DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 79     <-- 79 -->        PDF

— 457 —


Neka bude ovdje rečeno, da se pokusima u sobi, ua prozoru
i u loncu, nejednakog svjetla (bez graduirane vlage, topline
i t. d.) bez naznačenih i primjerenih prilika, ne može ni
iz daleka proučavati rast, a kamo li uzpravnost stablike, bilo
to lužnjaka ili ma koje mu drago biline. Najmanje se može po
tom zaključivati ravnoća budućeg stabla, tim manje onoga u
šumi. —


Konačno mi je reći, da sam ovaj moj neznatni člančić uzpisao
dobrom voljom radi našeg šumarskog lista, pak zato molim
vrlo poštovanog dojena hrvatske nam stručne knjige, da mi
ne bi zamjerio, ako se moje shvaćanje o životu hrasta lužnjaka
ne slaže sa njegovim. Begna.


Odgovor na „Osvrt na članak: ,,Revisija gospodarstvenih
osnova*´.


u broju 6. »Šumarskog lista« o. g. izvolio se je g. V.
Dojković, umir. kr. ž´ip. šum. nadzornik, osvrnuti na članak,
koji sam ja objelodanio u broju 4. Š. 1. 0. g. pod naslovom :
»Revisija gospodarstvenih osnova.«


Na taj osvrt odgovoriti ću što kraće.


G Dojković u svojem osvrtu u prvom redu prelazi suvereno
preko materijalnog diela mojega članka, gdje sam pisao
0 provedenju revisije gospodarstvene osnove, pak upućuje čitatelje
lista na postojeću stručnu literaturu, nabrajajuć pri tom
njekoliko stručnih knjiga i naputaka o tom predmetu.


Na mene je to učinilo dojam, kao da je hotio reći: „ta
to se nalazi u svakoj knjizi o uredjenju šuma, čemu da se o
tom još piše u S. listu?« Istina je, da u svakoj knjizi, koja
obradjuje nauku o uredjenju šuma, ima nješto i o revisiji gospodarstvenih
osnova. — Ali uza sve to, držim, da ovakovi
stručni članci nisu u našem Šum. listu suvišni. Ja bi dapače
rekao, da se oni uza svu postojeću stručnu njemačku literaturu
i kod nas rado čitaju. Bilo bi žalostno, kad ne bi tako bilo.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 80     <-- 80 -->        PDF

— 458 —


U koliko je meni poznato, imati će naš Šumarski list odkađa
izlazi jedvfi 4—5 razprava o uredjenju šuma. A tko prati njemačku
Btručnu literaturu, vidjeti će malo ne u svakom broju
časopisa po koji članak iz uredjenja šuma. Tamo se takovi
članci ne smatraju suvišnimi. Tamo dapače ne smatraju suvišnim,
da se tiskaju i publici učine pristupnim cieli povjerenstveni
zapisnici o načinu, kako se ima provesti revisija gospodarstvene
osnove.


Ja u ostalom nisam niti imao na umu, da pišući moj
članak možda poučavam g. D., kao što valjda ne će ni on predpostavljati,
da je nabrajanjem ono njekoliko stručnih djela meni
nješto nova kazao.


članak sam napisao, jer mi se je to činilo zgodnim
a ako sam time i najmladjem drugu pružio prilike, da se
nješto nauči, ja sam zadovoljan.


U materijalnom dielu mojega članka prigovorio je g. D.
načinu zaračunanja prištednja kod II. banske imovne obćine,
koji je tamo naveden kao primjer.


Po mnienju g. pisca ne bi se imao utržak od tih prištednja
privesti nepotrošivoj šumskoj glavnici im. obćine, nego
bi se imale te prištednje uložiti u investicije, a ako to već ne,
a ono bi se imale odpisati šumske odštete u onoj
visini, koliko unovčena vriednost tih prištednja iznosi. Predlog
čudnovat, nu bilo bi doista šteta, da se izgubi za potom stvo
, tim više, jer dolazi od strane stručnjaka, koji je imao
prilike, da to pitanje prouči u Četiri županije. Dakle, da se nagrade
još oni pravoužitnici, koji idu praviti šumske štete! Vidi
se, da g. D. ne pozna prilike, o kojima izriče svoj sud. — U
tomu me utvrdjuje još i dalje nabačena tvrdnja, da u obće
pravoužitnici naših krajiških imov. obćina ne mogu iz imovinskih
šuma svoje potrebe pokrivati, pak da stoga ne može biti
niti govora o prištednjama na godišnjem etatu.


Kada bi g. pisac poznavao gospodarstvenu osnovu, sastavljenu
za šume II. banske imovne obćine po pokojnom nadšumaru
g. Pauai i kada bi poznavao šumsko-gospodarstvene pri




ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 81     <-- 81 -->        PDF

— 459 —


like dvorske šumarije, o kojoj je bio govor, valjda ne bi toga
bio napisao. On bi na ime bio našaio, da su upravo kod ove
imovne obćine godišnji etati u njekim brdskim gospodarstvenim
jedinicama samo u jednom dielu opredieljeni za podmirenje
pravoužitnika, dočim je drugi dio etata opredieljen za unovčenje,
budud nepotreba n za pravoužitnike imovne obćine.


Povrh toga zaboravio nam je g. pisac, koji se rado poziva
na pozitivne zakone, navesti, na temelju koje ustanove zakona
bio bi on proveo taj odpis dužnih šumskih odšteta, kao
privatno-pravnih tražbina imovne obćine.


Ako je ovaj prvi dio mojega članka još kako tako našao
milosti u g. D., a ono je drugi dio istoga, gdje se govori o
osoblju, koje bi imalo u obće taksatorne radnje provadjati i
koji dio po njegovom mnienju sačinjava »tenor « ciele razprave,
izazvao njegovo veliko nezadovoljstvo.


Glede toga »tenora« mogu na umirenje g. D. izjaviti, da
sam ga b!o već pred dulje vremena napisao kao samostalnu
razpravicu i u posve drugu svrhu. U članak o revisiji gospodarstvenih
osnova primetnuo sam ga, jer barem donekle stoji
s tim predmetom u svezi, premda će pozorni čitaoc biti opazio,
da se je nit razprave tu prekinula i da je ovo posebna cielina.


Pridometnuo sam ga pako zato, da dadem izraza svojem
ličnom uvjerenju, a i onom mojih prijatelja i drugova, s kojima
sam 0 tom predmetu ustmeno razpravljao.


Na taj »t e n 0 r« okomio se je g. D. svom oštrinom svoga
pera, a po mojem mnienju posve neopravdano.


Što sam ja dakle tu napisao? Iznio sam svoje lično mnienje,
da bi bilo shodno, kada bi se u šumarskom odsjeku kr. zem.
vlade osnovao taksacionalni ured odnosno postavili
posebni organi, koji bi, u prvom redu u šumama
obeinah i zem. zajednicah, zatim u šumama krajiških imovnih obćina
rukovodili taxacionalne radnje i kod istih sudjelovali, a
u drugom redu u šumama korporacija, nadarbina, zaštitnim šumaftia
itd. takove radnje sami izvadjali.


Predlagao sam, da se u tu svrhu proširi šumarski odsjek,
pak da se još namjeste jedan ili dva viša Činovnika, koji će




ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 82     <-- 82 -->        PDF

— 460 —


poslove rukovoditi, a ovima da se pridieli nuždan broj osoblja
iz statusa naših kr. kot. šumara i šumarskih vježbenika. Taj
posebni organ, kojega sam radi kratkode i boljeg razumjevanja
nazivao taxacionalnim uredom, premda je to sporedna stvar,
kako bi se on zvao, imao bi bio specijalno u šumama zem. zajednica
organisovati taxacionalni rad tako: da rad rukovode
onaj »jedan ili najviše dva tek namjestit se imajudih viših činovnika
«, da rad nadziru kr. žup. šumarski nadzornici, a da
rad obavljaju kr, kot. šumari svaki u svom kotaru, kojima bi
se, gdje bi to nuždno bilo, dodielili oni mladji činovnici šum.
odsjeka, odnosno, gdje kot. šumar bilo s koga razloga taj posao
ne bi obavljati mogao, da kr. kot. šumari ili kr. šum. vježbenici
šum. odsjeka taj red samostalno u dotičnom kotaru provadjaju.


Na taj način stajali bi još za vrieme izvadjanja predradnja
kao i izradjivanja uredjajnih elaborata u neprestanom savezu
i dodiru s organi, koji osnove izradjuju, organi, koji će osnove
preizpitati, i oni, koji će ih imati odobriti. Po mojem izkustvu
takav doticaj tih organa bio bi vrlo shodan i za samu stvar
podesan, a i mnoga šumsko-gospodarstvena pitanja riešila bi
se u korist šume i njenog posjednika i brže i naprednije i temeljitije.
— G. D. tražedi dlaku u jajetu piišiva tomu, da ga
i opet tako zovem, taxacionalnom uredu, da bi on posao monopolisirao
i šablonsko poslovanje uvelo. — Ja ne znam, iz kog
je on vrela za to crpio svoje uvjerenje, iz mojega članka sigurno
ne, jer sam u istom dva puta (str. 157. i i63. br. 11.


S. 1.) izričito spomenuo, — kako je i napred razloženo, — da
posao imaju obavljati u prvom redu naši kr. kot. šumari, dok
se u njihovom kotaru radi. Pa gdje je onda tu monopol taxacionalnoga
ureda? Ja bi rekao, da je g. D. trebao za svoj
»osvrt« neki naslov pak se je nepozvan nametnuo za branitelja
naših kr. kot. šumara, koje nije nitko napao. To proizlazi
iz poslednjeg diela njegovog »osvrta«, gdje veli, da ga je
»nastojanje; da se kr. kot. šumari privedu pravom svojem zadatku
i naravnom svom djelokrugu, ponukalo, da k tomu pi


ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 83     <-- 83 -->        PDF

- 461 —
tanju progovori«, pak je prema toinvi i stavio svoje predloge,
0 kojima će još biti govora. — Kao da sam ja hotio nješto
drugo. — Takovu misao ja od sebe najodlučnije odbijam, jer
mi dobrobit naših kr. kot. šumara i vježbenika, kao i promicanje
njihovih interesa te usavršivanje njihovo u svakom pogledu
svakako više na srcu leži i ležati mora nego g. D., jer
sam pozvan, da s njima — ako Bog dade — još mnogu godinicu
zajedno poradim na dosta trnovitom putu oko unapredjivanja
i šumarskih prilika i staliških interesa. G. D. bacio
je pako već davno koplje u trnje i izišao iz naših redova, pak
mu je osporovano pravo, da se sada iz svojega mira krivim
tumačenjem rieči mješa u poslove, koji su naša interna stvar.
Jer na koncu konca držim, da je pitanje: kako se ima organisovati
taxacionalni posao za sastavak gospod. osnova u šumah
zem. zajednica, koje su predale upravu svojih šuma u ruke
zem. šumarskih urednika, intei´na stvar aktivnih zem. šumarskih
činovnika. (S ovim se mnienjem mi ne slažemo. Ur.)


To sam morao u prvom redu iztaći, da prebijem oštricu
»osvrta«, koja bi po mojem mnienju bila kadra u naših kr.
kot. šumara pobuditi misao, da bi se oni kod tako važnog
posla, kao što je sastavak gospod. osnova, u njihovom vlastitom
kotaru imali bili mimoići.


Sada ću se na kratko zabaviti prigovorima i predlozima


g. D.
G. D. prigovara u principu taxacionalnom uredu, jer da
bi to bila kopija tudjih odnošaja i osebina državne i šumske
uprave. Pri tom se ali g. D. nije osvrnuo na onu stavku mojega
članka (str. 15!).), gdje sam naveo za primjer susjednu
kraljevinu Ugarsku, u kojoj je država preuzela u svoju upravu
šume zem. zajednica, imov. obćina itd. u površini od 1,972.156
jut. i osnovala radi istih posebni »taxacionalni ured«, neposredno
ministarstvu podčinjen. Ili je možda tamo »pravna,
upravna i posjedovna osebina« zem. zajednica tako bitno drugačija,
nego li kod nas, da se ne opire takovoj organizaciji
rada? U ostalom je g. D. morao doći do krivih posljedaka, jer


ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 84     <-- 84 -->        PDF

— 4G2 —


je krivim shvaćanjem pošao na krive predpostavke, da bi samo
osoblje toga taxacionalnog ureda obavljalo poslove oko uredjivanja
šuma zem. zajednica.


G. D. prigovorio je nadalje, da po zakonima od 22. siečnja
1894. i od 26. ožujka 1894. ne bi bilo mjesta organisaciji takovog
rada, jer da zem. vlada imade vršiti samo nadzo r
nad šumama, a ne ima da utječe u gospodarstvena pitanja
tih šuma.
Ovo je naročito naglašeno, a valja ga držati na umu, da
se vidi, kako je to pitanje g. D. riešio u svojim predlozima o
organisaciji rada.


Glede nadzor a spomenut ću, da je doista tako, da kr.
zem. vlada ima da vrši nadzor nad šumami zemlj. zajednica.
Ali ipak ima i tu jedna kvačica. Skoro sve zem. zajednice predale
su upravu svojih šuma u ruke kr. kot. šumara, dakle zemaljskih
činovnika, a predati de im valjda u ruke i sastavak
gospodarstvenih osnova za te šume. A pošto zem. vlada imade
pravo, a i dužnost paziti na to, da ti organi svoje poslove u
redu i što brže obavljaju, to po mojem mnienju i uz postojeće
zakone može zem. vlada uvesti takovu organisaciju taxacionalnoga
rada oko sastavka gospod. osnova za te šume, koja joj
se čini najshodnijom. Pak kad bi htjda mogla bi se po mom
mnienju odlučiti i na osnuče,taxacionalnog ureda sa orgauisacijom,
kako sam ju napred razložio bio.


U gospodarstvena pitanja ne utječe kr. zem. vlada
u prvi čas, ali utječe onda, kada joj osnova bude na odobrenje
predložena, a odlučuje u tim pitanjima meritorno onda, ako nastane
glede toga spor izmedju kr. kot. šumara i zastupnika z.
zajednice. — Dakle se mora sa tim pitanjima na svaki način
baviti. A kada bi postojao organički vez u poslovanju oko sastavka
gospod. osnove izmedju organa zem. vlade, žup. uprav,
odbora i kr. kot. šumara, svakako bi se takova gospodarstvena
pitanja mogla temeljitije i svestranije riešiti, nego bez toga veza,
a mnogi prigovori zastupnika zajednice ne bi možda formalno
niti izbili na površinu, jer bi se sporazumkom svih tih faktora
odmah izgladili.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 85     <-- 85 -->        PDF

— 463 —


Glede tih gospodarstvenih pitanja dolazi g. D. u protivnost
sa samim sobom. On na ime ponajprije piše (str. 276.),
da si kr. zem. vlada jošte nijednim zakonom nije arogirala
pravo, da utječe u gospodarstvena pitanja šuma z.
zajednica. Malo dalje (str. 277., al 2.) govoreći o provedbenoj
naredbi k zakonu od 26. ožujka 1894. pako veli: »zanimaju nas
znati principi, koji deseza buduće gospodarenje u
šumah zem. zajednica udariti.« - Kako će zem, vlada propisati
te gospodarstvene principe, kada ne ima pravo, da utječe u
gospodarstvena pitanja?


Sada dolazim do predloga g. D. o organisaciji uredjajne
radnje.
Ti predloži glase:


1. Sve predradnje za gospod. osnove i gospod. programe
imade za šume svog uredovnog područja izraditi dotični kr. kot.
šumar, kojemu se po potrebi imadu pridati privrem. pomoćni
organi.
2. Na koliko se kr. kot. šumar sa timi poslovi ma skog
razloga ne bi htio ili mogao baviti, imao bi se za dotični kotar
prelazno imenovati šumsko-uredjajni povjerenik.
3. Te organe uvodi u smislu propisali, uredjajno-provedbene
naredbe u taxacionalno i šumsko-uredjajno poslovanje dotični
kr. žup. šumarski nadzornik i nadzire ih. U županijah,
gdje tomu zadatku sam žup. nadzornik udovoljiti mogao ne bi,
dodieljuju se istomu prelazno, ali sa samostalnim djelokrugo
m shodno eksponirani, stariji i izkusniji kr. kot. šumari
; eventualno od u m i r o v 1 j e n i h (!) kr. šumarskih zvaničnika
takovi, koji se timi poslovi zanimahu i za njih volju
iraadu. (Ovaj poslednji stavak trebao je g. D. svakako izostaviti.)
Kr. žup. šumarski nadzornik sa tim osobljem izradjujeredigira konačno uredjajne elaborate. (A gdje su exponirani šumari
i umirovljenici, tamo će valjda oni tu izradbu i redigiranje
obaviti!)


4. Izaslanici kr. zem. vlade imadu žup. šum. nadzornike
uvest i u te radnje izradbom primjera u praksi, itd. (kako
to, ta oni imaju samo nadzirati!) ^


ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 86     <-- 86 -->        PDF

— 464 —


5. Privatno j strukovnoj konkurenciji ima se svagdje
prepustiti uredjenje šuma onda, ako to zem. zajednica zahtjeva.
(Kako će uz to kr. kot. šumari biti privedeni pravo m svojem
zadatku i naravno m svom djelokrugu; to je valjda sporedna
stvar!)
Dotični privatni šum. stručnjak ima si za taj posao izho


diti posebno ovlaštenje od kr. zem. vlade. To ovlaštenje imao


bi izvršivati u okviru točke 1. i 3. (Dakle bi ga imao uvesti


u posao žup. šum. nadzornik, eksponirani šumar ili umirov


ljenik i s njim gospod. osnovu izraditi i redigirati)


To su predloži g. D. o organizaciji uredjajnih radnja. Ne
ću, da 0 njima uzalud trošim tintu i papir, već samo pitam
sada svakoga objektivno sudećega, da li je mogao opravdano
meni prigovoriti, da moj predlog ne ima uporišta u postojećim
zakonima, gdje nam on sam stavlja ovakove predloge, koji se ne
dadu po mojem mnienju niti s daleka dovesti u sklad sa po
njemu citiranim zakonima.


Ako bi po njegovom sudu kr. zem. vlada mogla u provedbi
zakona od 26. ožujka 1894. izdati naredbu, koja bi sadržavala
predloge g. D., onda bi mirne duše mogla još prije
urediti taxacionalni ured sa organizacijom, kako sam ju razvio
u svom članku.


G. D. zaboravio je, da bi kritlzirajuć mene morao biti
sam sebi ostati dosljedan. U ostalom ova ciela razprava imade
sada samo a k a d e m i č k u v r i e d n o s t, jer je kr. zem. vlada
naredbom od 23. travnja 1903. br. 23142 glede sastavka gospodarskih
osnova itd., to pitanje meritorno i inače riešila.
Još ću se samo u kratko osvrnuti sa dvie primjetbe g. D.
On je prigovorio onom stavku u mojem članku, gdje sam
naveo, da se posjednici šuma žacaju predati uredjajne radnje
privatnom poduzetniku. Rekao bi dapače, da ga je taj stavak
uzrujao, jer ga smatra kao izazov za sve stručare u zemlji, a
valjda i kao uvriedu. Ne znam, odkuđa dolazi g. D. na takovu
misao. Ja sam jednostavno konstatirao činjenicu, koja mi
je iz izkustva poznata, i ništa drugo, a nije mi niti na kraj




ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 87     <-- 87 -->        PDF

— 465 —


pameti bilo, da time koga izazovem ili vriedjatn. G. D. zahvaća
u tom povodu tja u kolegijalnu nesnošljivost. On je
svakako prvi, koji dovadja kolegijalnu nesnošljivost u savez
sa mojom malenkošću.


Konačno se je g. D. taknuo i šumarskih pokušališta, koje
sam spomenuo u točki 9. mojega članka. Ja sam tamo spomenuo,
da bi se ustrojenjem taxacionalnog ureda stvorio i z ameta
k šumarskih pokušališta, koja su konsekvenca šumar,
akademije.


Svaki objektivni čitalac mogao je viditi, da sam to samo
mimogred spomenuo i tja na 9. mjestu. Ali je g. D. iz
toga sačinio jedan stup svoje kritike, citirajuč nam iz djela pok.
. prof. Baura njeke stavke. Ta ja sam govorio samo o z ametku
, a ne o gotovoj stvari, niti sam razvijao svoje misli
0 svezi, koja bi imala postojati izmedju taxacionalnog ureda i
šum. pokušališta. Obuzela ga je dapače već i bojazan, da se u
cienu taksatorskog ureda ne bi pitanje o šumarskih pokuša


lištih pokopalo u administrativnom autoritetu.


Sto se tiče krajiških imovnih obćina, to je g. D. doduše


citirao §§ 55. i 56. nap. B (C je valjda tiskarska pogrieška),


ali gledom na taj taxacionalni ured nije izveo iz ustanova tih


paragrafa dovoljne zaključke.


Po § 56. nadleži kr. zem. vladi vrhovna uprava i nadzor


nad radnjama oko uredjenja šuma, dapače se dotični operati


imaju po procieniteljiraa imov. obćina preko zime izradjivati u


šumarskom odsjeku zem. vlade.


Po § 55. mogu se za taj posao upotrebiti i procienitelji,


koji nisu činovnici imovne obćine.


Po mojem mnienju ima u tim ustanovama dovoljno zakonitog
uporišta, da bi kr. zem. vlada, kada bi htjela, mogla već
radi samih krajiških imov. obćina osnovati taxacionalni ured,
jer držim, da je to njena stvar, kako će si ona organisovati
vrhovnu upravu i nadzor nad uredjajnim radjama u šumah
krajiških imovnih obćina.




ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 88     <-- 88 -->        PDF

— 466 —


Time sam sa g. D. svršio, pak bi mu preporučio, da bude
u buduće objektivniji i da iz riečih ne izvodi ono, što se u
obde iz njih izvesti neda.


Obzirom na njegovu kritiku dovoljnom mi je zadovoljštinom
izjava jednog odličnog i starijeg člana našega dvužtva, koji
se je sam dugo godina bavio taxaciom a i dobro pozna naše
prilike, te mi reče: »Baš Vam hvala za onaj članak, znate,
da ste mi ga iz duše izpisali.«


Andrija Borošić,
kr. zem, šum. nađzornilc.


0 nedavno izašlom „naputku za sastavak gospodarstvenih
osnova odnosno programa", za naše
šume, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom.


Zajedno sa »naredbom kr. hrv.-slav.-dalm. zem al j.
vlade, odjela za unutarnje poslove, od 23. travnja
1903. br. 23.152. glede sastavka gospodarstvenih
osnova i programa, te godišnjih drvosječnih i
ogojnih predloga po zakonu od 26. ožujka 1894.,
kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje
u sumah, stojećih pod osobitim javnim
nadzorom« (Sbornik 1894. kom. IX., br. 29.), a koja je
naredba u cielosti otisnuta u br. 6. »Šumarskoga lista« od


0. g. izašao je kao prilog C. k §. 29. spomenute naredbe »Naputak
za sastavak gospodarstvenih osnova odnosno
programa«. Izdanjem ovoga naputka konačno je udovoljeno
samomu zakonu, koji ide za tim da se osjegura potraj
no gospodarenje u ovim šumama, koje stoje pod osobitim
javnim nadzorom, a jedva je dočekalo izdanje tog naputka šumarsko
osoblje naše političke uprave, jer se sad istom moći u
podpunoj mjeri posvetiti zadatcima zbog kojih je namješteno.
Sam naputak, koji obsiže u svem 52 paragrafa, dieli se
u glavnom na pet poglavja, od kojih govori: I. o sastavku