DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 289 - Frangeš, Buša. Das Rind. Disartacijona razprava, koja potanko opisuje naše domaće rogato blago, poznato pod imenom buša. Merk´s, Hausthierheilkunde l´iir Landwirthe. Ovo je već 9. izdanje ovoga obljubljenoga više praktički državnoga djela, preradjeno po L. Hoffmannu. Izašlo je nakladom E. Ulmera u Stuttgartu. Ciena 4 K. 80 fil. LolI, unsere essbaren Pilze. Šesto izdanje izašlo kod Lauppa u Tiibigenu. Ciena 2 K. 40 fil. Ovo djelo, koje je ukrašeno sa 14 koloriranih tabla, u glavnom opisuje one jestive gljive, koje se n e mog u zamieniti sa otrovnicami; ujedno je sadržana u djelu uputa, kako da se gljive za jelo pripravljaju. Scliupfer, die Entwickelung des Durchforstungsbetriebes u. s. w. Dobiva se u knjižari kod Fricka u Beču uz cienu od 2 K. 40 fil. Djelo je ovo obradjeno s osobitim obzirom na bavarske odnošaje. Jira, Weisskirchner Vorlagen fur Kalligraphie und Situationszeichnen. Do sele izašao je samo I. dio: kaligrafija, te je na 9 tabla raznovrstno pismo predočeno s odgovarajućim tekstom. Kauschinger´s Lehre vom Waldschutz. Ovo je ovoga poznatoga i naročito u kruzima praktičnih šumara vrlo obljubljenoga djela već 6. izdanje izašlo u Berlinu kod P. Parej´a a ciena mu je 4 K. 80 fil. Soukop, Compendium der Staatsrechnungswissenschaft in Fragen u. Antworten. Izašlo je vlastitom nakladom pisca (Beč, VIII. Kochgasse 27.). Zakoni i normativne naredbe. Naredba kr. hrT.-slaT.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 33. travnja 1903., br. 23.153., glede sastavka gospodarstvenih osnova i programa, te godišnjih dvosječnih i ogojnih predloga po zakonu od 36. ožujka 1891., kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom (Sboruik 1891., kom. IX. br. 29.). Gospodarstvene osnove odnosno gospodarstveni programi. § 1 Gospodarenje u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom (§§. 1. i 3., al. 3. i 14. b—h, zakona), imade se u pravilu urediti gospodarstvenom osnovom. Ako ukupna šumska površina ne ima više od 100 kat. jutara, tad se ima za takovu šumu sastaviti gospodarstveni program. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 290 — Za šume od veće površi može se pređhodnom dozvolom kr. zemaljske vlade sastaviti gospodarstveni program samo tada, ako su prilike šume obzirom na njezin položaj i promet nepovoljne. Ako se ukupna šumska površina poveća iznad 100 kat. jutara odnosno, ako se prometne prilike poboljšaju, tad se ima za dotičnu šumu, u koliko međjutim inače odredjeno ne bude, nakon izminuća tekućeg desetgodišta, za koje je sastavljen gospodarstveni program, sastaviti gospodarstvena osnova. §. 2 Gospodarstvena osnova i gospodarstveni program imaju se sastaviti prema načelom §. 1., al. 1. i 2, zakona i prema propisom naputka za sastavak gospodarstvenih osnova odnosno programa. Ako li je šumska površina tako velika, da se na temelju sastavljene gospodarstvene osnove (programa) mogu godimice neprekidno iz šume crpiti glavni užitci, koji odgovaraju postojećim stojbinskim i sastojinskim odnošajem, tad će biti u smislu zakona osigurana u šumi trajnost užitaka, ako se uzporedo istim načinom skrbi za ponovni ogoj posječenih površina i šumskih čistina. Ako je pako površina tako malena, da se glavni užitak ne može racionalno crpiti svake godine, tad će se šumsko gospodarenje smatrati potrajnim onda, ako se posječene površine odmah pošume. § 3. Gospodarstvene osnove odnosno programi za šume, navedene u §§. 1. i 3., al. 3. zakona, imadu sastaviti, usposobljeni šumarski stručnjaci sporazumno sa zastupnici odnosnih posjednika (§§. 4. i 6. zakona). U tu svrhu ima za taj posao opredieljeni šumarski stručnjak (§ 13. 0 n.) ponajprije sam obaviti sve tehničke predradnje, koje su navedene u §§. 1.—12. naputka za sastavak gospodarstvenih osnova odnosno programa. Nakon obavljenih predradnja razložiti će šumarski stručnjak zastupnikom posjednika svrhu, cilj i korist uredjenja budućeg gospodarenja u šumi, pak će š njimi sporazumno ustanoviti: 1. vrst medjašnih znakova; 2. obseg gospodarstvenih jedinica; 3 vrst gojit se imajućeg drveća ; 4. vrst uzgoja i visinu obhodnje (uredjajnog, odnosno uporabnog doba); 5. načiv pomladjivanja; 6. sječni poredak ; |
| ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 291 — 7. način uživanja glavnih, medjutimnih i nuzgređnih užitaica; 8. ine možda nuždne mjere, Isoje se odnose na buduće gospodadarenje (vidi §§. 14.—23. naputka), i o tom sastaviti zapisniJJ, u Icoji se imaju uvrstiti eventualni prigovori zastupnikah posjednika i sve bitne izjave stručnjaka. Dalnje u spomenutom naputku navedene radnje oko sastavka gospodarstvenih osnova (programa) obaviti će sara šumarski stručnjak, O vanjskih predradnjah za sastavak gospodarstvenih osnova (programa) za rečene šume imade šumarski stručnjak sastaviti godišnj i radn i program , koji će kr. kotarska oblast (gradsko poglavarstvo) predložiti županijskom upravnom odboru, odnosno u slučajevih §. 9. zakona, kr. zemaljskoj vladi na odobrenje. Nadzorne oblasli imadu bditi nad tim, da se posjednici navedenih šuma u svakogodišnjem proračunu pobrinu za pokriće nuždnih troškova. § 4. Ako se je polučio sporazumak šumarskog stručnjaka i zastupnika posjednika glede svih navedenih točaka, tad će prvi prema tomu sporazumku izraditi gospodarstvenu osnovu odnosno program, kojemu valja kao prilog priložiti u predidućem §. spomenuti zapisnik. §.5. Ne poluči li se sporazumak, tad će šumarski stručnjak predradnje i zapisnik (§. 3. o. n.) zajedno sa svojim strukovno-obrazloženim mnienjem predložiti kr. kr. kotarskoj oblasti (gradskom poglavarstvu, odnosno kod pl. obćine turopoljske županu turopoljskom). Kr. kotarska oblast (gradsko poglavarstvo) imade spomenute spise podastrieti županijskom upravnom odboru, dočim će ih poglavarstva gradova, naznačenih u §. 1. zakona od 21. lipnja 1895. ob ustroju gradskih obćina u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, odnosno turopoljski župan neposredno podastrieti kr. zemaljskoj vladi. Županijski upravni odbor, odnosno kr. zemaljska vlada, dati će predmet po šumarskom stručnjaku u prisuću zastupnika posjednika izpitati prema potrebi i na licu mjesta. O tom uredovanju ima se sastaviti zapisnik. Ako se pri tom postigne sporazumak, tad će županijski upravni odbor (kr. zemaljska vlada) dotični zapisnik i sve podnesene mu spise povratiti kr. kotarskoj oblasti (gradskom poglavarstvu, odnosno turo poljskom županu) u svrhu uručenja dotičnom šumarskom stručnjaku na dalnju izradbu gospodarstvene osnove odnosno programa (§. 4. o. n.). Ne dodje li do sporazumka, tad će županijski upravni odbor u prvoj, odnosno u slučaju §. 9. zakona, kr. zemaljska vlada u prvoj i zadnjoj molbi izdati u predmetu odluku. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 292 — Proti odluci županijskog upravnog odbora dozvoljen je utok na kr. zemaljsku vladu (§. 4., al. 3. zakona). Nakon pravomoćnosti odluke izraditi će šumarski stručnjak u smislu iste gospodarstvenu osnovu odnosno program. §. 6. Izrađjene gospodarstvene osnove odnosno programi imadu se u dva primjerka predložiti nadležnoj kr. kotarskoj oblasti. Ova će obzirom na položaj šume opredieliti obćinsko poglavarstvo, kod kojeg će se gospodarstvena osnova (program) na 30 dana javno izložiti na uvid posjednikom (ovlaštenikom). Obćinsko poglavarstvo imati će 8 dana prije izložnog roka običajnim načinom ovo izloženje proglasiti uz naznaku prvog i posljednjeg dana izložnog roka. Podjedno valja u oglasu uputiti posjednike, da mogu izloženu gospodarstvenu osnovu odnosno program uviditi, te svoje eventualne prigovore kroz cielo vrieme izložnog roka, a najkašnje za 14 dana po izminuću ovoga, predati kod obćinskog poglavarstva, budi pismeno, budi ustmeno u zapisnik. Unutar izložnog roka ima se opredieliti i oglasiti jedan dan, kada će sastavitelj gospodarstvene osnove odnosno programa u uredu obćinskog poglavarstva dati posjednikom (ovlaštenikom) potrebita razjašnjenja o izloženoj gospodarstvenoj osnovi odnosno programu. Gospodarstvene osnove (programi) za šume gradskih obćina imadu se predložiti dotičnom gradskom poglavarstvu, a one za šumu Turopoljski lug i za šume pl. turopoljskih sudčija županu pl. obćine turopoljske na gore propisano uredovanje i proglašenje. Nakon izminuća izložnog roka ima obćinsko ili gradsko poglavarstvo odnosno župan pl. obćine turopoljske, na gospodarstvenoj osnovi odnosno programu staviti uredovnu potvrdu o tom, da je bio kroz 30 dana na uvid izložen i da je njegovo izloženje svestrano proglašeno bilo. Ovakovom potvrdom providjena gospodarstvena osnova odnosno program ima se zajedno sa eventualno uloženim! prigovori najdulje za 8 dana nakon izminuća prigovornog roka nadležnim putem predložiti županijskom upravnom odboru, odnosno u slučaju §. 9. zakona (§. 5. ove naredbe), kr. zemaljskoj vladi, odjelu za unutarnje poslove. §. 7. Županijski upravni odbor dati će izpitati predloženu gospodarstvenu osnovu odnosno program po županijskom šumarskom izviestitelju na licu mjesta. Ako proti sastavljenoj gospodarstvenoj osnovi odnosno programu nije najavljen prigovor, tad ima županijski upravni odbor izpitanu go |
| ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 293 — spodarstvenu osnovu sa stručHim ranienjem županijskog šumarskog izviestitelja predložiti na odobrenje kr. zemaljskoj vladi, a izpitani gospodarstveni program u vlastitom djelokrugu odobriti i providiti odobravajućom zaporkom, ako nije proti odobrenju istoga županijski šumarski izvjestitelj uložio predstavku (§. 4., al. 6. zakona). Ako je proti sastavljenoj gospodarstvenoj osnovi odnosno programu najavljen prigovor , tad će se županijski šumarski izvjestitelj prigodom izpitanja gospodarstvene osnove odnosno programa na licu mjesta obazrieti na stavljene prigovore, te izpitav stanje stvari nastojati, da se sa posjednici (ovlaštenici) postigne sporazumak. Ako se postigne sporazumak, tad će županijski upravni odbor prema polučenom sporazumku eventualno nadopunjeni ili izpravljeni gospodarstveni program u vlastitom djelokrugu odobriti, ako nije županijski šumarski izvjestitelj proti odobrenju istoga uložio predstavku, a gospodarstvenu osnovu predložiti kr. zemaljskoj vladi na odobrenje. Ne postigne li se sporazumak, tad valja, da županijski upravni odbor, uzev u pretres strukovno obnašašće i mnienje županijskog šumarskog izviestitelja, donese o stavljenih prigovorih posjednika prvomolbenu odluku. Proti ovoj odluci dozvoljen je nezadovoljnoj stranki utok, a proti odluci, izdanoj glede gospodarstvenoga programa, županijskom šumarskom izviestitelju predstavka na kr. zemaljsku vladu u roku od 14 dana. Cim su prigovori, odnosno eventualna predstavka riešeni, ili čim se kr. zemaljska vlada ne izjavi u roku od 14 dana o predstavci županijskog šumarskog izvjestitelja (§. 28. zakona od 5. veljače 1886. o upravnih odborih u župavijah), županijski će upravni odbor gospodarstveni program odobriti i providiti odobravajućom zaporkom. . §. 8. Predloženu gospodarstvenu osnovu, proti kojoj nije najavljen prigovor, ili je najavljeni prigovor po županijskom upravnom odboru pravomoćno riešen, odobrava kr. zemaljska vlada i providja odobravajućom zaporkom. Ako je proti odluci županijskog upravnog odbora, izrečenoj u smislu §. 7. al. 5. ove naredbe, uložen utok, odnosno predstavka, tad će kr. zemaljska vlada u jednoj riešitbi odlučiti glede utoka, odnosno predstavke i glede odobrenja gospodarstvene osnove. § 9. Sa gospođarstvenimi osnovami odnosno programi, šuma, spadajućih obćinam gradova, koji su neposredno podredjeni kr. zemaljskoj |
| ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 294 — vladi, i onima šume Turopoljski lug, kao i šuma svih u §. 2. zakona od 1. svibnja 1895 o uredjenju plemenite obćine turopoljske, navedenih plemenitih sudčija, postupati će kr. zemaljska vlada smislu shodno prema ustanovama §§. 7. i 5. ove naredbe. § 10. Posjednici šuma, navedenih u §. 14. slovo b,—h. zakona, dužni su prema naputku za sastavak gospodarstvenih osnova odnosno programa po usposobljenom šumarskom stručnjaku sastavljene, te po njima i po sastavitelju podpisane gospodarstvene osnove odnosno programe u dva primjerka neposredno predložiti županijskom upravnom odboru na izpitanje. Ovaj će ih po županijskom šumarskom izviestitelju izpitati dati na licu mjesta, pak će gospodarstvene programe u vlastitom djelokrugu odobriti i providiti odobravajućom zaporkom, dočim će gospodarstvene osnove uz stručno mnienje županijskog šumarskog izvjestitelja i uz vlastiti predlog podastrieti kr. zemaljskoj vladi na odobrenje. Proti odluci županijskog upravnog odbora, izrečenoj glede gospodarstvenog programa, dozvoljen je posjedniku utok, a županijskom šumarskom izvjestitelju predstavka na kr. zemaljsku vladu. §. 11. Ako se prigodom sastavka gospodarstvene osnove odnosno programa izpostavi, da će se uz redoviti uživati još i kakov vanredni prihod, ili da će se redoviti prihod uživati putem predhvata, tad valja za to prije sastavka gospodarstvene osnove odnosno programa izhoditi privolu kr. zemaljske vlade. Prigodom odobrenja gospodarstvene osnove odnosno programa, imade se u takovih slučajevih u odnosnoj odobravajućoj zaporci izkazati količina vanrednog godišnjeg prihoda, a u slučaju predhvata izrično navesti, kada i u kojih alikvotnih dielovih ovaj na uživanje dospieva. §. 12. O usliedivšem odobrenju gospodarstvene osnove odnosno programa ima se obaviestiti posjednik uz dostavu jednog primjerka gospodarstvene osnove odnosno programa, dočim će si drugi primjerak pridržati županijski upravni odbor, odnosno u slučajevih §. 9. zakona, kr. zemaljska vlada § 13. Sastavak gospodarstvene osnove odnosno programa za šume posjednika, navedenih u §. 1. zakona, spada medju vanredne poslove |
| ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 295 — stručne uprave i šumskog gospodarenja, a dužan ih je šumarski stručnjak (§§. 6. i 7. zakona), odnosno šumarski tehničar kr. kotarske oblasti §§. 10. i 11. zakona), na poziv posjednika šume obaviti. U koliko uvjeti namještenja šumarskog stručnjaka inaku odredbu ne sadržavaju, imati će posjednik šumarskom stručnjaku za taj vanredni posao namiriti propisane putne pristojbe za vanjsko poslovanje oko predradnja, kao i povjerenstvene troškove nastale uslied uredovanja, propisanih´u §§. 3 , 5., 6., i 7. ove naredbe; zatim dati mu odštetu za uporabljeni pisaći i risaći materijal, kao i primjerenu odštetu za uporabljenje mjeračkih strojeva, u koliko ovi predmeti nisu vlastničtvo posjednika. Svaki račun šumarskih stručnjaka o rečenih putnih pristojbah i odštetah ima se po nadležnoj kr. kotarskoj oblasti (gradskom poglavarstvu) propisno izpitati i obraditi. Osim toga dužan je posjednik o svom trošku pribaviti za obavljanje vanjskih radnja u šumi potrebite radnike,, kao i evantualni pođvoz za strojeve. U slučaju potrebe dodielit će kr. zemaljska vlada u svrhu pospješenja radnja oko sastavka gospodarstvenih osnova odnosno programa šumarskom tehničaru kr. kotarske oblasti (§§. 10. i 11. zakona) u pripomoć nuždne tehničke sile. Putni troškovi županijskih šumarskih izvjestitelja, narasli oblastnim izpitivanjem gopodarstvenih osnova odnosno programa (§§. 4. i 15. za kona) namiriti će se iz županijske putne naklade. § 14. Sve gospodarstvene osnove, sastavljene za šume, navedene u §§. 1. i 3. al., zatim §. 14. slovo b.—h. zakona, a odobrene prije krieposti zakona, imaju se u roku od tri godine u §. 5. al. 1. o. n. propisanim putem predložiti kr. zemaljskoj vladi na uvid i eventualnu dalnju odredbu, a dotičnom izvješću županijskog upravnog odbora ima se priložiti stručno mnienje županijskog šumarskog izviestitelja. U tom slučaju može sastavak nove gospodarstvene osnove (pro grama) usliediti samo na temelju posebne odredbe kr. zemaljske vlade. Posjednici navedenih šuma, za koje su gospodarstvene osnove (programi) odobreni jur za krieposti uvodno citiranoga zakona, — nisu dužni dati sastaviti nove gospodarstvene osnove (programe). § 15. Odobrene gospodarstvene osnove imaju se u pravilu svake desete godine podvrći običnoj revisiji, a svake dvadesete godine glavnoj revisiji, (§. 46. naputka za sastavak gospodarstvenih osnova odnosno programa). |
| ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 296 — Odobreni gospodarstveni programi imaju se svake desete godineiznova sastaviti. U slučaju potrebe vlastna je kr. zemaljska vlada u svako doba odrediti revisiju gospodarstvene osnove, odnosno novi sastavak gospodarstvenog programa. §. 16. Za odstup od odobrene gospodarstvene osnove odnosno programa ima se izhoditi dozvola kr. zemaljske vlade. Takovu dozvolu valja dakle primjerice izhoditi: 1. kada se kani unapred gospodarstvenom osnovom odnosno programom ustanovljeni godišnji prihod za dvie ili vize godina prekoračiti i uporabiti (predhvat); 2. kada se kani prenieti pojedine sječine i ogojne površine iz tekuće polovice u drugu polovicu gospodarstvenog razdobja ili u dalnje koje razdobje; 3. kada se šumska površina ili šumska drvna zaliha (fundus instruktus), kojim god načinom preinačuje, n. pr. diobom, zamjenom, kupom, prodajom, pretvorbom šumskog tla u drugu vrst gojitbe i t. d. Molbu za dozvolu odstupa valja predati kod nadležne kr. kotarske oblasti (gradskog poglavarstva), koja će ju putem županijskog upravnog odbora, koji imađe o njoj dati sa šumsko-gospodarstvenog gledišta svoje mnienje, predložiti kr. zemaljskoj vladi. U slučajevih §. 9. zakona imade se ta molba neposredno predložiti kr. zemaljskoj vladi. Molbi valja priložiti sliedeće; a) očitovanje posjednika, u kojem se obrazlaže potreba i povod odstupa; b) strukovno mnienje šumarskog tehničara političke uprave glede očitovanja pod a); c) u slučaju prehvata predlog, kojim načinom i u kojem roku će se isti izjednačiti, uz priklop dotičnog drvosječnog i eventualno ogojnog predloga ili eventualno nove posebne porabne, odnosno gojitbene osnove za tekuće đesetgodište; d) odobrenu gospodarstvenu osnovu odnosno program, od kojih se kani odstupiti; e) shodan predlog glede razpoloženje tim načinom dobivenog prihoda; f) posjednici šuma, navedenih u §. 14. slovo c), d), e) i g) zakona, imaju molbi priložiti i dozvolu njihove nadzorne oblasti na zamoljeni odstup. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 297 — Svaka dozvola odstupa ima se uz naznaku odnosne naredbe kr. zemaljske vlade i uvjeta, pod kojimi je podieljena, ubilježiti u očevidnik o gospodarstvenoj osnovi odnosno programu (§. 44. naputka za sastavak gospodarstvenih osnova odnosno programa). §. 17. Ako uslied dozvoljenog odstupa od prvobitne odobrene gospodarstvene osnove odnosno programa nastupe u gospodarenju bitne promjene (n. pr. promjena vrsti uzgoja, obhođnje, uporabne dobe i t. d.), usljed kojih bi dalnje provadjanje odobrene gospodarstvene osnove odnosno programa u obće nemogućim ili neshodnim postalo, tada valja za dotičnu šumu sastaviti novu gospodarstvenu osnovu odnosno program. Drvosjećni i ogojni predloži. §. 18. Šumarski stručnjak (§§. 6., 7., 10. i 11. zakona) imade sporazumno sa zastupnikom posjednika šuma, navedenih u §§. 1. i 3. al. 3. zakona, a u slučajevih §§. 10. i 11. zakona prema predhodnoj odredbi kr. kotarske oblasti (gradskog poglavarstva) na temelje odobrene gospodarstvene osnove odnosno programa, sastaviti u dva primjerka godišnje drvosječne i ogojae prcdlogc, iza kako je prije sam na licu mjesta obavio stručne izvide i predradnje (n. pr. izmjeru, procjenu i t. d.). Toni sgodom treba da po mogućnosti uvaži sve predloge i želje posjednika (ovlaštenika), u koliko se njihovo oživotvorenje ne bi protivilo gospodarstvenoj osnovi odnosno programu i postojećim zakonskim propisom. §. 19. Godišnji drvosječni predlog ima se sastaviti prema obrazcu A) tako, da iz njega bude vidljivo mjesto i površina sječe, te množina razpoložive drvne gromade. Sječna površina i drvna gromada za prvu godinu gospodarstvenog razdobja ima se opredieliti prema posobnoj porabnoj osnovi, odnosno gospodarstvenom programu, a za sliedeće godine prema uspjehu prošlogodišnjih sječa. Za to valja na temelju izvadka iz gospodarstvene kontrolne knjige o šumskih užiicih obrazložiti u drvosječnom predlogu sve razlike koje su nastale bud prekoračenjem, bud prištednjom faktične uporabe sječne površine i drvne gromade naprain odobrenom prihodu minule gospodarstvene godine. Prekoračenje u drvosječnom predlogu odobrenog prihoda ima se u pravilu izjednačiti sliedeće gospodarstvene godine. 20 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 298 — Ako se ovo prekoračenje, koje ne smije iznositi više od jednogodišnjeg redovitog prihoda, obzirom na potrebe posjednika ne može izjednačiti u slieđećoj gospodarstvenoj godini, tad se to mora učiniti u roku od najdulje 5 godina, a svakako unutar tekućeg desetgodišta. Prištednje užitaka iz prošlogodišnjih odobrenih drvosječnih predloga imaju se u drvosječnom predlogu za slieđeću gospodarstvenu godinu posebno izkazati. Ove prištednje, u koliko se tiču redovitog prihoda, stoje u svako doba posjedniku na razpolaganje, ali ih valja u pravilu uporabiti prije izmaka tekućeg desetgodišta. U drvosječnom predlogu iniadu se posebice izkazati redoviti i izvanredni glavni, te medjutimni užitak i to: po vrsti drveća, po množini drvne gromade, po uporabivosti (n. pr. gradivo, tvorivo, ogrievno drvo i t d.) i po novčanoj vriednosti. Drvosječnom predlogu valja priklopiti odnosni elaborat o procieni i obračunu drvne gromade, zatim izvadak iz gospodarstvene kontrolne knjige o šumskiii užitcih za minulu godinu. Ako se drvna gromada na uživanje dospjelog redovitog prihoda ima prema zaključku posjednika upotrebiti u različite svrhe, tad se ima za pojedine svrhe opredieljena drvna gromada posebice obračunati i u drvosječnom predlogu napose izkazati. § ^0. Godišnji ogojni prodlog ima se sastaviti prema obrazcu B). U istomu valja izkazati sve gojitbene radnje, koje će se u slieđećoj gospodarstvenoj godini obaviti i to: sjetve, sadnje, ´/agaje, odvodnje, ogradjivanja, zaštite, čišćenja i t. d.; zatim za gojitbu opredieljcne površino, vrst gojilbe, dobavu potrebitih radnih sila, kao što i troškove ovih radnja pojedince i ukupno. Nove gojitbe i popravci prijašnjih kultura valja da se posebice izkažu. Ogojnom predlogu ima se priložiti izvadak iz gospodarstvene kontrolne knjige 0 gojitbeuih radnjah za minulu gospodarstvenu godinu i popis sviti šumskiii čistina i zagajenih površina. Ako je na kojoj od zagajenih površina sastojina tako odrasla i ojačala, da joj marva više naškoditi ne može, ili ne ima više razloga, da se pod zabranom drži, tada valja u okviru §. 10. š. z. slaviti obrazloženi predlog, da se dotična branjevina otvori. § 21. Kr. kotarska oblast (gradsko poglavarstvo, odnosno župan turopoljski) imade po šumarskom stručnjaku sastavljene i predložene joj |
| ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 299 — godišnje pređloge svake godine do početka mjeseca kolovoza dostaviti zastupniku posjednika na pretres i prihvat. Ovomu pristoji pravo, da proti cielomu predlogu ili proLi pojedinim dielovom prigovori. Zastupnik posjednika dužan je godišnje pređloge s odnosnim zaključkom i eventualnimi prigovori do 20. kolovoza dotične godine vratiti kr. kotarskoj oblasti (gradskom poglavarstvu, odnosno županu turopoljskom), koja će ih uz obrazloženo mnienje šumarskog stručnjaka najkasnije do konca mjeseca kolovoza predložiti županijskom upravnom odboru, odnosno u slučajevih §. 9 zakona, kr. zemaljskoj vladi. § 22. Županijski upravni odbor imati će podastrte mu pređloge prema potrebi po županijskom šumarskom izvjestitelju i na licu mjesta izpitati dati, te ih odobriti, ako budu u redu pronadjeni i ako proli njim nisu uloženi prigovori. Ako je zastupnik posjednika proti predlogom uložio prigovore, tad ima županijski upravni odbor, uzcv u obzir strukovno mnienje županijskog šumarskog izvjestitelja, donieti o podnesenih prigovorih prvomolbenu odluku, a ujedno odrediti, da se oni dielovi predloga, koji se osnivaju na odobrenoj gospodarstvenoj osnovi odnosno programu i proti kojim prigovor uložen nije, provesti imaju. Proti ovoj odluci dozvoljen je posjedniku u roku od 14 dana utok, a županijskom šumarskom izvjestitelju predstavka na kr. zemaljsku vladu. Pravomoćno ustanovljene pređloge imade županijski upravni odbor providiti zaporkom odobrenja. § 23. Sa predloži onih gradskih obćina, koje su neposredno kr. zemaljskoj vladi podredjene, zatim sa predloži plemenitog turopoljskog kornposesorata (§. 9. zakona), postupat će kr. zemaljska vlada smislu shodno prema ustanovam §. 22. o. n. §. 24. 0 usliedivšem odobrenju godišnjih drvosječnih i ogojnih predloga imade se obaviestiti posjednik. Jedan primjerak odobrenih predloga pridržat će si županijski upravni odbor, odnosno u slučajevih §. 9. zakona, kr. zemaljska vlada dočim će se drugi primjerak propisanim putem dostaviti šumarskom stručnjaku na tehničku provedbu. §. 25. Sastavljanje godišnjih predloga jest redoviti posao stručne uprave i šumskeg gospodarenja, za to šumarskom stručnjaku (šumarskom teh |