DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 114 <-- 114 --> PDF |
— 492 stranih đrvotržaca; dapače ovi bivaju od godine do godine kod tih dražba sve mjerodavniji, jer im strani znatno jeftiniji kapital omogućuje uspješno konkurirati s domaćim drvotržcima, koji većinom sa skupim kapitalom raditi moraju. Hoće li se već kod ovogodišnjih dražba uvažiti i u ovom našem listu svojedobno objedanjena predstavka naših đrvotržaca, kao i dole navedena predstavka naših dužičara, vidit ćemo. Bilo bi u redu, jer su želje naših đrvotržaca većinom, po našem mnienju, i opravdane. Cut ćemo konačno i to, da li se je i na samomu načinu procjene što promienilo u smislu nekih članaka priobćenih u našemu listu. Da li će se specialno željama naših trgovaca-dužičara — da se što više ograniče prodaje onih čestica, kojih su slabla sposobna u glavnom samo za proizvodnju dužice — udovoljiti moći, teže je pitanje, prem su te želje podpunoma opravdane, jer ima doista još silna zaliha neprodanih dužica. Obzirom na to, da se je trgovačka bilanca i ove godine dalje poboljšavala, naročito što i promet s hrastovim trupcima, rezanom robom i tvorivom dosta živahno teče, pak je samo s francuzkom dužicom vrlo slab, velimo: dobro će se prodavati one čestice, kojih su stabla u glavnom sposobna za trupce i piljenu robu, dočim će se slabo prodavati ona stabla, sposobna samo za dužicu. Kako baš posljednjih mnogo ima, ne ima nade, da će ovogodišnje prodaje osobito izpasti, a dobro bi bilo, da budu izklične ciene umjerene, pa da već jednoć i prestanu žalbe đrvotržaca na previsoke procjene, tim više što takove vrlo visoke i previsoke procjene — naročito u našim prilikama — pravoga smisla ne imaju. R-flektanta na flnu hrastovinu i to ne samo domaćih, već iz ciele srednje Evrope, ima toliko, da se ne treba bojati kakovih komplota; svaki je od njih došao namjerom, da šumu kupi i posao učini, čemu ih dakle previsokim procjenami tjerati u strane krajeve, iz kojih tada mogu oštru konkurenciju praviti našoj domaćoj šumskoj robi. Što se pako daljnjega razvoja prilika naše trgovine s drvom tiče, ne može se, kraj tužnih parlamentarnih prilika, koje u obim polama naše monarkije vladaju, ništa reći. Pitanja, koja bi se već davno riešiti morala, još sveudilj riešena nisu, tako naročito obzirom na trgovačke i carinske ugovore, a o tim ugovorima ovisi tečaj daljne naše trgovine s drvom, koja samo tada cvasti može, bude li joj povoljnimi ugovori eksport u razne zemlje osjeguran. Specialno za šumsku trgovinu Hrvatske i Slavonije pogibeljne su grožnje Francuza, koji vele, da bude li se dala talijanskima — a ne i njihovima — vinima kakova polakšica gleđom na uvoz u austro-ugarsko carinsko područje (dakle zloglasna vinska klauzula ma i prikratom obliku obnovila), da će oni na to odgovoriti visokom uvoznom carinom na drvo, poimence na dužicu. Za |