DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 333 — su plaćajuć iskustvo skupim žrtvama, došle do onoga što danas imadu. Mjerodavni krugovi nebi trebali nikako smetati s uma, da u šumama ima Srbija grdne kapitale, koji će uzalud propadati sve dotle, dok se šume ne urede. (Nastavit i^e se). Gradjevna potreba drva suovlaštenikah zemljištnih zajednica. Piše G-ašo Vac, kr. kot. šumar. Kao što je gorivna potreba suovlaštenikah zem. zajednicali veoma važno pitanje, u današnje doba; isto tako je i potreba gradje, pitanje od velike važnosti! Kude i ostale zgrade, naslijedili smo od naših djedova u ono t. ZV. »blaženo doba«, kada je drva u izobilju bilo. Danas ali treba svaki od nas da se zamisli, kada želi, da si popravi kuću ili nuzzgrade; a još više, ako hode iz nova da gradi. Drvo je danas skupo, jer svjetska tržišta traže takovu robu, i dobro ju pladaju. S toga svaka »racionalna šumska uprava« računa sa svojom gradjevnom drvnom zalihom, da ju što bolje unovči, ako inih obveza ne ima, naročito ona zem. zajednica. Kada te dužnosti postoje, valja im i udovoljiti, jer su na zakonu osnovane. Na ladanju upudeni su još i danas seljaci, da si kude i nuzzgrade grade od drva, jer ciglarski obrt još tako razvit nije da bi si seljani svoje gradjevne potrebe za dolnje dijelove stanja, vedinom ciglom podmiriti mogli. Istina bo, da imade takovih »selskih ciglana«, ali radi čestog pomanjkanja goriva, ne mogu ni ove da prosperiraju, a i seljak ne ima da pruži gorivnih drva, da mu ciglar želji udovolji. — Bez da seljak pruži gorivni materijal, jeste cigla skupa i naš ju seljak — ratar (izim imudnika) nabaviti ne može. Zaoto i vidimo, da se kod nas i a XX. stoljeću većinom grade drvenjare t. zv. potleušice. |