivanja šuma, b) nadziranje i
c) izpitanje dotičnih sastavaka. Nedržim za suvišno, što sam
ovom sgodom čitatelja malo obširnije upozorio na odnosnu literaturu.


Ako je i u ovom obsegu onaj, koj de imati samo da izvadja
pojedine redove radove, od kojih se sam sastavak gospodarstvene
osnove i njena revizija sastoje, ne će trebati, to
će biti njeno svestrano poznavanje ipak potrebno onomu, koj
će imati te naše poslenike u same radove uvadjati i poslovanje
nadzirati, a po gotovo i onome, koj de imati gotove izradke
izpitivati. Vriedno je, da se u materialnom dielu članka osvrnemo
na primjer prištednjah i njihove uporabe kod II. banske
imovne obdine. Da je meni bilo odlučivati o razpoložbi tih
prištednja — ja ih nepotrošivoj glavnici pripojio ne bi, ili ih
barem ne bi sam o pripojio.


, Znamo da su etati imovnih obdina prema potrebi pučanstva
pasivni. Odatle šumske štete. Prištednje su pako mogude
ili samo u onim srezovima, koji su veliki i daleko od ovlaštenika-
trošača, ili pako u onim srezovima, gdje je ovlaštenika


Die Betriebseinriohtung iii kleinen Wlildern, insbesondere in Geimeinde- imd
Genossenschaft3walđern. L. Hufnagl. Prag 1897.
Das n´iirttembergische Gemeindewaldgesetz. L. Jiiger. Stuttgart 1884 str. 25—27.
i str. 71.


Die Privatforstwirt8chaft in Preussen. E. Andt. Berliu 1889. str. 25—51.


Die Schablonenwirt8chaft im Walđe. 0. E. Nej. Wien 1886. str. 48-56.


Instruktion fiir die Anfertigung der forstwirtschaftl. Betriebspliine. J. Binder.
Hermanstadt 1881. str. 36. 57.
Vorschriften fiir die Ausfiihrung der Forstvermessung unđ Abschiitzimgsarbeiten.
Berlin 1899.
Šumarski list br. 8. str. 466.




ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 28     <-- 28 -->        PDF

- 274 —
nestalo, ili ih je malo te ne mogu da potroše razpoloživi etat.
Nikako pako nisu te prištednje nastale odanle, što bi se iste
sumirale iz preostataka, koji bi* resultirali nakon podpune podmirbe
ovlaštenickih potreba — potreba nestegnutih! Samo u
ovom posljednjem slučaju smjele bi se po našem mnienju prištednje
pripajati nepotrošnoj glavnici. Dok ali znamo, da bivši
krajišnik dovoljno drva ne ima i da ga tišti breme propisanih
šumsko-odštetnih plaćanja, tad bi bilo možda shodnije, da se
pri takovim odlukama stavimo na stanovište narodno-gospodarstveno.
Sa tog gledišta bilo bi možda ovlaštenikom bolje
posluženo, da su te prištednje shodnimi i koristnimi investicijami
privedene na razpoložbu sadanjoj generaciji, ili ako to
već ne : da su njima u razmjernim iznosima odpisani šumskoodštetni
platežni propisi a svakako u onoj visini, koliko unovčena
vriednost tih prištednja iznosi. Kako velju, to je moj
skromni, osobni nazor. Taj se je u meni razvio odatle, što danomice
motrim težke prilike našeg seljaka i što držim, da se
uživa samo jednostavna šumska renta, pošto je postupnost u
šumskim užitcima ovlaštenikom imovne obćine potrajnim uredjenjem
šuma već jedanput osjegurana, to se tad kapitalizovanju
te rente (ili tekućih elata) ne bi smjelo pristupati, već
bi valjalo nje kao potrošive i potrošku privesti. Medjutim imade
kod ovakovih prigoda i sam vlastnik šuma da svoju reče, pa


kako je njemu drago, mora i meni da bude pravo.


U osvrtu na drugi dio članka, u kom se odrazuje tenor
ciele razprave, moram da želju za »posebnim taxacionalnim
uredom kod naše kr. zem. vlade« suzbijem onom starom: bene
docet qui bene distinguit! Podjedno neokljevam niti časa jja
izjavim: kako, po mojem mnienju, ta kopija tudjih odnošaja
ne može da bude prikladnom, da se š njom postigne brzo i
jeftino uredjenje šuma naših zemljištnih zajednica, jer se tomu
načinu uredjenja opire njihova pravna, uprava i posjedovna
oeebina. O tome ćemo biti brzo na čistu ako promotrimo,
kako i gdje su ponajprije nastali ti taksacionalni uredi. Vrhovna
uprava državni h šuma trebala je da u stotinu administra




ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 275 —


tivnili slučajeva i brzo odgovori na razna pitanja nastala o uporabi
državnih šuma. Odluke glede veleprodaja državnih šuma,
državne proračunske potrebe pa i same odluke o organizaciji
državne šumarske službe iziskivale su brz, jasan i obsežan odgovor.
Odluke 0 gospodarstvenim načelima, o ustanovljenju
obhodnja i uporabnih doba, o njihovom sniženju ili povišenju,
koje je u konkretnim slučajevima imao da vrhovni upravitelj
državnih šuma stvori, nukale su ga, da sebi o bok prisloni
organ stojeći pod njegovim neposrednim utjecajem. 1 tako je
nastao centralni taksacionalni ured, jer je samo tako tom vrhovnom
upravniku državnih šuma bilo omogućeno da tehnički
i upravni dio dovede u harmonički spoj, da predusretne odnošajima,
koji bi bili morali bezuvjetno onda nastati, kad bi bilo došlo
do sukoba starih gospodarskih tradicija sa modernim šumskotehničkim
udesbami. To isto, što je učinila državna vrhovna
šumska uprava kao predstavnik vlastnika tih šuma, mogao je
i učinio je i drugi privatni veleposjednik šuma. Odlučio se je
na takovu organizaciju u svojoj vrhovnoj šumskoj upravi tim
pripravnije, što je uvidio, da će si putem tog taksatornog ureda
moći u pitanjima razpoložbe sa svojim šumskim vlastničtvom
iahko, brzo i temeljito odgovoriti; što će preko tog ureda
moći da u mnogim svojim šumskim upravama, poslujućima
pod najraznoličitijim okolnostima, jedinstveno provede ona
glavna načela, koja je od slučaja do slučaja držao kao po se
i po uporabu svojih šuma najshodnijimi. Iz tih predpostavaka
sijedi jasno, da bi mi u Hrvatskoj, kad bi imali zemaljskih
šuma, već odavna imali u šumarskom odsjeku i taksacionalni
ured, ter o toj instituciji ne bi trebalo tek preko »Šum. hsta«razpravljati.
Sasma naravno, jer bi u tom slučaju bio šumarski
odsjek kr. zemaljske vlade i gospodarstveni faktor, kojemu bi
prinadležalo vodjenje recimo ekonomske uprave i uporabe tih
zemaljskih šuma


Ovako ali, kako stvari danas stoje, gdje je postojeći šumarski
odsjek po glasu §. 4. zakona od 22. siečnja 1894.
ustrojen »za šumarsko tehničku službu«, gdje po glasu §. 4.




ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 276 —


zakona od 26. ožujka 1894. »imadu gospodarstvene osnoveprograme sastavljati šumarski stručnjaci usposobljeni za samostalno
vodjenje šumskog gospodarstva (§. 6. i li.) sporazumno
sa zastupnici odnosnih posjednika šuma« i gdje »izpitane gospodarstvene
osnove odobrava kr. zemaljska vlada« (§. 6. i 7.)
ne može biti govora o ustrojstvu taksacionalnih ureda u šumarskom
odsjeku kr. zem. vlade, barem tako dugo ne, dok se
postojedi zakonski propisi, novimi zamienili ne bi. Gornjemu
naumu protivi ^e za sada i §. 55. nap. C o uredjenju imovno
obćinskih šuma. Sve je ovo pako sasma naravno, uvažili se,
da je šumarski odsjek u prvom redu i poglavito organ kr. zemaljske
vlade osnovan samo u nadzorne svrhe, da je to organ
kojim se kr. zem. vlada služi, da putem njega vrši svoj vrhovni
nadzo r nad šumama u zemlji. Pošto si pako visoka
kr. zem. vlada jošte niti jednim zakonom nije arogirala pravo
da utječe i u gospodarstvena pitanja, na nadzor joj
podvrženih šumsko-posjedovnih kategorijah, jer gospodarstvena
pitanja ima da riešava predstavnik dotičnog šumovlastnika, to
je jasno da ona ne može na sastava k gospodarstvenih osnova
vršiti upliva, ved da to imade činiti sam vlastnik.


Medjutim niti ne postoji po mojem mnienju potreba takovog
ostvarenja. Ona ne postoji za to: jer su kod imovnih
obćina osnovani organi koji o uredjenju šumskog gospodarstva
i 0 vodjenju njegove evidencije brigu voditi imadu.


Nepostoji takova potreba niti za šume zem. zajednica, jer
se je tamo već sam zakon pobrinuo i taksativno odredio, tko
za iste gospodarsvene osnove sastavljati imade. Tko se je pako
bavio pitanjem o uredjenju šuma, tko znade iz kojih se sve
pojedinih radnih dielova i izradaka sam uredjajni
elaborat sastoji i koje faze isti prelazi dok gotov i zaokružen
dodje na stol izpitatelja, taj našem u zemlji služećem i državno-
izpitanom šumarsko-upravnom osoblju, za pojedine radove
potrebne kvalifikacije odreći ne smije.


Imao sam prilike, da sam u četiri županije u taksacionalnouredjajne
poslove uvadjao za upravu obćinskih šuma dodjeljene




ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 277 —


mi kot. šumare, pa moram potvrditi, da su se dotični stručari
tim poslovom podavali osobitim zanimanjem, svom ljubavi, ter
da je mnogi i mnogi upravo tim povodom opeta se ladao
knjige i u njoj pabirčio one detaile, koji su se već poodavno
otresenom školskom prašinom, u pojmove sama bili razplinuli.
Uz valjano izradjeni uredjajni naputak i shodno uvedenje n
sam rad, biti će tim organom obava tekućih predradnja za
sastavak gospod. osnova sasvim lahka. No ideja o ustrojenju
taksacionalnog ureda niti s praktične strane provediva nije.
Već i za to ne, što mi imamo u zemlji oko 1100 zem. zajednica,
kojih objekte urediti valja, neračunajuć ovamo jošte i
ogromnu šumsku ploštinu imovnih obćina. Sto će na taj
ogromni zadatak »jedan ili najviše dvojica viših urednika?«


Živo je u nas svijuh zanimanje oko pitanja kako će se
imati urediti naše zem zajedničke šume. Zanimaju nas znati:
i načela po kojima će se same detailne radnje obavljati i
principi, koji će se ža buduće gospodarenje udariti. Naravno
je, da će to sve imati riešiti provedbena naredba, koju željno
očekujemo.


I neželeć istoj prejudicirati moram ipak sada, kad sam se
izjavio proti ustrojenju taksacionalnog ureda, da se izjavim o
načinu, kojeg držim da bi za uredjenje zem. zajedničkih šuma
bio najprikladniji. Po mom mnienju, a obzirom na zakon od


26. ožujka 1894. valjalo bi uredjajne radnje ovako organizovati:
1. Sve predradnje za gospodarstvene osnove i gospodarstvene
programe imade za šume svog uredovnog područja, izraditi
dotični kr. kot. šumar, kojemu se po potrebi imadu
pridati privr. pomoćni organi.
2. Na koliko se kr. kot. šumar sa timi poslovi ma skog
razloga ne bi htio ili mogao baviti, imao bi se za dotični
kotar prelazno imenovati šumsko-uredjajni povjerenik.
3. Te organe uvodi u smislu propisali uredjajuo-provedbeue
naredbe, u laksacionalno i šumsko-uredjajno poslovanje
dotični kr. žup. šumarski nadzornik i nadzire ih. U županijah
gdje tom zadatku sam žup. nadzornik udovoljiti mogao ne bi,


ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 278 —


dodjeljuju se istomu prelazao, ali sa samostalnim djelokrugom
providjeni shodno eksponirani, stariji i izkusniji kr. kot. šumari
; eventualno od umirovljenih kr. šumarskih zvaničnika
takovi, koji se timi poslovi zanimahu i za njih volju imadu.


Kr, žup. šumarski nadzornik sa tim osobljem izradjujeredigira konačno uredjajne elaborate.


4. Izaslanici kr. zem. vlade imadu žup. šum. nadzornike
uvesti u te radnje, nakon konferencionalnog pretresanja samih
ustanova naredbe izradbom -primjera u praksi, e da se tako
zajamči jedinstveno shvaćanje i jedinstvena provedba dotičnih
propisa. Ti izaslanici mogu od slučaja do slučaja, a osobito
onda i ondje, gdje se to obzirom na osobitu gospodarstvenu
važnost uredjajnog objekta potrebnim ukazuje (veći šumski
posjed, više uredjajnih razreeda, preborno gospodarenje, opredjeljenje
užitka samo po drvnoj gromadi i prirastu i t. d.),
izradjene elaborate, preizpitati i na licu mjesta.
5. Svagda i svagdje imade se privatnoj strukovnoj konkurenciji
prepustiti uredjenje šuma onda, ako to zem. zajednica
naročito zahtjeva. Nu dotični stručnjak, koji se timi poslovi
baviti kani, imade si za obavu istih izhoditi posebno
ovlaštenje od kr. zem. vlade. To ovlaštenje, izdano i ovršavano
u okviru gornjih točaka 1 i 3, osjeguralo bi
zem. zajednici i tehnički izpravni izradak osnove, a shodnimi
ustanovami u poslovnom ugovoru, moglo bi se iste očuvati i
od svake materijalne štete, dočim bi se ovim načinom što ranije
dovršenje uredjajnih elaborata omogućilo.
Ne ima dvojbe, da bi se takovom organizacijom uredjajnog
rada do uredjajnih elaborata došlo:


a) prije i brže, jerbo će 8 žup. šumarskih nadzornika
pojačanih možda na broj 14—16 krstimo ih »uredjajnika«
brže i laglje moći odpočeti radom, no bi to »jedan ili recimo
najviše dva viša urednika« šumarskog odsjeka činiti moglo; a
najednom i u cieloj zemlji,


b) jeftinije, jerbo bi odpali svi redoviti troškovi spojeni
već izašiljanjem uredjajnika iz Zagreba do same županije.




ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 279 —


c) Sami pako elaborati dobili bi pri ovakovom načinu
razdiobe rada i u tehničkom pogledu, jer bi se u njima odsjevale
sve one činjenice koje uplivišu na raznolikost gospodarstvenih
odnošaja, ter se u iste ne bi moglo ušuljati onoliko
šablone, koliko onda kad bi na sastavak istih utjecali samo
»jedan ili recimo najviše dva viša urednika« šumarskog odsjeka.


Čudno mi zvuči u tako ozbiljnoj razpravi stavak: »Posjednici
šuma žacaju se (!) predati takove radnje privatnom
poduzetniku, jer uz često znatnu odštetu, što ju poduzetnici
traže, ipak ne imaju sjegurnosti, da će gospod. osnove doista
i prema propisima zakona izvedene i po oblastima odobrene
biti« (str. 160); pa je na isti težko mirno odgovoriti, posto
bi isti mogao izazvati sve ostale stručare u zemlji osim »onog
jednog ili najviše dvojicu viših urednika«. U točki petoj pokazao
sam put, kojim se svoj toj bojazni dade predusresti; a
ne dvojim niti časa, da oblasti moraju odobriti svaki izradak
kad je on prema propisima zakona izveden. A u sistemu, »preizpitanja
« osnove ter »odobrenja« njena, sagradjena su dva
stepena koji jamče, da će se privatnom poduzetniku osnova
na prerađuju tako dugo vraćati dok korektno izradjena ne
bude; dočim se s druge strane lahko dade učiniti odredba, da
se zaslužbina poduzetnikova izplaćuje samo prema likvidiranim
djelovom samog izvađka. U koga je idealne ljubavi k struci i
kolegialne snošljivosti, taj će takove izjave koje je g. pisac
članka »Revizija gosp. osnova« u tom svom članku objelodanio
odkloniti, očekujuć, da će se samo slavno uredničtvo pobrinuti
za to, da se tim riečima oduzme sva izazivna oštrina. Ako se
i nekanim pridružiti mnienju, da se je onom stavkom možda
htjelo radnje oko sastavka osnova monopolizovati, to moram
izjaviti, da centraliziranje i neliberalno stezanje ter ograničivanje
topoglednog poslovanja, kao u postojećenom zakonu neosnovano,
zagovarati mogao ne bi. (Držimo, da uredniČtvo svoje
objektivno stanovište najbolje čuva, kad je priobćilo mnienje
koje zagovara ustrojstvo taksacijonalnog ureda, a sada priobćuje
mienje koje na protivnom stanovištu stoji. Ured.)




ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 280 —


Da ali ne budem zlo shvaćen prigodom ovdje razvijenih
mislih, to naglašujera, da držim potrebnim, da se u šumarskom
odsjeku potrebno osoblje namjesti već i zato, da se
pomoćju brojnijeg osoblja i obava posala specialisirati uzmogne.
Svakako će ta potreba postati akutnom — na koliko već ne
obstoji — onda: kad će uredjajnici iz 8 županijah i stodobno
svoje izradke na odobrenje predlagati. Pa tada će pitanje i o
trošku morati ustupiti prednost potrebi.


Pitanje o zavedenju šumarskih pokušališta u zemlji, neka
se ne spoji sa pitanjem šumsko-uredjajnim zato: što ono prvo
iziskujuć strogo znanstven u podlogu, spada obzirom na rukovodjenje
i provedbu lih u ruke kr. šumarske akademije. Biti
će naravno stvar same organizacije pokušališta, na koliko će
isto reflektirati, da mu se stave na razpoložbu vanjske sile.
Ondje ali, gdje se imade poraditi o ustanovljenju posljedaka
znanstvenim putem, koj često puta iziskuje poslovno vrieme od
više godina i sistematski rad*, ne valja uzporedjivati resultate
postignute administrativnim putem lih pozivom na autoritet.
Jer dok nam abstraktna znanost na temelju saobćenih podataka
pomaže, da njezine zaključke vlastitim razborom kontroliramo
i tad da ih kao dogme primamo, ter ih se u našem
strukovnom radu držimo, to odredbe primljene pod trhom autoriteta
obično samo tako dugo obdržavamo, dok nas administrativni
pritisak tomu prinudjuje. A ako su takove odredbe
u nesuglasju sa teorijom, koju smo prije o predmetu učili, tad
nam takove odredbe nikako ne prelaze u krv. Po hrvatske šumarske
odnošaje i po našu strukovnu literaturu bilo bi stoga
po mom mnenju pogubno, da u cienu taksatorskog ureda pitanje
0 šumarskih pokušalištih pokopamo u administrativnom
autoritetu; pače nam i za buduće valja svakom zgodom osnuće
šum. pokxišališta reklamirati. Znanost i znanstveno iztraživanje


* Vidi: Die Kothbiiolie in Bezug aiif Ertrag, Zuwacha und Form. Dr. F. Baur.
Berlin 1881. Wachstum und Ertrag normaler Kothbuchenbestilude. Dr. Adam Sohwappach.
Berlin 1893.


ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 281 —


ne smije nikada postati pepeljugom. Ona je sama po sebi autoritet
i to najvišji i neosporivi autoritet, kojega administracija
u nijednu ruku priklještriti ne smije, već se posljedkom njenog
iztraživanja savjestno služiti mora.


I okolnost, što su kod njekih imovnih obdina podugo sastavljane
gospod. osnove i ne prebrzo obavljene revizije, ne
govori u prilog osnutku posebnog taksacionalnog ureda. U
§§. 65. i 56. nap. C. sadržana su sva sredstva, koja su potrebna
bila, da se ti poslovi čas prije ovrše, stajalo je samo
do nadzorne vlasti, da ih provesti dade; odnosno da za jedinstveno
postupanje nadopuni naputak C. onako, kako to za postignute
cilja nuždnim drži. Nije li pako nadzorna vlast razpolagala
sa dovoljnim brojem i shodno spremljenim za te poslove
osobljem, tad se je imala o tome shodno pobrinuti.


Veliko zanimanje za šumsko-uredjajne radnje kao i živa
želja, da se šume naših zeraljištn. zajednica što prije urede
s jedne strane, a nastojanje: da se kr. kot. šumari privedu
pravom svojem zadatku i naravnom svom djelokrugu
s druge strane, ponukali su me, ter sam k aktuelnom tom pitanju
progovorio. Pa i zato, jer me je izkustvo uvjerilo, da bi
se opisanim načinom po mom mnienju svrha prije, bolje i uharnije
postigla, no da recipiramo način u tudjim krajevima i pod
drugima okolnostima možda sasma shodan, ali za nas neprikladan.
Prema početnom kulturnom razvoju našem primorani
smo često, da importiramo i recipiramo puno toga iz vana.
Grieh je, kad to činimo onda, kad smo vlastitim izkustvom
nješto boljeg kod kude stvorili i pribrali. Nakanjeni rad oko
uredjenja naših zem. zajedničkih šuma uspjeti će nam ali istom
onda, ako k tim poslovom pristupimo stručno-tehnički sasma
spremni a svom prostodušnošču i bez predsuda, pri čemu neka
nas vodi stari zakon glaseći; »Die Forsteinrichtungsregeln haben
sich dem Walde und nicht dieser der Forsteinrichtung anzupassen
«.


Vilim Dojković,
Icr. sup. šum. nadzornik u miru.


19