DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 72 <-- 72 --> PDF |
— 450 — doticaj sa kiselinama, koje ih brzo troše. Dodaše podižu se tvornice i sada, ali ih većina u Francuzkoj jedva nekako životari. Zgodno bi se moglo takodjer upotrebiti impregnirano kestenovo drvo za podvlake kod željeznica, kao što je to učinjeno u Belgiji. Neki vinogradari običavaju, da povise trajnost, staviti kolje u peć, dok ga ne zahvati plamen; površno pougljenjivanje djeluje kao antiseptično sredstvo i opaljeni dijelovi ne podaju više substrata životu fermenata; kolje izvadjeno iz peći odmah se meće u zemlju. Impregnacija se obavlja kao i kod drugih vrsti drva sa creosotom, bakrenim i zinkovim sulfatom i t. d. Profesori Bechi i Haupt zamislili su impregnaciju uštrcavanjem bakrenog clorida. Kolje, koje nije uštrcano, već je za 3 — 4 godine pokvareno u onom dijelu, koji je u zemlji, pa se mora opet oštriti, da se odstrani gnjiloba. Duljina kolja je 6 m., ako se misli opet oštriti, a ako je uštrcano sa bakrenim cloridom, traje 12 godina i ne treba takove duljine. Gotovo je obćenito, da se posječeno kolje ne upotrebi odmah, već da bude godinu dana izvrženo atmosferilijama. Ima ih takodjer, koji drže, da svježe kolje umanjuje prihod na groždju. Ugljen od kestena je malene gustoće i slabe trajnosti, pa se mnogo i ne cijeni. Lako se ugasi. Sto dijelova drva dade po objamu 51´4 dijela ugljena, a po težini 37´8. Težina ugljena iznosi 0"271 (spec. tež.). Kesten se malo cijeni kao ogrijevno drvo, jer pucka, a pri tom se šire iskre, naglo bukti plamen, a da se pri tom ipak ne proizvadja mnogo topline. Dapače, ako je drvo bilo splav- Ijeno, ugasi se posije kratkog gorenja. M. Budiselić, stud. for. 0 klijanju žira. Nijedna prirodna stvorba nije bez razloga, jer svesila prirode daje eksistenciju prirodninama; brineći se za život žive |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 73 <-- 73 --> PDF |
— 451 — prirode, dajući joj uvjete života brine se, da ne ugine vrst, dok to suvislost materije i života zahtjeva. Priroda daje životnoj stvorbi takove oblike, kakvi neoporecivo odgovaraju njezinom uvjetovanom životu. Naravni dakle način oploda svega bilja pa i hrasta, bio to i lužnjak, jest taj, da sjeme dozrjelo pada na podlogu i biva pokrito obumrlim dielovima matice biljke. U naravnom procesu širenja i eksisteneije vrsti ne nalazimo potrebu, a da sjemenka dodje u obradjeno tlo. Priredba tla, okupiranog po čovjeku, kao sijanje i sadnja, jesu gradnja za većom dobiti na nekoj vrsti, za kojom ide čovjek pomagajući prirodi i vraćajuć nješto od onoga, što je od nje ubrao. Tamo naprotiv, gdje Čovjek ne ubire ništa od podloge, nije od potrebe a da se išta radi, jer tu ina priroda uzdržava potrebnu i načelnu suvislost organisma i tvari. Tu dozrije žir. Žir po žir pada, padsi najširom se svojom stranom skotrlja prema kutu kosine terraina, početnoj sili i gravitaciji. Na mjestu, gdje stane, zauzme položaj legavši duljinom svojom na zemlju tako, da mu mjesto, gdje stoji zametna kličica, bude bliže k tlu. Horizontalni dakle položaj žira kod sadnje nije produkat proučavanja klijanja, već naravi same. Vanjski oblik žira jest takav, a da može samo onda drugi položaj zauzeti, ako naiđje na zaprieke t. j . ako nanj djeluje treća neka sila, kad dolazi na podlogu. To nas uči narav u naravi samoj, to je nedvojbeno vidio svatko, tko pozna žir, tko se je i naprečac naglednuo u lug, kad pada i kad je pao žir sa hrasta. Slobodni smo naprotiv uztvrditi, da nije Ije nitko vidio žir, gdje bi se pod hrastom okomito razvrstao! ? Velecienjeni gospodin nadzornik Ettinger proučavanjem dolazi do gornjih zaključaka, koje nam pokazuje, kako no rekosmo, sam oblik žira u prostoj prirodi, u naravnoj oplodi hrašća, a da nismo trebali loncima zakrčivati si prozora kroz dugo vrieme od listopada skoro do konca travnja, dakle ne manje od šest mjeseci. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 74 <-- 74 --> PDF |
— 452 — Držimo, da ne trebamo govoriti dalje o iztaknutoj činjenici, no osvrnut demo se na djelovanja upliva, o kojim ovisi uzpravnost i smjer rastu stablike lužnjakove. Ne ima skoro sjemena, koje ne bi srčanicu žilu spuštalo radialno u zemlju, ne nalazi li zaprieka, kojoj ne bi mogla sila rasta odoljeti. Korienak sjemena traži sam sebi uviek taj položaj, pak nikada skoro ne dolazi slučaj, a da bi se inako spuštao. Ne ima dvojbe, da će volja geotropisma naidi kad i kad na zaprieke; kojim ce se imati uklanjati na svoj vlastiti gubitak, ali biva li podloga povoljna korjenu, ne de imati nikakovog dalajeg upliva na razvoj biline, jer ce odgovarajući inače vrsti tlo nadoknaditi bilini ono, što je ona u klicanju izgubila. Naprotiv pako ne demo govoriti o onom slučaju, gdje podloga ne odgovara vrsti, jer tu nije bilina u svojem, pak ne de tu no eventualno životariti. O takovoj biljci ne možemo tu govoriti, ved moramo imati na umu, da podloga odgovara biljci, koja se razvija. Borba korjena na stoji u direktnom snošaju sa razvitkom stablike. Zaprieke, koje spriečavaju korjen u geosferi i njemu daju stanoviti smjer, ne čine ovisnom stabliku u atmosferi, a da bi ona stog razloga zadobila stanoviti ini smjer. Stablika de eventualno biti slabija radi gubitka suage i materije, upotrebljene za razvoj korjena, ali de smjer njenog rasta tek biti ovisan o prilikama, koje se nalaze pri klijanju i kasnije oko nje same i u njoj samoj. Zadada je bo korjena jedna, a stablike druga u životu biline. Mediji života su njihovi razni, pak premda stoje u savezu uzpravnost, ne mora uplivati od korjena na stabliku ili obratno. Da je tomu tako, sjetiti ćemo sve na stabla uzrasla na strmim obroncima, a još bolje na strminama samim, gdje najbolje vidimo razliku smjerova korjena i stablike. Tu dapače nisu eventualno ni korjen ni stablika došli na zaprieke, koje bi im smjer rasta sprječavale, pa ipak ne ćemo nadi u produljenoj osi stablike os korjena niti obratno. Naprotiv pako imade slučajeva, gdje ovaj prema onoj stoji u pravom kutu. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 75 <-- 75 --> PDF |
— 453 — Neka bude mimogredce spomenuto, da se na tom baš osniva učvrstenje tla kod strmina i opuzina, na tom se osniva rad Demontzey-a i Surelli-a, a kulturna tehnika s tim faktorom ne malo računa. Evo dokazasmo, da smjer i rast korjena ne može uplivati na smjer rasta same stablike. Ne ćemo se upuštati, a to bar ne za sada, u potankosti klijanja žira, jer se time ne bavi ni velecienjeni gospodin pisac. Ne demo donašati probudjenja života i prvo kolanje ugljičnih hjdrata u novom životu, pustiti ćemo s vida fisioložke funkcije stvorbe korjena i stablike (jer to je u istinu klijanje!), već ćemo se držati u glavnome onoga, čega se je držao vrlo cienjeni g. Ettinger. Prirodni je zakon bez iznimke, da je svaki rast objama mjenjanje forme u mrtvoj, a ponajpače u živoj prirodi. Nitko nije podvojio, da je utisak oblika prašine sasma drugi, nego li kristala jednake materije, osobito onda, ako su istoga nešto veće dimenzije, premda je i onaj molekul tvari ipak kristal. Ako je rast mrtve prirodnine uveličanjem svojim razne utiske oblika učinio na nas, to će svakako u živoj prirodi ne manje biti, gdje u tom rastu ne biva samo kohesiono vanjsko djelovanje homogene tvari, jer živa jedinica stoji pod raznim uplivima ne samo vanjštine, već i nutrinje svoje. U rastu biljke, ponajpače nježne i mlade, vrlo je uplivno djelovanje topline, vlage, svjetla i propuha iz vana, a njen odpor, elasticitet, savijanje i gravitacija u njoj samoj. Toplina je prvi motor života sa vlagom. Samo klijanje t. j . sposobnost stvorbe nove biline razvija se samo ovisno o tim uvjetima. Ne trebamo ali spominjati, da je i toplina i vlaga samo u stanovitoj mjeri potrebna, da život bude, a da prevelika toplina i vlaga ubijaju život. Spomenuti ćemo naprotiv, da je hrastu lužnjaku za stvorbu prvog zelenog lista 1556" C potrebno sbrojenih maksimalnih toplina dana, 6236" C da donese plod, a da vegetacijom dovrši sa 6979° C. Da te brojeve topline izpuni biljka, boriti će se na svaki način, kao što će se boriti i protiv toga, gdje bi joj taj upliv |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 76 <-- 76 --> PDF |
— 454 — prenagao bio. Svoj će dakle rast i smjer uzpravnosti prema tome prilagoditi, gdje pako ne može više u borbi trajati, tu podlegavši prestaje sa svojim životom. O sadržini vode tla ovisna je sadržina vode u bilini, a o ovoj imbibicijom prouzročena napetost kore i unutarnje stablike. Hydrostatički tlak staničnih sastojina na kože u staničnih sustava nemalo će djelovati na rast bili ne, a nejednakost tog djelovanja djelovati će razno na pojedinim dielovima i stranama stablike. Po tom je stezanje i raztezanje drvenine različito tako, da je obično najjače na periferiji biline, slabije u smjeru radiusa, a najmanje u longitudonalnom smjeru. Tako je to mjenjanje u lužnjaka u mjeri osi za 0´40, u smjeru radiusa 3"90, a u smjeru periferije 7"55 na sto. Isto se tako u lužnjaka primanjem vode za C/o napetost povisuje po težini, a za 7-207o po volumenu. Pošto se ni ta djelovanja ne razlievaju po čitavoj bilini jednako, to će o njim biti ovisan nejednak rast stablike. Gospodar našeg planetarnog sustava, ta sjajna zviezda našeg obzorja, djeluje na bit čitavog tog sistema. I zadnji odpadak tvari i najniži životni je eleoaenat o uplivu svjetlih zraka ovisan, pak nije se tom uplivu odmetnuo ni hrast lužnjak. Pozitivni heliotropizam u njega je velik, pak čim se promoli stablika, traži svjetlo i pi´ilagodjuje smjer svog rasta tako, da joj vrh blagom djelovanju svjetla izložen bude. U početku, dok je ona sva zeljnata, dok nije još stvorila si čvrstog nutarnjeg stupa, dok ona sva raste, raste takvim smjerom, a da potrebno svjetlo na pojedinom svom kraju u potrebnoj mjeri primiti uzmogne. Iz početka manje, jer ne treba asimilirati, a više i više, kad strada i stvori prvo pravo hšće. Baš uslied volje za djelovanjem svjetlih zraka stvara se u stablici samoj nutacija rasta. Biljka se savija tako, da u početku odkrene buduće organe asimilacije od obraza svjetla, a kasnije pošto se razvijaju ili su razviti, traži, da ih čim više svjetlu izloži, tu dakle pliva rast sad hvponastički, sad opet epinastički. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 77 <-- 77 --> PDF |
— 455 — Nemalo djduje mjeaina Eolova na rast stablike. Pušteni iz nje vjetrovi promahuju savijajuć stabliku do odpornog momenta, a elasticitet vraća joj dotle položaj, dok ne nastupi čas, u kojem popušta prilagodivši si tielo, sagnuvši stabliku. Cim je mladja biljka i promahu više izvržena, tim de na smjer uzpravnosti rasta promah više djelovati. Nije tu zaboraviti ni na povećanje transpiracije, o čemu je ovisan takodjer rast i izpravnost stablike. Vlastitu težinu stablike, dok raste iza kako je nikla, nabubren i pun pup, a kasnije stvoreni postrani izboji gravitiraju nejednako na resistenciju stablike, pak je uslied toga i o njoj ovisna tizpravnost stablike. Svi ovdje iztaknuti uplivi djeluju na smjer i uzpravnost stablike bilja u obće, a naposeb na hrast lužnjak. Pridržimo si spomen o onom, što smo sada rekli, ali — revenons a nous moutons, rekao bi nam sudac u advokatu Pathelinu — vratimo se dakle k našem predmetu. Ako je žir slučajno tako proklijao, da de mu dio korjena izvan zemlje stajati, tako da de se u zavoju spustiti do tla i tada tekar isto prodrti, to de zavoj svršavati tamo, gdje počinje stablika t. j . gdje se biljka drži kotiledona. Čitav taj zavoj može da bude u najgorem slučaju u najvećoj periferijskoj duljini 3 cm. dug, što dvojimo. Biljka napuštajud kotiledone nije još odrvenila, ona još sva raste, pak u neposrednom vremenu, iza kako ih je napustila, nije više od njih sapeta, ona postaje prosta, ona si tek tada stvori svoju uzpravnost, jer počinje tek tada živiti o produktu svoje nove stvorbe. Postavimo naprotiv, da smo se prevarili, pak da je biljka odmah drvenasta (recimo ved u zametku ?!) to po našem sudu ne može djelovati na kasniju uzpravnost stabhke, ako je dalnja stablika uzpravna jer će 86 pribrajanjem godova najkasnije kod stabla 15 do 20 cm. sasma izgubiti krivudasti dio na dnu stablike. Slobodni demo biti zamoliti onoga, koji nam ne vjeruje, da si izvoli grafički predočiti najvedi mogudi zavoj tako nastao, pak neka si izvoli grafički pribrajati dalnje godove. Neka s§ |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 78 <-- 78 --> PDF |
- 4F6 — izvoli tako uvjeriti, je li je mogud slučaj, da bi to krivudanje imalo upliva na uzpravnost stabla kasnije, a ponajpače u uporabnoj dobi, predmjevajuć pri tom, da je ostila stablika uzpravna?! Tako prouzročeni mogude savijeni oblik stablike tako je neznatan, da se isti već u samom panju izgubi svojom minimalnom veličinom. Da li je žir prispio na zgodnu podlogu ili u nju u ovom ili onom položaju, imade li tu potrebnu toplinu i vlagu to će on proklijati. Uvjeti su tu i stvorba budude biljke mora da bude. Rast same stablike ovisiti će naprotiv o uvjetima, o kojim smo napred govorili. Sjećam se, da sam kao diete mučio grah, sadedi ga u loncu, na kojekaki način, pak da sam uživao u tom, kako su iz najkrivudastije izklicalih sjemenka izrasle liepe i uzpravne biljke. Ne ćemo poreći, niti možemo poreći, da će heliotropizam korjena, a heliotropizam stablike našavši u samoj sjemenki zaprieke nicanja, stvoriti stabliku slabijom, ali će joj odmah pomoći dobra podloga i prijatni klimatički odnošaji na zgodnom položaju. Rečeni vanjski uplivi, elementarne sile, više puta i faune (bila to i obična marva) i flore sa unutarnjim uplivima, koje spomenusmo, djeluju na uzpravnost odnosno neuzpravnost hrastovih stabala, a nikada klijanje samo kao takovo, bila sjemenka ovako ili onako posadjena. Kvrgavost panja uslied izvaljenog korjenja na površini opaža se kod lužnjaka u normalnim prilikama većinom tek onda, kad je napustio žilu srčanicu, a kad je počeo jačati postrano žilje. Vrlo je riedko vidjeti tridesetgodišnji lužnjak, da je korienje u njega tako na površinu izbilo, a da je uzdignulo čitavo stablo. Ako to biva, tome je podloga kriva, ona je slaba za njega. Inače pri tom djeluje vanjska sila, koja mu odkrije korienje primjerice: uslied labilnosti gornjeg sloja tla vjetar, u inudiranom terrainu micanje vode, kadkada marva kopanjem, a svinje rovanjem i t. d. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 79 <-- 79 --> PDF |
— 457 — Neka bude ovdje rečeno, da se pokusima u sobi, ua prozoru i u loncu, nejednakog svjetla (bez graduirane vlage, topline i t. d.) bez naznačenih i primjerenih prilika, ne može ni iz daleka proučavati rast, a kamo li uzpravnost stablike, bilo to lužnjaka ili ma koje mu drago biline. Najmanje se može po tom zaključivati ravnoća budućeg stabla, tim manje onoga u šumi. — Konačno mi je reći, da sam ovaj moj neznatni člančić uzpisao dobrom voljom radi našeg šumarskog lista, pak zato molim vrlo poštovanog dojena hrvatske nam stručne knjige, da mi ne bi zamjerio, ako se moje shvaćanje o životu hrasta lužnjaka ne slaže sa njegovim. Begna. Odgovor na „Osvrt na članak: ,,Revisija gospodarstvenih osnova*´. u broju 6. »Šumarskog lista« o. g. izvolio se je g. V. Dojković, umir. kr. ž´ip. šum. nadzornik, osvrnuti na članak, koji sam ja objelodanio u broju 4. Š. 1. 0. g. pod naslovom : »Revisija gospodarstvenih osnova.« Na taj osvrt odgovoriti ću što kraće. G Dojković u svojem osvrtu u prvom redu prelazi suvereno preko materijalnog diela mojega članka, gdje sam pisao 0 provedenju revisije gospodarstvene osnove, pak upućuje čitatelje lista na postojeću stručnu literaturu, nabrajajuć pri tom njekoliko stručnih knjiga i naputaka o tom predmetu. Na mene je to učinilo dojam, kao da je hotio reći: „ta to se nalazi u svakoj knjizi o uredjenju šuma, čemu da se o tom još piše u S. listu?« Istina je, da u svakoj knjizi, koja obradjuje nauku o uredjenju šuma, ima nješto i o revisiji gospodarstvenih osnova. — Ali uza sve to, držim, da ovakovi stručni članci nisu u našem Šum. listu suvišni. Ja bi dapače rekao, da se oni uza svu postojeću stručnu njemačku literaturu i kod nas rado čitaju. Bilo bi žalostno, kad ne bi tako bilo. |