DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 362 — ĐJmitz, giiine Zeit und Streitfragen. In zwangsloser Folge gemeinverstandlich besprochen. I. Uber Naturschutz u. Pflege des Waldsehonen. Izašlo u Beču kod M. Perlesa. Giena 1 K. Kessler, die Dienstlandwirthschaft der preuss. Staatsforstbeamten. Izašlo kod M. Neumanna u Neudammu. Giena 60 fd. Scliivappacb, Leitfaden der Holzmesskunde. II, umgearb. Auflage. Izašlo u Berlinu kod J. Springera. Giena SV/^ odnosno 4*4 krune. Hess, Leitfaden fiir die wirthschaftliche Behandlung des biiuerlichen Kleimvaldbesitzes im Ennsthale. Izašlo nakladom pisca u Grazu 1903. Kritika je ovu knjižicu vrlo pohvalila, jer sadržaje u kratko sve ono, što je seljaku nuždno znati´o šumi a većinom je pisac gradju obradio tako, da se ona sastoji od kratkih pitanja i odgovora. Sclincider, dendrologische Winterstudien Djelo sadržaje u tekstu 224 slike. Izašlo kod G. Fischera u -Jeni li´03. Giena 9 kruna. Roseiuout, la disparation du Ghene et l´introduction des Resineux dans les Taillis —Sons—Futaie. Izašlo u Parizu kod J. Rotsehilda. Promet i trgovina. Razvitak šumske trgOTine u Slavoniji. Pod ovim naslovom objelodanjen je nedavno u „Narodnoj obrani" članak, koji svakako potiče iz pera kojega od poznavalaca slavonske trgovine drvom. Prein se ne možemo podpunoma složiti sa svakom i sliednjom tvrdnjom pisca ovoga izvještaja ipak ga priobćujemo u cielosti, da se u ovom listu i tudji nazori o toj toli važnoj grani naše trgovine čuju. Članak doslovno glasi: „Slavonsko tlo sastoji se iz bara sa 1—2 m. dubokom vodom, koje su napučene ribama. Iznad bara su nizine zvane baruštine napunjene vodom prelaznom, do 1 m. dubokom — tuj već raste j o h ovina; iznad ovih su ravnice, koje većim dielom Sava ili Drava poplavljuje i kada ovdje 1 — 2 m. izadje voda, tada je i za tolika dublja voda po barama i baruštinama. Malom iznimkom sve površine prolazno poplavne, obrasle su hrastom lužnjakom i primiešanim briestom, jasenom i topolom, a one šumske površine, gdje poplave ne dolaze, imadu primiešana graba riedko gdje i bukve. Suhe ravnice ođaljene od Save i Drave zastrte su lužnjako m te kako gdje, primiešan je grab i bukva, a od ovih steru se ratarske zemlje. Po brežuljcima i pogorju pokriva tlo kitnjak, malo gdje gradjen, cer i kesten. Strmci planina obrasli su redovito čistim kitnjakom, gdje god se negda orati i kopati moglo za ratarstvo, a čim je strmiji |
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 363 — , položaj, tim je više primiešan ovdje grab, a što strmije, tim više pridolazi bukovina, tako da po svim strminama i negdanjim udaljenim planinskim oranicama rastu čisti bukvici. Nepobitno stoji (? Ur.), da su Rimljani umjetno nasadili sve naše šume, a sastojale se iz lužnjaka, gradjena, cera ili kestena pitoma. Za ovu tvrdnju služi nam glavni dokaz, što svagdje izpod šumskog drveća gore izkazanih vrsti, nalazimo tragova oranja etc. Najveće prostore pokriva u Slavoniji čist ili miešan lužnjak duž Save i Drave, a medju ovima po Fruškoj gori, Dilju, Babjim gorama, Krndiji, Papuku, Psunju i dalje opet kitnjak i bukva čisto ili miešano, kako je napred izkazano. Već iz toga vidimo, da položaj tla, uvjetuje ovu ili onu vrst drva, ali da je i kultura rimska naša negdašnju prašumu, bukovu, odlučno promienila. Već Rimljani zatekli su silne prostore u Slavoniji izkrčene za ratarstvo. Površine sadašnjeg ratarstva bile su većinom i onda rabljene bile za to, a tomu valja dodati još i sve površine, gdje se danas čisti hra-, stici dižu. — Tako bilo je: po Ugarskoj (Panoniji) i dalje, dokle je rimsko carstvo dopiralo. Za rimskog vladanja u Slavoniji i susjedstvu bilo je s toga malo šuma — današnjih bukvika. — Zemlja slabo napučena i trošila malo šume. Tek kada su se po Rimljanima za žirenje podigli umjetno gojeni hrastici, a pučanstvo uz unosnije prilike svinogojstvom ponaraslo, bivale su i potrebe drva voće. Sve do izgradnje ceste lujzinske k moru (1803.) nije bilo veće trgovine drvom u Slavoniji radi toga, što je do te dobe imala još Francezka brastovine, po gotovo Italija kestenika, pa i naše Primorje liepih hrastovih šuma. Spram jugu obilne su bosanske šume a Njemačka i t.d. nisu za prekomorski export toliko piva proizvadjalc, dok parobrodarstvo izvoz daleki no pojeftini. Preko Drave nije niti vinarstvo Magjara prije izgradnje željeznica moglo napred doći, dakle nije ni dužica za njemačko pivo, ni za magjarsko vino trebalo. Sva je trgovina drvom, ma da nam nije manjkalo napred izkazanih vrsti drva, bila lokalne naravi. Po prilikama prometnim potrebe i t. d. možemo sjegurno tvrditi, da se je naša johova kora, dok je naš narod i u susjedstvu opanke nosio, najvećma izvažala u najstarijoj dobi; gorivo bukovo, grabovo, jasenovo, brestovo drvo opet duž Save i Drave izlazilo. Brestovinu,, to- X)olu izvažao je seljak naš u daleke krajeve kao posudje. Sve su to malenkosti bile. Tek izgradnjom Karolinške i Lujzinske ceste posije g. 1803. počeli su se naši ljudi razvijati u trgovini crnogoricom te hrastovinom od Pri |
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 364 — morja s pram Zagrebu, a godine 1822.—1866. bilo je već naših uglednih trgovaca za hrastovu brodarsku, bačvarsku i francezku dugu i izobiljno, — pak se u to vrieme kako gdje i po Slavoniji počele hrastove šume izradjivati — osobito oko g. 1850. — kada su na sjeveru počeli željeznički i parobrodarski jeftiniji prevozi. Ciene francuzkoj dugi bile su na Rieci: g. 1820.—1866. = 146 fr. pr. 1000 kom. monte „ 1866.—1874. = 198 „ „ , „ 1874.-1883. = 213 „ „ „ „ 1882.-1890. == 222 „ „ „ Tako kako su ciene hrastovini rasle, prisiljeni su bili i trgovci sve to bolje izrabljivati tehnički dio drva u stablu, pak se je izrabljivalo od ukupne tehničke sposobnosti stabla u razdoblju: g. 1820.—1866 = 277„ „ 1866.—1874. = 46% „ 1874.—1882. = 68´´/„ „ 1882.—1890. = lOOVo Vidimo iz toga, da se ciene robi od 1866.—1890. nisu mnogo digle: 199 na 222 for. ali vidimo, da je skok izrabljivosti drva daleko veći to jest od 46—100% Vrhunac ciene hrastovini postignut je oko g. 1890. —1900. a sada ići će to sve što dalje, sve to niže. Uzpored sa cienom hrastovine dizale su se ciene, osobito kroz pilane, jasenovini, brestovini za tehničke svrhe, te će ciene brestovini, osobito jasenovini i dalje rasti tako, da posljedaju u šumarstvu osobito gojiti valja. A što je bilo sa ostalim vrstim drva pretežno za gorivo sposobnim t. j . sa bukvom, grabom, cerom i t. d. ? Već smo prije izkazali, da se je johovina najprije za prodaju izvan Slavonije trošila radi kore, onda briest za posudje, pak je plovilo i naše gorivo bukovo i t. d. niz Dravu i Savu na razne krajeve. Osobit trošioc goriva bila je Ugarska od najstarije dobe, jer je tu još od dobe Rimljana manjkalo šuma. Naravno, da su se u starije doba trošile slavonske šume samo tik obala Save i Drave i pritoka im — od obale udaljenije šume dolazile su na uporabu za gorivo tek iza gradnje dobrih slavonskih cesta. Bilo je to poslie 1820. sve to zamašnije, a osobito se pridigao export poslie 1850., kada su i parobrodi počeli Dunavom ploviti. Poslie izgradnje krajiške željeznice od Osieka na Brod, te od Zemuna na Sisak i t. d. dakle po.slie 1874, a vrhunac exporta bukove gradje, goriva i ugljena razvio se poslie izgradnje željeznice iz Belovara, Daruvara i Požege na Dravu, te možemo označiti, da kulminaciju postizava uporaba bukovine u doba kako su podignute tvornice za suhu destilaciju ugljena u Cerniku, Belišću. Orljavcu |
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 365 — Sve do god. 1874. bile su ciene gradji i gorivnog drva bukovog vrlo nizke, te su n pr. trgovci u drvosjecima kirijašima tako rekuć bukovo drvo poklanjali, čim je isto nešto dalje od obale dravske ili savske stojalo; ali poslie 1874. vidimo da se već u nutrioji požežke, osječke i belovarske županije unovčuje vrlo cjepka bukovina po 1 m´ sa 2—3 for. a ostala još za rezanje i tesanje sposobna sa 1—2 for. pa je takociena gorivu rasla n. pr. ciepanicama bukovim u Osieku do 25 kruna po met. livatu. Vukovaru „ 24 „ ,, „ Požegi „ 20 „ „ ^ Brodu „ 21 „ N. gradiški „ 21 „ Našicama „ 18 „ , „ Pleternici ,, 18 „ ., ,, Te ciene rasti će i dalje, ako ne predju bukove šume u kosmopolitske ruke poput hrastovih, jer će šumovlastnici, u svom interesu, proizvodnje udešavati naproti potražbi. Izkustva stečena kod hrastovine morali bi naši šumovlastnici bolje izcrpiti, već je to kod hrastovine slučaj bio. Bukovih šuma ne ima mnogo te je oxport sadašnji na gorivu spram Pešti, niz Dravu, Savu i Dunav pa proizvodnja uglja za inozemstvo veća, već to potrajno šume dati mogu — za to se ne treba sječama žuriti. Tko što treba platili će i stoji, da će onda biti hrvatsko šumarstvo u bukovim šumama najsavršenije, kada ponarastu ciene gore označene za 507g, a za tim putem valja razvita k slav. šumske trgovine nastaviti! Da se čuju i drugi glasovi o stanju naše trgovine s francuskim dužicama donosimo u cielosLi i članak koji je izašao u br. 16. novog hrvatskog trgovačkoga lista, koji je 0. g. počeo izlaziti u Trstu „Tršćanskom Llovdu", koji glasi: „Da uzmognemo prikazati vriednima čitaocima današnje stanje tržišta s tak"b zvanom „francezkom dužicom" valja nam, da se osvrnemo i na prošle campagne. Dobre jematve u Francezkoj u godini 1899. i 1900. utjecaše vrlo povoljno na razvoj trgovine dužicom, tako, da su se skladišta ovih, a i prošlih campagna tekom god. 1900. podpuno razprodala. Postignute ciene bile su upravo sjajne i ako ne absolutno a to svakako relativno . Absolutno ne za to, jer je producente stajala gotova roba od prijašnjih campagna mnogo na kamatama i na gubitku vriednosti same robe, a naša roba bila je skupa, jer se je ciena surovini upravo bezrazložno s neko, zlo slivaćene situacije, ili ako smijemo kazati, s pogrješne predpostavke, vrlo povisivala, u neku ruku i pretjerivala. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 366 — Uz vrlo povoljno tržište, a i nastojanjem samih producenata, đa se procjene surovina, ako ne snize, jer žrtava od vlastnika šuma niti je tko hotio, niti je mogao tražiti, a to bar svedu u granice mogućnosti i prave vriednosti, a koje je nastojanje urodilo i nekim plodom, postala je ta grana produkcije vrlo dobrim i zdravim poslom. Nije s toga nikakovo .čudo, da se je na nju bacilo s velikim marom i sa strane onih, koji su na tom polju već bili ustavljeni, kao i to, da je pridošlo i novajlija. Posljedica pak te navale bila je ta, da se je kod razprodaje — dražbovanja — šuma silno natjecalo, jer je svaki, tko je samo mogao, hotio da bude dostalcem bar kojeg šumskog diela. Jedan dio producenata opet, koji je radi visokih prvašnjih procjena šuma u Hrvatskoj i Slavoniji bio napustio naša produktivna mjesta, počeo je, i to u velikim količinama, kupovati surovinu u ino zemstvu, osobito u Rumunjskoj, gdje su se medjulim bile popravile i prometne i kreditne prilike, te i sigurnost vlastničtva stala na čvršće noge. Veliku i važnu ulogu u cienama izradjene robe, igralo je i radničko pitanje Nepovoljni odnošaji u Hrvatskoj, pomanjkanje izdašnije zarade, slab mar državne vlasti, pokrenuo je u Hrvatskoj izseljivanje u prekomorske krajeve. Dok je to izseljivanje bilo ograničeno samo na onaj dio naroda, koji u domovini nije mogao nalaziti zaslužbe, nije to na drvarsku produkciju bilo ni od kakvog utjecaja. Kad je ali izseljivanje postalo nekom spekulacijom, kakovom se na žalost u sve većoj mjeri pokazuje, onda su stali seliti i oni radnici, koji su se prije bavili produkcijom duge, a to je bilo uzrokom silno m povišenju ciena za radnika, dakle je poskupilo izradbu, a tim i robu samu. U takovima dakle prilikama ušla je naša produkcija duge u campagnu god. 1901./02. Svatko, tko je samo malo šire hotio pogledati, lako je mogao predvidjeti, da reakcija mora nastupiti, dok ne stane onih nepovoljnih odnošaja, koji su ovakovo stanje izazvali .. . U campani god. 1901/02. ta reakcija je i nastupila! S prije opisanih razloga, prem je bilo vrlo mnogo robe na skladištima, i prem bi se je vlastnici bili vrlo rado riešili, kad se je godina 1902. za jematvu u Francezkoj pokazala manje povoljnom, niesu tog mogli činiti, jer kupci niesu hotjeli, a niti mogli plaćati ogromnih ciena, koje su bile zahtjevane, a producenti, ako niesu hotjeli, da izgube kapitala, niesu mogli, da robu prodavaju. Tako se je god. 1902. doista prodalo dosta robe, jer su se desortirana skladišta u Francezkoj morala upodpuniti, i jer je preobilna je |
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 61 <-- 61 --> PDF |
367 matva prošlih godina još uviek bila od utjecaja, stagnacija je ipak nastala, te je od izradjene u campagni g. 1901./02. robe ostalo nepredano od prilike 12 milijuna komada. S tako nepovoljnim izgledima ušlo se je u campagnu od god. 1902./03., te je prema tomu i produkcija bila u ovoj campagni prema onoj prošloj znatno stegnuta. .Jer, dok seje u god. 1901./02. produciralo oko 57 milijuna komada, to možemo ovogodišnju produkciju računati na od prilike 16*4 milijuna komada! Približna data o izradbi i prometu duge u campagnama od god. 1901./02. i 1902./03. Izradba NeproIzi´adba Nepro Tvrđke producenata g. 1901/02. dano g.1902/03. dano Belčlć Vladimir 160.000 lOO.OOO 100 000 Berger A. 1,300.(100 1,500.0CO Berger A. & Hugo Hartl 3,000.000 2,000.000 1,000.000 Berndorfer Al. 700.000 Blasich L. 1,350.000 1,850.000 soo.oro 800.000 Ph. Deutscli Sćihne & S, Benedik 2,700.000 2,700.000 700.000 700.000 Jos Eisler & Sohne 500.000 Franz Gamiršek 2,000 000 1,700.000 400.000 400.000 A. GaJparac 500.000 400.000 100.000 100.000 A. Berge, H. Hartl & Jos. Halle 1,000.000 CT. Glasa 600.000 400.000 M. Gotthardi ifc I. Liebermann 600.000 1,000.0C0 1,000.000 Ig. Hoffmann 1,000.000 Holz Handola-Actien Gesel. 2,500.000 1,300.000 L. Kern 15,000.000 10,000.000 10,000.000 I. Kohii & Gratr 250.000 M. Kronberger & Sohn 500.01 iO Alb. Lamarche 6,500.000 2 000.000 2,000.000 Molir & Co. 800.000 1,000.000 1,000.000 M Momoilovio 400.00fi 4C0.OOO 100.000 100.000 Neuschloss´sche Taninfabrik 3,000.000 300.000 KOO.OOO L. Perin aine 500.000 M. Pollak 800.000 M. Prpie 510.000 i?ooietž d´Importation đe Cliene 1,200.000 1,000.000 800.000 800.000 C. Schlesinger 4,500.000 1 500.000 1,500.000 Bipuš & Co. 2,100.000 2,100.COO 100.000 100.000 B. Turčić 140.000 P. Turkovie 2,000.000 A. I. Wesselinovits 600.000 600.000 M. Vuk & Soline 450.000 S. Milić 500.000 500.000 500.001) 500.000 L. Kern & Sehwarz 600.000 600.000 L. Kern & Hoffmann 600.000 600.000 Grassel, Sohenk & Co. 300.000 300.000 G. Drach 300.000 300.000 Holz-Exploitations A. Gr. 600.000 600.000 Guttmann 1 500,000 1,500.000 C. L6\vy 100.000 100.000 Bachrach & Krahforat 100.000 100.000 Vagele L. 500.000 500.000 Ukupno 57,150.000 14,450.000 26500.000 24,000.000 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 62 <-- 62 --> PDF |
— 868 Ovogodišnje campagne imademo dakle zalihu na gotovoj dugi od prilike 14 milijuna od prošlogodišnje izradbe a „ _,, _26.5 „_ „ ovogodišnje ukupno dakle 40.5 milijuna komada. Taj kvantum i ako se odbije prodanih od ovogodišnje izradbe circa ž´/a milijuna i ako nije enorman, to je prema prilikama ipak velik, ako uzmemo na um, da se je u dobrima prilikama u god. 1900. i 1901. prodala godišnje poprečno oko 45 milijuna komada. Ciene su tim položajem dakako prema onima zadnjih dviju godina znatno deprimirane, jer dok se je plaćalo bilo za 1000 komada monte ^^/j—*/|. i do K. 6o0, paritet Sisak, prodana su gore spomenuta circa 2^/^ milijna komada ove godine — kako čujemo — uz cienu od K. 540. Valja još spomenuti, da je ta prodana roba bosanske provenience, dakle najbolja! Kako će se razvijali potra/.ba, dakle i ciene na dalje, težko je za sada još kazati. Francezki vinogradi bili sa početkom treće dekade mjeseca travnja znatno oštećeni mrazom, pa sad i kupci i producenti čekaju, dok mine doba cvatnje, da prema tomu udese svoje držanje. — Prema viestima što ih donašaju francezki vinogradarski listovi, daje cvatnja francezkih vinograda ipak još uviek nade, da bi ovogodišnji prirod mogao biti za 25% bolji od običnog srednjeg priroda. Obistini li se ta predmnjeva — što će se u nalkraćem vidjeti — mogle bi se ciene dugi, ako ne povisiti, a to svakako ne sniziti, uzevši u obzir onu cienu, uz koju je već posao učinjen. 0 razvitku ću Vam javiti. Čitava zaliha izradjene duge leži na skladištima i to u Sisku od od prilike 13´/.^ milijuna komada, izvan Siska od prilike 27 milijuna komada. U Sisku je dakle od prilike 3.´5´7o sveukupne zalihe, što se dakako prema izradbi u Hrvatskoj, Bosni i Slavoniji, pokazuje još većim postotkom, ako uzmemo u oči znatnu izradbu u Rumunjskoj, koja ne ide preko Rieke, već na Galac. Spominjemo taj odnos, a da pokažemo, kakov bi centrum bio Sisak tek onda, kad ga ne bi ubijala željeznička tarifalna politika i kad bi Savu učinili onakim prometnim putem, kako i po važnosti i po svom prirodnom položaju zaslužuje. -p -k. |