DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 396 — upravo tutorstveni postupak. Tako se je zahtjevalo: da se ne smije nijedno stablo posjeći, dok ga šum. osoblje zemaljskog gospodina ne obilježi; da se iz šume drvo ne smije prodati, bez dozvole vlastel. oblastnika. Bolje nije bilo ni kod nas. Franeezka revolucija i teorija Adama Smitha, koji je propovjedao slobodnije pojimanje ob odnošaju državne vlasti prema slobodnom gospodarenju, donjeli su i šum. gospodarenju veću slobodu. Držalo se, da će podpuna sloboda gospodarstvenog djelovanja imati za posljedak maximum šumske proizvodnje. Dosljedno tome držalo se, da se redarstveni utjecaj u vlastnička prava imade smatrati zapriekom slobodnog gospodarstvenog djelovanja, prema čemu je valjalo taj utjecaj odstraniti. Tako je u Pruskt)j godine 1811. nastupilo pravo podpuno slobodne razpoložbe sa sukromnim vlastničtvom. Dioba i pretvorba bile su nezapriečno dozvoljene. Ovlaštenicima i suposjtdnicima bude suskraćeno pravo prigovora, kad se je radilo 0 promienjenoj uporabi šuma i vanrednoj sječi drva, na koliko su bar dva odbornika držala da je zavedeni postupak probitačan, i da se kupovnina upotriebljuje za podmirenje duga na nekretninama uknjiženog ili za poboljšanje samoga dobra. U drugim državama bili su odnošaji obratni. Maloposjednika sapelo još jače no prije; a samo veleposjedu bude dozvoljeno slobodnije gospodarenje, kad se je kod istoga dala predmnjevati, da će potrebnom naobrazbom i shodnom gospodarstvenošću svoje šume sjeći. Zle posljedice slobodi prepuštenog šumarenja pokazale su se u Pruskoj, a i drugdje, do skora! Uvidjelo se, da je u tome počinjena velika pogrieška: što se slobodu poljskog gospodarenja proteglo i na postupak sa šumama. To prepuštanje samomu sebi rodilo je opustošenjem šuma, i njihovim razdrobljenjem. Ti opažaji i ta izkustva nisu mogli ponukati druge države, da se ugledju u primjer Pruske. Jer su se pako morali odrješiti okovi sredovječne redarstvene države, to se je počelo odabirati srednji put bez stalna načela. Istom spoznaja važnosti što no ih imadu šume zaštitnice i |