DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 68     <-- 68 -->        PDF

— 446 —


Tehnička svojstva i uporaba kestena.


Lanjske godine izašla je u Firenzi knjiga pod naslovom:
»Monografia del castagno«, koju je napisao Lodovico Piccioli,
nadzornik šumarskog okružja od Siene Kad bi se čovjek
držao ove knjige, mogao bi, a da i nije pobliže proučao šumarske
znanosti, uzgojiti krasne kestenove šume, jer je u toj
knjizi upravo opisano sve, kako treba, da se postupa kod uzgoja,
kako treba odabrati stojbinu, razložen je takodjer anatomski
sastav kestena, tebnička svojstva i uporaba drva, a napokon
spomenuti su i štetnici, koji se pojavljuju na kestenu
i obrana od njih. Knjiga je vrlo pomno obradjena na temelju
svega, što se je od najstarijih vremena pisalo o kestenu.


Kesten se je u prijašnje doba gojio u velikoj mjeri, poznat
je ved od najstarijih vremena, današnji njegovi oblici, koji su
poznati pod raznim imenima, potiču po svoj prilici od Castanea
Kubiny (Kov.) ili Castanea Ungeri (Herr), koji su nadjeni
u tercieru u južnoj Francuzkoj, Hrvatskoj, Ugarskoj i
drugdje.


Od kolike je zamašnosti gojenje kestena, iznesti ću ovdje
samo nekoliko podataka.


U blagom podneblju počinje kestesten da donaša plod ved
izmedju 20. i 30. god., ako raste na samu, da ga može obasjavati
sunce i ako su biljke proizašle od sjemena, a ako je u
sklopu, onda izmedju 40. i 60. god. Rodi dakle dosta rano, a
biljka, ako je i iz sjemena, raste dosta brzo.


Piccioli kaže, da je sam vidio 25 god. etara stabalca, koja
su bila visoka 18 m., a u 60. ili 70. god. daju debelo drvo
za konstruktivnu gradju, koje se, što se tiče debljine, može natjecati
s hrastom, kad je hrast 90 ili lOO god. star.


Francuzka ima prema drugim zemljama najviše kestenovih
šuma. Njezini kestenici zapremaju danas do 578.000 hektara,
a u sam Pariz dodje preko jedne zime do šest milijuna kilograma
ploda od kestena. U Austriji se goji najviše u južnom
Tirolu i u krajevima uz Jadransko more, a dobiva se godi




ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 69     <-- 69 -->        PDF

— 447 —


miče do jedan milijun kilograma kestenovog ploda. Hrvatska
je takođjer bila bogata kestenicima, zasadjenim još za Rimljana,
koji su osobito volili plod od kestena. Kad je kesten u
dobi oko šest godina, može se upotrebiti kao vinogradarsko
kolje ili kao kolje za mlade uljike i za druge biljke. Kestenjevo
kolje bilo je cijenjeno još od Plinijevib vremena, a držalo
se je boljim, nego od mnogih drugih vrsti drva. I kod nas u
Hrvatskoj bilo je tih kolosjeka više, dok nijesu postradali
vinogradi od filoksere, a sad su se opet počeli dizati, od kako
se je stala gojiti u večoj mjeri amerikanska loza.


Pošto se prije uzgoja bilo koje vrsti drva pita, kakova su
svojstva dotične vrsti i kakova joj je uporaba, to ćn ovdje držeći
se što više onoga, sto je napisao spomenuti pisac u svojoj
knjizi, obrazložiti svojstva kestena i njegovu uporabu.


Kod kestena nalazimo mnogo svržnih trakova, koji su
veoma sitni i sastavljeni od jednog do četiri reda stanica, te
jedva da se vide prostim okom, a po tom možemo da razlikujemo
na prvi pogled kestenovo drvo od hrastovog ili bukovog,
koje je išarano sa velikim tracima, poznatim obdenito
pod imenom zrcala (Spiegel, specchio).


Drvo kestenovo imade bijelu prljavo žućkastu bijel, sastavljenu
od malo godišnjih kolobara, a drvo samo je manje
ili više smedje, sa specifičnom težinom, koja varira izmedju
0´50—0´72, kada je drvo osušeno na zraku, a ako je svježe
od 0´80—1-030. Drvo je tvrdo, gustoća mu iznaša po Tredgoldu
118, kad je suho, a 85, dok je još zeleno, ako se uzme,
da je gustoća hrastovine u zelenom stanju 100. Drvo je srednje
resistentno; za komad dug 5 m. i 10 cm. debeo veli Hassenfratz,
da mu je resistencija 967 klg., drugi kažu, da je kestenu
absolutna čvrstoća 1039 kg. (bukva 1326), a u sgnječenju 508
(bukva 527). G. C. Siemoni tvrdi, da sto dijelova svježeg drva
sadrži 48*8 hlapivih tvari i 51´2 suhog drva, a Schiibler kaže,
da sadrži 38.2 vode i 61´8 suhog drva.


Drvo u vlažnom malo bubri i steže se veoma malo sušenjem
tako, da se ne baca. U mladosti se dade savijati, lake




ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 70     <-- 70 -->        PDF

— 448 —


jt pravilne cjepkosti, a lakše se izradjuje, nego hrastovina;
ipak ne blanja se dobro a isto tako ne prima osobito laštenje.
Izkvari se i unistuje se, kad je izloženo nepogodama vremena,
a može se držati zabludom, što su mnogi pisci tvrdili, da su
veoma stare kuće i vrata sačuvane baš za to, što su bile od
kestena, jer je danas dokazano, da su od hrastovine, s kojom
se absolutno ne može natjecati u trajnosti, kada je izložen
vjetru i kiši. Kestenovo drvo postavljeno na suhom teško
crvotoči, ali može biti slučajeva, da je pokvareno od unutarnjih
mana, a da ne pokazuje vidljivih znakova. Može se držati, da je
kesten manje trajan, pa makar se upotrijebi i samo u suhom,
razcijepan ili otesan, od brijesta, ariža, akacije, a naprotiv trajniji
od bukve, graba, klena, običnog bora, lipe, Ijeske, topole.
Staro drvo, otesano ili piljeno, nema permanentne resistencije,
jer mu anatomska gradja nema velike cohesije, s vremenom
najme ta gradja popušta, a za to ga mnogi i ne cijene kao
konstruktivno gradjevno drvo, premda se na pogled pričinja
jakim. Naprotiv mlada stabla, nepiljena i neotesana, veoma su
resistentna i to tako, da nadvisuju samu hrastovinu. Ovim se
tumači tako česta uporaba mladih stabala za poduporke kod
krovova, gdje nam nije stalo, da nam prave lijepu figuru.


Kesten služi bačvaru kao izvrsna i dugotrajna gradja.
Upotrebljuje se kao duge za kable, badnja, čabre, barila. Čini
se, da kesten spada medju one vrsti drva, koje se u Italiji
najviše za tu svrhu upotrebljuju. Moglo bi ga se preporučiti
takodjer za bačvice za transport sladora i drugih stvari, koje
su u krutom stanju, a takodjer za lagve, u kojima se drži
obično vino. Za ovu uporabu mora imati drvo dobru gustoću,
mora biti najbolje vrsti i suho, jer u svježem stanju upilo bi
od tekućine, a tim bi bilo podvrženo deformaciji.


Da li je drvo sposobno za pravljenje duge, kušaju praktičari
lupajući njim o kamen; ako puca ili se cijepa, onda je
dobro, a ako se prelomi, onda ne valja.


Bačvari na slažu raskalanu gradju u vitla i ostavljaju tako
do jeseni, poslije se prenese u magazin. Iz magazina dolaze
duge u velike tvornice, gdje se svijaju parom.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 71     <-- 71 -->        PDF

- 449 —
Mlado drvo upotrebljuju takodjer za bačvice za ulje osobito
to rade u južnoj Italiji — gdje ga vise cijene od spužvastog
duda — držedi, da ulje podaje kestenu još veću resistenciju.


Upotrebljuje se takodjer za stoliće i stolice izradjene po
kineskom načinu, za ormare, vrata, žaluzije, okvire kod prozora,
a prave se takodjer od njega i košarice raznog oblika
i raznih dimensija.


Najvažnija je svakako uporaba kestenovog drva kod fabrikacije
ekstrakta za mastila i strojbarstvo. Po velikom izkustvu
moglo bi se zaključiti, da je drvo, koje je brzo raslo,
ima manje tanina od onoga, koje je raslo polagano, dapače su
ekstrakti, uz istu cijenu proizvodnje, mnogo ljepši. Najradje se
uzimlju u tu svrhu stabla i grane od 20 do 30 godina, jer
daju ekstrakt, koji je najljepši i u kojem je najviše samoga
tanina, ali se takodjer upotrebljuju stabla sve do 80 god. Za
strojarstvo treba, da je drvo zdravo i Čvrsto, jer se ide za tim,
da se postignu svijetli produkti. U tinctoriji se ne ide toliko
za tim, jer je tamo svrha, da se postignu tamna mazila.


Danas više od 907o ekstrakta, koji se proizvadjaju u Francuzkoj,
gdje je mnogo kestenika, u Italiji, u Španjolskoj, a i
u južnoj Ruskoj služi za strojenje kože, da se pospješi proces
strojenja, koji je bio tako spor još prije 20 — 30 godina. Ekstrakti
upotrebljavani za tu svrhu moraju imat stanovita svojstva
tekućine i topivosti, a osobito, da puštaju boju, da njihova fabrikaclja
ne bude stegnuta jedino na jedno prekuhavanje i concentriranje,
nego se predmjeva kemički proces čišćenja prekuhavaujem.
Sam proces čišćenja predmetom je mnogobrojnih patenta.
Čini se, da se upotrebljuje najviše onaj s albuminima
krvi, s kojim se obara jedan dio nečistih tvari s jednim dijelom
tanina. Poshje ove operacije se filtrira tekućina i koncentrira
se uz nizku temperaturu.


Cijene ovih ekstrakta znatno su pale poradi konkurencije.
Danas su ti ekstrakti gotovo za polovicu jeftiniji. Vrlo su skupe
uredbe za pripremu, a strojevi se domala izkvare, jer dolaze u




ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 72     <-- 72 -->        PDF

— 450 —


doticaj sa kiselinama, koje ih brzo troše. Dodaše podižu se
tvornice i sada, ali ih većina u Francuzkoj jedva nekako životari.


Zgodno bi se moglo takodjer upotrebiti impregnirano kestenovo
drvo za podvlake kod željeznica, kao što je to učinjeno
u Belgiji.


Neki vinogradari običavaju, da povise trajnost, staviti
kolje u peć, dok ga ne zahvati plamen; površno pougljenjivanje
djeluje kao antiseptično sredstvo i opaljeni dijelovi ne
podaju više substrata životu fermenata; kolje izvadjeno iz peći
odmah se meće u zemlju.


Impregnacija se obavlja kao i kod drugih vrsti drva sa
creosotom, bakrenim i zinkovim sulfatom i t. d. Profesori Bechi
i Haupt zamislili su impregnaciju uštrcavanjem bakrenog clorida.
Kolje, koje nije uštrcano, već je za 3 — 4 godine pokvareno
u onom dijelu, koji je u zemlji, pa se mora opet oštriti,
da se odstrani gnjiloba. Duljina kolja je 6 m., ako se misli
opet oštriti, a ako je uštrcano sa bakrenim cloridom, traje
12 godina i ne treba takove duljine.


Gotovo je obćenito, da se posječeno kolje ne upotrebi
odmah, već da bude godinu dana izvrženo atmosferilijama. Ima
ih takodjer, koji drže, da svježe kolje umanjuje prihod na groždju.


Ugljen od kestena je malene gustoće i slabe trajnosti, pa
se mnogo i ne cijeni. Lako se ugasi. Sto dijelova drva dade po
objamu 51´4 dijela ugljena, a po težini 37´8. Težina ugljena
iznosi 0"271 (spec. tež.).


Kesten se malo cijeni kao ogrijevno drvo, jer pucka, a pri
tom se šire iskre, naglo bukti plamen, a da se pri tom ipak
ne proizvadja mnogo topline. Dapače, ako je drvo bilo splav-


Ijeno, ugasi se posije kratkog gorenja. M. Budiselić,
stud. for.
0 klijanju žira.


Nijedna prirodna stvorba nije bez razloga, jer svesila prirode
daje eksistenciju prirodninama; brineći se za život žive