DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 333 — su plaćajuć iskustvo skupim žrtvama, došle do onoga što danas imadu. Mjerodavni krugovi nebi trebali nikako smetati s uma, da u šumama ima Srbija grdne kapitale, koji će uzalud propadati sve dotle, dok se šume ne urede. (Nastavit i^e se). Gradjevna potreba drva suovlaštenikah zemljištnih zajednica. Piše G-ašo Vac, kr. kot. šumar. Kao što je gorivna potreba suovlaštenikah zem. zajednicali veoma važno pitanje, u današnje doba; isto tako je i potreba gradje, pitanje od velike važnosti! Kude i ostale zgrade, naslijedili smo od naših djedova u ono t. ZV. »blaženo doba«, kada je drva u izobilju bilo. Danas ali treba svaki od nas da se zamisli, kada želi, da si popravi kuću ili nuzzgrade; a još više, ako hode iz nova da gradi. Drvo je danas skupo, jer svjetska tržišta traže takovu robu, i dobro ju pladaju. S toga svaka »racionalna šumska uprava« računa sa svojom gradjevnom drvnom zalihom, da ju što bolje unovči, ako inih obveza ne ima, naročito ona zem. zajednica. Kada te dužnosti postoje, valja im i udovoljiti, jer su na zakonu osnovane. Na ladanju upudeni su još i danas seljaci, da si kude i nuzzgrade grade od drva, jer ciglarski obrt još tako razvit nije da bi si seljani svoje gradjevne potrebe za dolnje dijelove stanja, vedinom ciglom podmiriti mogli. Istina bo, da imade takovih »selskih ciglana«, ali radi čestog pomanjkanja goriva, ne mogu ni ove da prosperiraju, a i seljak ne ima da pruži gorivnih drva, da mu ciglar želji udovolji. — Bez da seljak pruži gorivni materijal, jeste cigla skupa i naš ju seljak — ratar (izim imudnika) nabaviti ne može. Zaoto i vidimo, da se kod nas i a XX. stoljeću većinom grade drvenjare t. zv. potleušice. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 334 — Medju sretnike spada onaj, koji u selu kudu zidanieu ima. Vedina seljana još i danas u drvenjarama prebiva. Slijedi, da pravoužitnik ili suovlaštenik godimice za popravak ili novogradnju traži u svoje šumske uprave potrebitu gradju. To potraživanje vrijedi kako za bivšu Krajinu, tako i za bivši provincial. — Šumskoj upravi imovne obdine, ili zem. zajednice jeste to svako-godišnja zadada, da svoje pravoužitnike ili suovlaštenike zadovolji. Uredjenje je ali razno! Imovne obdine regulirale su predbježno bar to pitanje, ali ustaljeno nije; dočim je to pitanje kod zemljištnih zajeduicah »životno pitanje«, koje upliva na cjelokupno gospodarstvo zem. zajednice, koje ali još u r e d j e n o nije! To pitanje — kako rekosmo — ni danas temeljito uredjeno nije! Znamo, da se šuma svake godine potrajno uživati može i mora na temelju ustanovljenoga godišnjega etata, bio taj etat lih za gorivo ili gradju. Gorivo se razdijeli svake godine svim suovlaštenicima prema razmjeru selištne pripadnosti. Gradja pako doznačuje se samo onima, koji takovu potraživaju i kod kojih se ustanovi potreba. Slijedi, da s v i suovlaštenici neparticipiraju svake godine jednako na gradjevnom etatu, kao na gorivnora, u razmjerju svojega suovlašteničkoga prava. To nije pravo, a ni na zakonu osnovano nije. Cilj uam je to pitanje predočiti i razjasniti t. j . dovesti u sklad sa sadanjim zakonom i dosadaujom praksom. Dok nije izišao zakon od 26. ožujka 1894., bila je u krijeposti u t ZV. provincijalu svim nam obdenito poznata normativna naredba od 4. ožujka 1871. broj 2144., koja je u §. 43. odredjivala slijedede: »Radi pravilnog i jednoličnog postupka kod doznačivanja i dijeljenja drva za gorivo i za gradjenje u obde, a naročit o drva za gradjenje s obzirom na izkazane potrebe, kao što ili na koliko su to obdinari iz vlastitih šumah, bez obzir a na vedi ili manji selištni posjed dobivali, odredjuje se slijedede: |
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 335 a) Pri ovom doznačivanju i dijJenju drva, ima za temelj i mjerilo služiti gospodarstvena osnova. b) Iz godišnje sječine, ima se najprije podmiriti gradivo poti´ebno za gornju gradnju od kuda i štala. Ovlaštenici, kojima je takova gradnja potrebna, imadu to najduže do konca mjeseca srpnja obć svojem zastupstva javiti, koje će kroz obć. kneza (sudca) i dva odbornika u nazočnosti dotičnog šumara odmah potrebu izviditi dati, i po pronašašd u gradivo dozvoliti ili uzkratiti. c) oto preostane debala za gradnju sposobnili, ona će se na ovlaštenike razmjerno razdijeliti; a protivno, ako se sve do zvoljeuo potrebno gradivo podmiriti ne bi moglo, ima se doznaka gradiva u pravednom razmjerju stegnuti<-. Kako vidimo gradjevno drvo doznačivalo se je dosada suovlaštenicima urb. obćinah ili sadašnjih zem. zajednicah, bez obzira na veći ili manji selištni posjed, i to prema povjerenstvenom »pronašašću« t. j . prema ustanovljenoj faktičnoj gradjevnoj potrebi pojedinog molitelja. Tako se je to prakticiralo sve do g. 1894.; akoprem §. 41. iste privremene naredbe glasi: »Ovlaštenici imadu pravo iz obćinske šume sve koristi — što šuma pruža — uživati i to posjednici selištuih zemalja u razmjeru selištnog posjeda, svaki žiljer u razmjeru jedne osmine selišta, župnik u razmjeru cijeloga,, a učitelj u razmjeru polak selišta«. I po ovoj privremenoj naredbi vrijedilo je načelo »razmjerja selištnoga posjeda« za sva zajednička uživanja, dakle i za gradjevno drvo. U praksi — kako i sami znamo — provadjalo se je to drugačije t. j . za podlogu doznake gradje vriedio je »potre b o vnik« pronadjene gradjevne potrebe, bez obzira .na razmjerje suvlastničkoga prava. — Uvedenjem zakona od 25. travnja 1894. o uredjenju zemljištnih zajednicah, i to §. 98. stavljena je ova gorespomenuta privremena naredba izvan krijeposti. Cijelo gospodarstveno uredjenje zem. zajednicah, osniva se na tom zakonu, kao i na zakonu od 26. ožujka 1894. kojim |
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 30 <-- 30 --> PDF |
- 336 86 uredjuje stručna uprava u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom. O uredjenju, upravi itd. z. z. raspravljali smo dosta u ovom cijenjenom listu. Naša je svrha sada — kako rekosmo — samo raspravljati ob ovom velevažnom pitanju, t. j . o potrebi gradjevnog drva, suovlaštenika zem. zajednica. — Idemo da vidimo, kako s tim pitanjem danas stojimo. Raspravljajući to pitanje, držati ćemo se strogo spomenutog zakona o uredjenju zem. zajednicah. §. 14. glasi: »Svakomu suovlašteniku ima bit njegovo ovlašteničtvo u odnosnoj zemljištnoj zajednici u pravilu odmjereno u alikvotnom dijelu t. j . obzirom na cjelokupno zemljište. Ako . . , ima se ustanoviti tako (suvlastničko pravo), da svaki ovlaštenik dobiva u stanovitom razmjerju dio cjelokupnoga prihoda ili koristi i to posve opredijeljeno po vrsti, mjeri, vremenu i mjestu. Pri tom se valja držati u pogledu šumah gospodarstvene osnove . . . Po »razmjerju« tako ustanovljenih ovlaštenićtvah, imaju se prosudjivati sva prava, na »crpljen je kor istih« i sve dužnosti na doprinose teretom, spojenim sa zajedničkimi zemljišti«. Kako vidimo, zakon jasno propisuje, da svaki suovlaštenik mora da crpi prihod i sve koristi, po »stanovitom razmjerju«, posve opredieljeno po »vrsti i mjeri, vremenu i mjestu« ! Slijedi, da to pravilo vrijedi i za gradjevno drvo, koje sačinjava naj vri jedniji dio šumskih užitaka. To je zakonito pravilo, kojega se strogo i držati valja. Sam zakon dakle prepustio je zem. zajednicama, da (§. 26.) unutar granicah ovoga zakona i pravovaljano sastavljenih pravilnika, upravljaju i razpolažu, pod nadzorom oblastih, samostalno sa svojom imovinom. Na temelju šumsko-gospodarstvene osnove ili programa, dolazi svako-godišnji drvni etat do uživanja, a taj služi za podmirenje gorivne ili gradjevne potrebe suovlaštenikah. Taj godišnji etat — ili pravo reći prihod od šume na gorivu ili gradju — može biti redoviti ili izvanredni. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 337 — »S redovitimi i izvanrednimi prihodi od svojih šuma razpolažu zajednice po §. 27. z. z. kao i s prihodi od ostale svoje imovine.« »Glavnoj skupštini pako svih ovlaštenikah pridržano je pravo, temeljem §. 31. toč. d. z. z. kako se ima razpoložiti 8 redovitim i izvarednim prihodom zajednice.« Evo, analizirajući zakonite ustanove došli smo do zaključka, da glavne skupštine suovlaštenika odredjuju i zaključuju kako se ima postupati s redovitim ili izvanrednim drvnim etatom, koji je strukovno ustanovljen. Izvršujući organ z. z, jeste zastupstvo, a to slijedi iz §. 29. koji glasi: »Sve poslove s upravom imovine zemljištne zajednice, u koliko nisu glavnoj skupštini svih ovlaštenikah pridržani, vodi zastupstvo kojemu stoji na Čelu glavar.« Glavna skupština zaključuje, a zastupstvo z. z. izvršuje zaključke iste, a na čelu sa svojim glavarom. Ako je prihod od šume redovit , tada zastupstvo izvršuje nesmetano zaključke skupštine, pak dosljedno tomu, može u vlastitom djelokrugu gradjevno drvo dijeliti, za korist zem. zaj. prodati i t. d. Ako drvni etat sačinjava izvanredn i prihod od šumah zem. zaj., tada se u smislu §. 28. z. z. ne može u pravilu taj etat ili prihod porazdij eliti medju ovlaštenike, već koristonosno unovčiti, t. j . ima se stvoriti »nepotrošiva« šumska glavnica, od koje kamati do uživanja dolaze. O upravi sa šumskimi glavnicami zemljištnih zajednicah, izdala je visoka kr. hrv. slav. dalm. zemalj. vlada, odjela za unutarnje poslove, naredbu od 26. svibnja 1898. broj 31.735 pak ćemo o toj velevažnoj naredbi na drugom mjestu progovoriti, jer u našu raspravu sada ne zasjeca. Mi imamo pred očima »redoviti« prihod šume, s kojime zem. zajednice — kako gore razložismo — samostalno razpolažu, na temelju ustanovah zakona o uredjenju zemljištnih zajednicah. Slijedi da one razpolažu sa redovitim drvnim etatom, bio taj za gorivo ili gradju strukovn o pronadjen. Po zakonu |
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 32 <-- 32 --> PDF |
- 338 — 0 uredjenju zeru. zaj., uredjena je uprava i gospodarstvo na temelju pravilnika, — koji je odobren po visokoj kr. zemalj. vladi, a prema tomu imade i svoju zakonitu moć. U tome pravilniku detailirane su zakonske ustanove, prilagodjene prema okolnostima dotične zem. zajednice. Manjeviše, osnovani su i uvedeni svi pravilnici prema jednome »formularu« za mnoge zem. zajednice, pak ćemo se tih, na mnogim mjestima ved odobrenih, i držati u ovoj našoj razpravi. Stupac IV. pravilnika govori n. pr. »o gospodarstvu zemljištne zajednice.« §. 14. pravilnika glasi; Svrha je gospodarstvu zemljištne zajednice: toč. 2. da se osigurava svakomu ovlašteniku u razmje r ju njegova ovlaštenictva, pripadajući mu dio uživanja prihoda zajedničke imovine. §. 18. pravih glasi: »Ogrjevnu drvariju dobiva svaki ovlaštenik . . . prema drvosječnoj osnovi i to prem a razmjerju, u kojem mu pripada ovlašteničtvo. §. 19. pravih propisuje: Gradjevno drvo —u koliko takovog imade — pripada suvlašteniku, ako to stanje šume i razborito šumsko gospodarstvo u obće dopušta, te ako je ovlašteniku uslijed prirodne nepogode prijašnja sgrada propala ili mu je potrebno za podignuće nove sgrade. O tom odlučuje odbor. Kako vidimo, doznaka gorivnoga drva basira se na »razmjerju « ovlaštenictva; a gradjevno drvo doznačuje se, ako je ovlašteniku uslijed prirodne nepogode prijašnja sgrada propal a ili mu je potrebno podignuće nove sgrade; — a o svemu tome odlučuje odbor. O »razmjerju« ovlaštenictva ne ima ni govora prigodom doznake gradjevnoga drva,, akoprem sam zakon i pravilnik odredjuje, da se kod »uživanja i podmirivanja dužnosti« imade paz´ti na razmjerje su vlastničkoga prava!« Kaže se: »O svemu odlučuje odbor!« |
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 339 — Mnijemo, da to nije pravo, da n. pr. suovlaštenik sa pravom ´/gj iliti 7,^ cijeloga selišta imade ista prava sa onima suovlaštenicima od %, 1, 2 i više selišta! Analogno gornjem razlaganju pravilnika, predleži jedino uvjet za dobiti gradjevno drvo, da je egrada propala ili je potrebno podignuće nove sgrade. Nigdje ali ne ima propisa, kakovog i koliko gradj. drva pripada malo i veliko suovlašteniku itd ! Glavno je načelo: »O tom odlučuje odbor«. Znamo svi, kakovi su ti odbori na selu! §. 32. z. z. glasi: »Ni jednome ovlašteniku ne može se uzkratiti pravo, da po razmje r ju svojega ovlašteniČtva sudjeluje kod obnove zastupstva; dočim g 33. z. z. odredjuje broj zastupstva. Nigdje se u zakonu jasno ne kaže, u kojem »razmjerju« moraju biti zastupani mali, srednji i veliki suovlaštenici; kao što je to kod upravnih obćina jasno odredjeno, za malo i veliko-porezovnike. Malo suovlaštenici mogu, kao što i jest (obično vikači, larmaši itd.), biti n. pr. vedina u odboru. Oni sada n. pr. razpolažu sa gradjevnim etatom po svojoj uvidjavnosti (?), bez obzira na »razmjerje« suovlašteničkog prava. To njihovo pravo prolazi iz § 33. točke f. pravilnika, koji glasi: »Naročito ima odbor provadjati razdjelbu doznačenih užitaka medju ovlaštenike po za to izabranih članovih odbora.« Slijedi, da prije razdjelbe gradje, moraju odbornici obaviti i ustanoviti gradjevnu potrebu. Kako će oni to obaviti, t. j . kako će potrebu — bez obzira na suovlašteničko pravo — ustanoviti, to je njihova stvar, pošto u pravilniku nije jasno ustanovljeno u detailu kako i u kom omjeru se gradjevna potreba ustanoviti i doznačiti ima. A to je pak svrha naše rasprave, o kojoj kanimo govoriti, posto se ima jedno od velevažnih pitanja riješiti, a to je svakako uživanje i doznaka gradjevnoga drva. Uzmimo u tome za primjer naše imovne obćine, koje su u velikom za svoje pravoužitnike isto ono, što su naše zem. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 340 — zaj. u malome za svoje suovlaštenike! Pravno su raznolično osnovane, ali obojih je narodno-gospodarstvena svrha jedna te ista. Na temelju »potrajnoga« šumskoga gospodarenja, moraju imovne obćine i zemljištne zajednice, da podmiruju potrebu goriva i gradje svojih pravoužitnika ili — suovlaštenika. Mi demo letimice predočiti, što je u tome pogledu propisano za imovne obdine; pak bi te propise mogli protegnuti i na naše zem. zajednice. Naputak A, za provedbu u § 4. zakona od 8. hpnja 1871. 0 odkupu šum. služnostih odredjenoga uredjenja, načina i mjere zajedničkoga uživanja šumah i šumskoga tla za pravoužitnike — propisuje i regulira u obde pravoužitničko pravo na uživanje zajedničke imov. obdinske šume; dakle i uživanje potrebitoga g r a d j e v u o g drva. Načelno uvedeno je kod imovnih obdina, da se u obde gradjevno drvo bezplatno doznačivati ne smije. Dapače naredbom vis. kr. hrv. slav. dalm. zemalj. vlade odjela za unutarnje poslove od 9. lipnja 1882. br. 17*716 obustavljena je bezplatna doznaka gradjevnoga drva i pogorelcima! Po § 5. nap. A imadu se prigodom uredjenja pravoužitničkoga katastra »voditi izvidjenja o popriečnoj godišnjoj potrebštini drva za gradju«. Ova izvidjenja voditi de povjerenstvo sastojede se: a) iz jednog izaslanika imovne obdine kao predsjednika; b) iz jednog šumarskog a činovnika imovne obdine i iz jednog vještaka gradjevne struke. To je kod svih imovnih obdina prigodom uredjenja katastra i provedeno. U ovoj našoj razpravi, predočiti demo njekoje važne ustanove §. 6. naputka A. Kod ustanovljenja prosječne godišnje potrebštine drv a za gradju, valja na običajni, na mjestnih okolnostih osnivajudi se način gradjenja, potrebni obzir uzeti; ipak tu valja |
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 341 — pred očima držati, da se mjestimice jošte iz onili vremena, kada je drva u izobilju bilo, potječuća navada, po kojoj se kude i gospodarstvene sgrade izključivo iz drva grade, unapred iz požarno-redarstvenih obzira, imenito u mjestima na okupu, neumjestnom ukazuje, te se naročito radi nedostatka prihoda drva u sumah imovnih obdina vise dopuštat i ne smije. Po tom se ima izvidjenje i ustanovljenje potrebštine drva za gradju prema mjestnim okolnostima na bezuvjetn u potreb u ograničiti. — Podlogom za to, služiti de svagdje takove sgrade, koje su u novije vrijeme sagradjene, i koje su prema promienjenim okolnostima, jur vedim dijelom iz solidno g gradiva izvedene.« To je u kratko rečeno, da se imade prigodom toga izviđa obzir uzeti lih na gornju gradjevnu potrebu — predmjevajudi, da de dolnji dio sgrade biti iz kamena, pečene ili presne cigle. Na podsjeke, poberuhe i drvene stijene itd. ne smije se ni obzir uzeti, t. j . kako je gore rečeno, to se dopuštati ne smije.« U racionalno-šum. gospodarstvenom i u obdem interesu jeste, da se sada u XX. stoljedu naoto obzir uzima, i da se sa strane oblastih »ureda radi« pazi, da se sto manje drvenih zgrada podiže. Potrebu treba svesti samo na gornju gradju. Mnoge koristi proizlaze iz toga. Nadalje »ima služiti pravilom, da pravoužitnikom pripada pravo; d) Krajiškim obiteljim navedenim u § 1. si. d) i e) na drvo za gradju .. . i uzdržavanje njihovih kuda i gospodarstvenih sgrada. Naprotiv ne imaju pravoužitnici nikakova prava na potrebštinu drva za prometne sgrade — na trgovanje. Glavno je kod ustanovljenja gradjevne potrebe, da se ustanovi, godišnja potrebstina drva za gradju.« S toga § 7. naput. odredjuje, da gorespomenuto povjerenstvo ustanovi sliedede; a) broj i veličinu gradjevnih objekta. 24 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 342 — b) prosječnu veličinu (duljinu i širinu) kuda i gospodarstvenih sgrada pravoužitničkih obiteljih po četirih glavnih razredih i to prema potrebštini za cijelo, tri Četvrtine, dvije četvrtine ´ i za jednu četvrtinu selišta. Ima se ustanoviti i novčana vriednost »godišnje potrebštine drva za gradju«. Naročito valja ustanoviti »gradjevnu obhodnju« t. j . vrijeme koliko može pojedini objekt — ako je novosagradjen i u dobrom stanju držan — trajati bez da se obnavlja, ali prema potrebi popravlja. Za tim se imaju za novu gradnju potrebne različite razredbe drva za gradnju i njihov kubični sadržaj, uz eventualnu potrebštinu drva na palenje opeka i vapna, zatim za uzdržavanje objekta, do izmaka gradjevne obhodnje potrebite r&zredbe drva za gradju i njihov kubični sadržaj proračunati . Nadalje, ima se iz proračunanog kubičnog sadržaja razredbe drva za gradju ustanoviti potrebna množina sirovo g drv a (u okruglom stanju) — tako, da se kubični sadržaj svijuh razredba drva za gradju, sa činbenikom proračunanja pomnoži. Za tim se sjedne strane obje potrebštine drva za gradju, a s druge strane obje potrebštine drva za palenje opeka i vapna (nova gradnja i uzdržavanje) sbroje, a svaki od tih sbrojeva razdijeli kroz gradjevnu obhodnju, da se tako u količniku dobije »godišnja prosječna potrebština drv a za gradju« odnosno drva za palenje opeka i vapna. Proračunata potrebština drva i novčana vrijednost, unese se u zaoto propisani izkaz, a tada taj služi »za kataster pravoužitnika « Za vodjenje ovoga katastra, postoje razne naredbe i propisi. Istodobno će se po § 10. nap. sa ustanovljenjem potrebštine drva, izviditi povjerenstvo i u izkaz ubilježiti za gospodarstvo cijelog, 74- 74) ´´4 selišta neobhodno potrebiti broj konja, goveda, ovaca i svinja. Na temelju toga broja, ustanovljuje se veličina gospodarskih sgrada. Kada je to ustanovljeno, tada se po § 11. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 343 — nap. ustanovljuje »prosječna godišnja potrebština drva za nove gradnje i uzdržavanje«, — kao i »novčana vrijednost cjelokupne izkazane potrebštine drva«. Tako je evo sastavljen stalni »kataster pravoužitnika«, imov. obdina, koji služi kao stalni putokaz i podloga tko, što i kada ima dobiti gradju, u koje doba i u kojem razmjeru, te uz koje uvjete. Glede nastavših promjenah diobom pravoužitnih. obiteljih. ili kupo-prodajom itd. vodi se stalna evidencija; i tako imovna obdina može u svako doba znati, kada to pravoužitnik zamoli, što je isti dobio i što treba. Potrebština drva za gradju ne izdaje se svakomu pravoužitniku kao drvo za vatru — svake godine. Svaki pravoužitnik imade samo u slučaju nastavše potrel)e pravo na dobivanje drva za gradju. Do konca svibnja svake t. g. ima se potreba gradje prijaviti šumariji; — a tada će šumar uz sudjelovanje načelnika dotičnih mjestnih obćina, najkašnje do sredine srpnja objekte prijavivših se pravoužitnika pregledati, i u slučaju dokazane potrebe za izvedenje prijavljene gradnje, potrebštinu drva za gradju pronaći i istu u zapisnik zabilježiti! Glede doznake gradje i podmirenja potrebe postoje i dalnji propisi, kao i topogledne naredbe visoke kr. zemaljske vlade, tako da imovne obćine imadu stalni pravac kojim idu. Znamo da se kod imovnih obdina u pogledu doznake gradje strogo postupa, i da gradivo ne doznačuju u najskrajnoj nuždi i potrebi. Šumska je uprava u tome stroga, pak se pravoužitnici ne mogu razmetati sa drvom, kako su oni to naučili još za starih vremena! Svaki pravoužitnik imade samo u toliko zahtjevati izpunjenje ustanovljenih mu potrebština u drvu i inih šum. proizvodih, »u koliko po trajni prihod šuma imov. obćine za to dotječe«. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 344 — Višak na drvu doznačivao se je bezplatno; ali i to je prestalo manje više kod svih imovnih obdina. Bezplatna gradja jeste danas rijedkost, naročito tamo, gdje »potrajni« užitak za eto nedotječe. Pristojba ima se na drvo za gradju ustanoviti, do polovice podpune tržne cijene! To i jeste uzrokom, da svaki pravoužitnik gradjevno drvo traži u najskrajnoj potrebi, ili u slučaju elementarnih nepogoda. K tomu postoji strogi § 22. uap. a glasi: »Pravoužitnikom nije dozvoljeno za kućnu porabu bezplatno ili uz smaljenu šum. pristojbu dobiveno drvo za gradju ili ogrijev prodati, ili za druge vrijednostne predmete zamjeniti ili darovati. Tko se takovog prestupka krivcem učini, dužan je za dotično drvo cijelu šumsku pristojbu, koja za nepravoužitnike obstoji, platiti u blagajnu imovne obdine. To je stroga, ali vrlo koristna zakonita ustanova. Mi smo evo u kratko predočili propise vrhu doznake gradjevnoga drva valjane za imovne obdine, pak ih u cijelosti možemo protegnuti i na našu razpravu, t. j . na zemljištne zajednice. Predjimo dakle na glavnu svrhu ove naše razprave. Jedno je od najvažnijih pravila za imovne obdine, da je u obde zabranjen o doznačivati bezplatno gradju, bilo za pogorelce ili ine potrebovnike. — Dakako, da i u tome ima iznimaka — za bezplatnu doznaku, što odvisi od raznih lokalnih odnošaja. Nu u glavnome, to su slučajevi uzgredne naravi. Načelo imovnih obdina jeste, da se podmirenje gradje na »bezuvjetnu potrebu« ograničiti ima, kako za kude, tako i za njihove gospodarske zgrade, izključujudi od te pogodnosti »prometne zgrade«. Kada šumar imovne obdine sa zastupnici mjestnih obdina najnuždniju godišnju potrebu gradje na temelju načela »potrajnog prihoda« ustanovi i proračuna, te ako u to ime opredjeljeni godišnji drvni etat dotječe, može se gradjevno drvo doznačiti, ali samo uz uplatu propisane zaoto pristojbe. Ova pristojba jeste razoolična kod pojedinih imovnih obdina. Inače |
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 345 — ne ima se gradjevno drvo doznačiti. Kakovi su u obće propisi za naše zem. zajednice, razjasnili smo u početlju. — Nu to je novotarija, koja se ima prilagoditi praksi. Takozvane urbarijalne obdine, imale su preko dva decenija topogledne propise, koji su se osnivali na poznatoj naredbi od god. 1871. — §§ 41. i 43. propisivali su, da ovlaštenici kojima je takova gradnja potrebna, imadu to najduže do konca mjeseca srpnja oh6. svojem zastupstvu javiti, koje će kroz obd. kneza i dva odbornika u nazočnosti dotičnoga šumara potrebu izviditi i po »pronašašdu« gradivo dozvoliti ili uzkratiti. Kr. župan, oblast u Zagrebu naredbom svojom od 1. ožujka 1893. br. 4207. izdala je u uadopunjenju gorespomenute normativne naredbe od g. 1871. obi´azac upisnika ili potrebovnika u koji se je najavljena potreba unašala, a nakon obavljenog izviđa pronadjena potreba. Obrazac potrebovnika jeste: (Vidi str. 346. i 347.). Ovaj obrazac potrebovnika uveden je i u druge županije, a pokazao se je vrlo praktičnim. U interesu same stvai´i bilo bi, da se i nadalje kod zem. zajednica pridrži, eventualno upodpuni, prema ukazavšoj se potrebi. Mi ovaj obrazac u praksi rabiti možemo, pošto svojoj svrsi odgovara. Kako znamo, mi glede gradjevnog drva kod zem. zajednica ne imamo daliijega propisa, do li naredbe visoke kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove od 16. prosinca 1897. koja glasi: »Propisi § 43. ovovladne privremene naredbe od 4. ožujka 1871. broj 2144. ob upravi, gospodarenju i uživanju obdinskih šumah, prema kojim se je imala obavljati gorespomenuta pregledba zgradah, i kojimi se u obde odredjuje postupak kod doznačivanja i dielenja drva za ogriev i za gradjenje stavljeni su izvan krieposti § 98. zakona od 25, travnja 1894. o uredjenju zBmljištnih zajednica, pošto stoje u protuslovju sa ustanovami §§ 26. i 31. toga zakona. — Prema tomu odpadaju sva poslovanja propisana u § 43. rečene privremene naredbe«. Kako vidimo, odpađa prema toj |
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 40 <-- 40 --> PDF |
346 Potreba gradjevnog drvaovlaštenika najavivšeg Potreba je po stranijavljena naza građjevno drvo Ime i prezime obitavalište za zgradu, uz naznaku njezine širine i duljine u metrih rt t>J 0^ > m T i ) H to ´T?. o ^ komada Po kot. šumaru i dvojici odbornika izvidom je ustanovljeno, da potrieba (postoji ili ne postoji) |
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 41 <-- 41 --> PDF |
347 Potreba će ae Potreba je ustanovljena Doznaka je obavljena podmiriti 03 s omjeri II II m 3 il 3 -a 3 3 O ^ M S m 3 3 bjO -^ 3 M O 3 3 za broj komada sa 3 omjer metr./ctm. o |
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 348 — naredbi potreba izviđa gradjevne potrebe po dosadanjem običaju po kot. šumaru i dvojici odbornika, ved valjaju slijedeći propisi: »U smjeru napomenutih zakonskih ustanovah, dužan je kr. kotar, šumar, kojemu je prema § 10. ili § 11. zakona od 26. ožujka 1894. o uredjenju stručne uprave i šumskoga gospodarstva u šumah, stojedih pod osobitim javnim nadzorom, na temelju odobrenog godišnjeg sječnog predloga (§ 5. zakona) sastavljenog na temelju obstojeće šumske gospodar, osnove, odnosno u pomanjkanju takove osnove; ili za slučaj, da je ista tečajem vremena postala neuporabljiva, na temelju ustanovljenog »potrajnog godišnjeg etata«, bud pomoćju »osbiljnog popriečnog prirasta«, bud »užitnog postotka«, obaviti propisnu obilježbu i procienu dotičnih za siječnju opredjeljenih stabalah ter odnosnu preglednu sastavljenu procienu dostaviti zastupstvu urb. obdine na dalnje uredovanje, prema ustanovi § 31. slovo d) zakona od 26. travnja 1894. o uredjenju zemlj. zajednicah. Glavna skupština ovlaštenika urb. obdine, imati de pako prigodom ustanovljenja godišnjeg proračuna na temelju gore spomenute prociene, pravovaljanim zaključkom odlučiti, što se ima učiniti sa dotičnom drvnom gromadom, spadajucom »redovitom šumskom prihodu«, najme, imali se ona poradjeliti na ovlaštenike, i na koji način, iliti prodati u korist zemljištne zajednice. Zaključi li glavna skupština diobu, imade kr. kot. šumar dotična obilježena stabla na licu mjesta zapisnički predati za ´ stupstvu urbar, obdine, koje je dužno zaključak skupštine izvršiti, t, j . prema istom obaviti razdiobu drva na ovlaštenike«. Kako vidimo djelovanje kr. kot. šumara ograničeno je lih na procjenu stabala i predaju sječine zastupstvu zem. zajednice, bez ikakovoga dalnjega upliva, što de sa drvom biti. Mi smo u uvodu podrobno razložili, da o »redovitom i izvanrednom šum. prihodu« odlučuju glavne skupštine. Sa »redovitim prihodom« razpolažu skupštine samostalno, dakle i sa drvom, koje je sposobno i procijenjeno za gradju; |
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 349 — dočim isto tako razpolažu i sa »izvanrednim prihodom« ali ta:j zaključak valjan je tek, ako ga u smislu § 43. zakona o uredjenju zem. zajednicah odobri kr. hrv. slav. dalm. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, nakon što je saslušala županijski upravni odbor. Iz toga slijedi, da su kod »izvanrednog prihoda« zaključci glavne skupštine stegnuti, i podvrženi najvišoj odluci, t. j . da se sa tim narodnim imetkom nebarata kao na mnogim mjestima po miloj volji, već da se ti´ajno unovče na korist zem. zajednice i osnuju »stalne nepotrošive šumske glavnice«. Mi imademo u našoj raspravi posla sa »redovitim prihodom«. Diobu gradjevuog drva ima provesti zastupstvo zemlj. zajednice, ako to glavna skupština zaključi. Način diobe ima takodjer opredijeliti glavna skupština, koji je to način i na temelju kojega izviđa, pravila, razmjera, duljine i širine gradj. objekta itd. ima se to obaviti, ne ima stalnoga pravca; naročito, kako i po kome se potreba ustanoviti ima. Ni u samom pravilniku — kako smo gore razložili — nije o tome u detailu opredjeljeno, već je sve prepušteno odboru Poznavajući dobro naše zemlj. zajednice i njihove odbore " znamo, da kod doznake drva bez stalnoga propisa i upute, dolazi i kod izviđa potrebe i diobe do svadje i prepirakah, pak obično traže pojedinci ili većina zaštitu u svoje oblasti. Naše je stoga nemjerodavno mnienje, da bi se i to pitanje stalno urediti imalo. Ugledajmo se u tom pogledu u gore razložene propise valjane za naše imovne obćine, a pridružimo i dosadanju praksu kod urb. obćina, koja je odgovarala samoj stvari i potrebi suovlaštenika. Bez valjano ustanovljene potrebe, ne može se ni doznaka t. j . dioba gradje, obavljati Tu potrebu ustanovitiobračunati može samo tehničar, a ne jednostavni odbornici. Znamo, da ustanovljenu potrebu tesane gradje, kao za vez, nastenje, grede, roženice itd., treba proračunati i kubicirati, da se tada pronadje odgovarajući broj stabala, njihova duljina i promjer stabla, u okruglom, i time prava potreba podmiri. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 350 — Odbornici toga ne znaju i ne mogu to učiniti, kada to ne znaju — slijedi, da ne mogu ni diobu drva u šumi provesti, ma da im šumar obilježena stabla i procjenu preda. Š´o će odbor sa proejenbenim elaboratom učiniti? ništa, jer toga razumjeti ne mogu. S toga je od prijeke potrebe, da šumar — kao i do sada — sa izabranim i po zastupstvu zem. zajednice odredjenim odbornicima potrebu gradjev. drva izvidi i obračuna. Taj obračun i ustanovljena potreba, služiti će za dalnju doznaku i diobu drva, prema zaključku glavne skupštine suovlaštenika Gore predočeni obrazac, mogao bi ostati — ili da se upodpuni. Potrebu gradje imali bi suovlaštenici u odredjenom roku najaviti, a tada bi o trošku stranaka sliedili izvidi. To se uzkraćuje činiti ponajviše radi troškovah! Obzirom ali na razmjerje koristi, jeste trošak ovoga izviđa malen, pošto se obično proteže na više moliteljah, dapače i na cijelu zajednicu. Da je šumarski tehničar kr. kot. oblasti na ovo pozvan slijedi iz same naravi stvari, pošto je on strukovni izvjestitelj te oblasti. Ove su pako, temeljem §. 50. zak. ob uredjenju zemlj. zajednica, u obde dužne bditi nad imetkom i upravom zem. zajednice. Analogno tomu, moraju oblasti naročito paziti i na to, da se gradj. drvo dijeli prema faktično ustanovljenoj potrebi, razmjeru suvlastničtva i t. d. U tome nas podkrijepljuje §. 2. spomenute naredbe o »šum. glavnicama « u zadnjoj alineji, a glasi: »Ukazala se sječa šum e redovitim ili izvanrednim prihodom u smislu §. 27. z. z., svakako ju valja obaviti pod nadzorom upravne oblast i (§. 50. zak. z. z.; §§. 5. i 6. zakona od 26. ožujka 1894. 0 stručnoj upravi i šum. gospodarenju). Taj nadzor upravne oblasti, proteže se dakle i na izvid gradjevne potrebe drva, ako se želi sjeČa šume i dioba pravovaljano i bez dalnjih eventualnih pritužaba sa strane suovlaštenika obaviti. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 351 — Potrebovnik ustanovljene i pronadjene gradj. potrebe, imade služiti kao stalni temelj za dalnju diobu drva, pošto se bez toga dioba drva u obće ni pomisliti ne da, a kamo li provesti. Ako je potrebovnik točan, lahko je i diobu provesti kada predleži procjenbeni elaborat. To znamo mi šumari svi jako dobro iz prakse! Kod imovnih obćina i zem. zajednica izkusili su praktični šumari dosta toga, pak će nam i gornje razlaganje — kao svrsi shodno — odobriti. Šumar, tehničari imali bi obavljanjem izviđa gradjevne potrebe sa izaslanici zastupstva z. z. malo više posla, ali bi taj koristan bio samo suovlaštenicima. Glede doznačenog drva, valjalo bi voditi i točnu evidenciju, vodeći glede toga »očevidnik«, da se uvjek znalo bude, tko i kada je što dobio. To je nuždno znati za budućnost, da jedan te isti suovlaštenik ne bi po više putah tražio jedno te isto, da ne bi spekulacije tjerao i t. d. Potrebovnik i očevidnik doznake, bilo gradje ili goriva, jesu sustavni djelovi gospod. osnove ili programa, posto nam sve to skupa predstavlja i pokazuje, kako u obće teČe šumsko gospodarstvo. To sve voditi mnijemo da je stvar šumske uprave, dakle u našem slučaju izravno kr. kotar, šumar. tehn. izvjestitelja, komu je šum. uprava z. z. povjerena. Toliko glede izviđa gradjevne potrebe, drva suovlaštenika zem, zajednica. Glede doznake ili diobe drva, propisuje gorespomenuta naredba sliedeće: »Izaslanje kr. kot. šumara k diobi drva, ima uzsliediti odredbom nadležne kr. kot. oblasti samo na obrazloženu zamolbu zastupstva, ili na temelju pritužbe kojega ovlaštenika sbog prikrate. U prvom slučaju imati će troškove toga izaslanja nositi zemljištna zajednica, prema propisno obredjenom partikularu, odnosno sami ovlaštenici u razmjerju |
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 352 — pripadajućeg prava, ako to zaključi skupština; u drugom slučaju pako dotični krivci, prema pravomoćnoj odluci nadležne oblasti (§. 50. zakona o uredjenju zem. zajednica). Razumjeva se samo po sebi, da se putni troškovi kr. kot. šumara, skopčani sa sastavkom godišnjih sječnili predlogah, odkazom, procjenom, kao i predajom dotičnih stabalah zastupstvu, podmiriti imaju na račun njegove putne naklade. Kako vidimo, smije kr. kot. šumar prisustvovati diobi drva, »samo na obrazloženu zamolbu zastupstva zem. zajednice«, a istom usljed ove zamolbe odredbom nadležne kr. kot. oblasti; ili usljed pritužbe kojega ovlaštenika slijedi ui´edovanje i evendoznaka »ureda radi«, na temelju §. 50. z. z. Govoreći iz prakse, pitajmo se sada, da li mogu odbornici ili zastupnici, većinom seljaci, provesti diobu gradje bez obavljenog izviđa i točnoga proračunanja potrebe? Dokazali smo gornjim razlaganjem, da ne mogu! Nadalje, ako im šumar zapisnički i preda obilježena stabla odnosni procjenbeni elaborat, da li ti odbornici sami mogu preračunavati pronadjenu potrebitu tesanu gradju, na okruglo stojeće drvo, naročito da li mogu prosudjivati glede sposobnosti, uporabivosti, o izradbi drva i t. d. Koliko mi šumari iz prakse — znamo, mislimo da ne, a nisu naoto ni zvani. Kada bi sve to ti odbornici znali, bilo bi to dobro po zem. zajednicu, ali — ne znaju. Mi bi pako imali podjedno i »sustrukovnjake« kao predstavnike zem. zaj. pak bi nam isti naše poslove olakšali. Dosta su se li ljudi i do sada u šumar, poslove miješali i u obće nicali tamo, gdje ni posijani nisu! A sada i po gotovo! Svaki nas je izkusio neprilike sa tim ljudima. Obično dolazi kod diobe drva do pravde, gdje oblasti posredovati moraju. To nije ni čudo, ako. se u obzir uzme na selu medju odbornici i suovlaštenici kumstvo, rodstvo, neznanje i t. d. Na pritužbu pojedinog suovlaštenika sbog prikrate može i mora se »ureda radi« postupak zavesti, a |
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 353 — troškove nose krivci, a to bi bili u našem slučaju odbornici , jer oni su jedini ovlašteni na dijelenje drva! Ovi pako ne bi htjeli biti krivi, izgovarajući se, da nisu znali n. pr. diobu provesti i u razmjeru pripadnosti proračunati, da se u kubike šumara ne razumiju i t. đ. Pak ako se ti razlozi uvaže, slijedi, da se odbornicima ništa ni prigovoriti ne može. Trošak je tu! Tko da ga nosi ? . . . Svakako zemljištna zajednica. Tih pritužaba može dosta biti kod većih i manjih zajednica, pak eto teretah ili za zem. zajednicu ili za pojedinog suovlaštenika. Zar ne bi bilo dobro i opet poprimiti staru praksu kod zem. zajednica u pogledu izviđa i doznake gradjevnoga drva ? Po našem nemjerodavnom mnienju bilo bi to ne samo u interesu službe, već i zem. zajednice; kada državni i imovinski šumari obavljaju doznaku strankami — na panju, zašto da bude kod zem. zajed. iznimaka? Zašto je doznačni čekić tu? Kaže se ali, da se »obilježena stabla« zastupstvu z. z. imadu na licu mjesta predati, ako glavna skupština diobu zaključi, Razumjeva se, da se ta stabla »odkazom " sječine (odbode se ista), naznačiv broj stabala, predati mogu; nikako se pako doznačnim čekićem buletati stabla ne mogu i ne smiju kako to propisuje i>. 15. š. z. pošto ta predaja sječine nije doznaka. Glede doznake drva propisuje §. 15. š. z. da se stabla doznačuju se na sliedeći način: »Stabla stojeća — jača, obilježuju se bato m (čekićem) šumskim;« a §. 1. naredbe c. kr. hrv.slav. namjestničtva od 30. prosinca 1858. propisuje sliedeće: »kad se stojeća veća stabla doznačuju za drva, neka se pobiele i buletaju. Da se pako ovakova doznaka drva dokaže, kad bi se o tom pred uredom rieč zametnula, naredjuje se da bude na čekiću . . . (opisuje isti) .. . a u sredini neka budu prva slova imena gospodara šume i broj šumarije. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 48 <-- 48 --> PDF |
- 354 — I* Kako smo ovdje predočili, predajom stabala odboru i odkazom sječine, ne doznačuju se gradjevna drva kako to §. 15. š. z. propisuje. Isto tako taj postupak nije ni u savezu sa poznatim nam § 17. š. z. koji kaže: »Posjednik od šume, može zalitjevati, da on ili šumarsko njegovo osoblje obiljež i pokupljena drva, prije nego će iz šume odpremati; da se ovlaštenici obskrbe doznačnicami ceduljami (izvoznicami) u ime potvrde, da su izpravno primili, što im je doznačen o bilo. Znamo, da ovlaštenici voze i izvažaju drva na odaljenija mjesta, dapače i na velike udaljenosti, pak je od potrebe, da se drva doznačuju i da se buletanjem istih vlastničtvo dokaže. Kod svih šumskih uprava uvedena je doznaka, zar da samo kod zem. zajednicah bude iznimaka? Mislimo, da tako ne bude, ved da se topogledni propisi i manjkavosti u pravilniku putem naredbe visoke kr. zemalj. vlade — prema našem razlaganju — a istovjetno sa propisima kod imovnih obdina, nadopune. Kada šumari moraju u smislu § 5. zakona od 26. ožujka 1894. sastavljati osnove, programe, ili godišnje drvosječne predloge, sporazumno sa zastupnic i zem. zajednica, sliedi, da mogu i moraju prema svojemu položaju i zvanju i opet sporazumno sa zastupnici raditi, da se odobreni predloži izvedu do u detail t. j . potreba gradje izvidi i propisanim načinom doznači. Gradjevno drvo representira danas silnu novčanu vrijednost, pak je u občem interesu i u interesu svih suovlaštenika zem. zajednica, da se doznaka i premjerba gradje dovede u sklad sa ustanovami šumskoga zakona Zar da to velevažno pitanje, t. j . diobu gradj. drva, prepustimo na milost i nemilost odbora, bez stalnoga pravila? Mislimo da ne! Ugledajmo se u tom pogledu u naše imovne obdine! Ta i one su narodna svojina, kao i naše zem zajednice! Nadajmo se, da de i to velevažno pitanje, samo u interesu našega naroda i u interesu racionalnoga šumarenja čim prije riešeno biti. »Daj Bože!« |